Na današnji dan prošle godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji imali smo 4 osobe hospitalizirane zbog korone, ovog utorka ih je evidentirano 9, no ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić nije zabrinut. Kaže da je zapravo riječ o malom porastu broj novooboljelih, u Jedinici intenzivnoj liječenja nema pacijenata s dijagnozom covida-19, respiratori miruju, no na Medarevu su suočeni s drugim problemom:
- Bolnički sustav u svibnju i lipnju nam je prenapregnut jer objedinjeni hitni bolnički prijam dnevno zbrine od 100 do 120 pacijenata. A prosječan broj pacijenata po danu izvan ljetne sezone je 30. Stoga apeliram na građane da više traže pomoć obiteljskih liječnika umjesto dolaska na hitni prijam - kazao je ravnatelj OBD i napomenuo kako za toliku navalu pacijenata jednostavno nema kadra.
- Dodatnih ljudi nemamo, osim povlačenja mladih specijalizanata nema drugog načina za popunu – naglasio je dr. Bekić i još jednom pozvao sugrađane da bez prijeke potrebe ne zagušuju hitni prijam.
O situaciji u Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanskoj županiji više je rekao tamošnji ravnatelj Luka Lulić.
- Ljeto je uvijek, dok je sezone a uz izuzetak dviju prošlih godina, puno teže za sve žurne službe tako i za nas jer se višestruko poveća broj 'stanovništva'. Naši timovi i naš standardi rađeni su na nivou cijele Hrvatske, znači, za broj ljudi koji tu prebiva uobičajeno, a paušalno navedeno, sve turističke destinacije tijekom ljeta udvostruče broj stanovnika i samim time se poveća i broj intervencija, veće su prometne gužve. Pogotovo su problematični otoci, kako 'naši' tako i svi drugi jer od malog broja stanovnika koji tamo živi i vrlo, vrlo rijetkih hitnih intervencija tijekom godine, ljeti dolazimo u situaciju da su intervencije brojne i svakodnevne, a da većini otoka, pogotovo manjih, nema ispostavu hitne medicinske službe ni bolničke zdravstvene ustanove ili slično. Od svih naših otoka to imamo na Korčuli, ali na Lastovu, Mljetu i Elafitima nemamo, nego je tu hitna služba ustrojena na način da obiteljski liječnici koji su već prisutni su pripravne za hitne slučajeve. S nama sklapaju ugovore i ukoliko se što dogodi oni su ti koji su najbrži za reakciju i koji u tom slučaju djeluju, kaže Lulić te nastavlja:
- Dodatni problem je transport jer ukoliko vam na raspolaganju nije helikopter, brod je dosta spor način transporta u odnosu na nekakve današnje očekivane standarde u hitnoj medicini u svijetu. Recimo, u slučaju Korčule to je trajekt koji će po svakom našem pozivu reagirati, ali i to oduzme vrijeme. Primjerice, Lastovo kao pučinski otok, ali i Mljet su jako daleko pa i ovi 'naši' otoci - ako brzim brodom imate ići u Dubrovnik ili iz Dubrovnika poslati tim tamo i nase, znate i sami koliko to vremena uzima! U idealnim uvjetima do Lopuda i Šipana to ne možete obaviti u 40 minuta. Dok ekipa dođe na brod, dok ga pripremi, dok otputuju do tamo i dok se vrate – to je dosta vremena, napominje sugovornik.
U gradu se u posljednje vrijeme često događaju prometne nesreće, intervencije su pojačane, a isto su i gužve.
- U gradu imamo dva tima istovremeno kroz 24 sata, a često nam se dogodi da je i to malo. Znači, uskače nam sanitetski prijevoz Doma zdravlja Dubrovnik gdje imaju veliko razumijevanje i hvala im na tome, ali velike su gužve, velike su potrebe. Pokrivamo područje od Plata u Župi do Zatona s Mokošicom i gradom Dubrovnikom, a znate i sami kakva je situacija u prometu, koliko je to područje i koliko vremena treba, borimo se... Teško bi bilo očekivati više timova jer jednostavno u Hrvatskoj, na što svaki dan upozoravaju razne medicinske udruge - od bolničkih liječnika do udruge liječnika obiteljske medicine pa i sami smo svjesni – kadra je sve manje tako da ne bismo lako mogli popuniti timove sve da ih i imamo i da ih netko plaća, ističe Lulić.
Posljednje dvije godine su bile mirnije, a 2022. posdjeća na pretpandemijski opseg posla, potvrđuju to i brojke.
- Po statistikama koje imam, 'prešišali' smo 2017. i 2018. i blizu smo 2019. po svemu, u našoj Županiji, pogotovo u Gradu Dubrovniku. Otkad je otvoren Objedinjeni hitni bolnički prijem u Općoj bolnici Dubrovnik i otkad su ga naši sugrađani 'otkrili' kao jednu dobru stvar, nama je 'promet' pao dvije trećine po broju dolazaka pacijenata. U nas je dosta manja gužva nego je znala biti prije 2019., a u bolnici su baš u tom razdoblju otvorili svoj Hitni prijem, njima sigurno nije lako, to su ogromne gužve i uglavnom, 95 posto pacijenata nisu hitni pacijenti i takva je situacija i kod nas kad je riječ o pacijentima koji dolaze u ambulante. Inače, od ovih što zovu naše timove na intervencije, statistika otkriva da ih više od 80 posto ne bi spadalo u skupinu vitalno ugroženih hitnih pacijenata, ali to nikad ne znate. Da idete to rješavati statistički ili kao liječnici, kao ljudi koji bi voljeli pomoći, uvijek biste propustili nekoga tko je zaista hitan pa bi se dogodila nevolja. To je ta situacija, treba se još dosta posvetiti i edukaciji stanovništva, što preko obiteljskih liječnika, da bi se to malo olakšalo. Činjenica je da ljudi tu dolaze za dosta banalne stvari koje bi mogle pričekati i koje bi mogli obaviti kod svojih obiteljskih liječnika, ali takvi smo i ne možete odbiti nekoga kad vam dođe, što je, tu je, dodaje ravnatelj Zavoda.
Iznio je Lulić i neke dodatne statističke podatke.
- Od 1. do 29. lipnja na području Dubrovnika bile su 462 intervencije. Tako je 28. lipnja bilo 16 intervencija na području grada, od toga je 6 s akutnim stupnjem hitnosti, a 27. lipnja od 18 intervencija, 7 ih je imalo akutni stupanj hitnosti. Istovremeno u našoj ambulanti su 27. lipnja bila 22 pacijenta, nitko od njih nije bio vitalno ugrožen. Tu uglavnom budu slučajevi koji nisu hitni, a ako ih je kod nas bilo 22, pretpostavljam da ih je u bolnici bilo dvostruko više! Recimo, 28. lipnja u našoj ambulanti bilo je 38 pacijenata, 31 nije bio hitan, nije bilo nijednog 'najhitnijeg', a od ovih koji se nalaze negdje između bilo je 7. Za vikend bude malo više intervencija zato što ne rade obiteljski liječnici. Kod nas ljudi znaju doći kad njihov doktor ne radi u smjeni ili je radio ujutro, to se dogodi popodne pa ne mogu čekati sutra, ali ne budu hitni, to su slučajevi za obiteljskog liječnika. No, takva je navika, nije ljudima za zamjeriti, vruće je i kad vas boli ne znate je li hitno ili nije, lako je kasnije kad obavite dijagnostiku pa vam kažu da niste hitni, komentira Lulić.