StoryEditor
DubrovnikGLOBALNO (I LOKALNO) ZATOPLJENJE

Dok se kupači vesele, znanstvenicima rastu brige: more na dubrovačkom području najtoplije u posljednjih deset godina, Jadran je sve slaniji, znanstvenik Rade Garić otkrio nam je uzroke

Piše Bruno Lucić
1. srpnja 2022. - 21:21

Posljednjih dana Dubrovčani i njihovi gosti svjedoče neobično toplom moru za ovo doba godine. Naime, prema mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda, more na dubrovačkom području je početkom ovog tjedna doseglo čak 28 Celzijevih stupnjeva, što se poklapa s početkom prvog ovogodišnjeg toplinskog vala. Neobično visoku temperaturu mora prokomentirao je znanstveni suradnik s Instituta za more i priobalja Sveučilišta u Dubrovniku, doktor znanosti Rade Garić.

image
Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

- U srijedu, 29. lipnja mjerili smo kraj Lokruma temperaturu mora koja na površini iznosila 27 Celzijevih stupnjeva. Mi ne mjerimo često temperaturu mora, većinom dvaput mjesečno, radimo dubinska mjerenja, sondu spuštamo na 100 metara dubine i svaki metar mjerimo, nemamo kao DHMZ plutaču. Ovako toplo more bilo je u lipnju 2010., tada je temperatura mora na površini iznosila 25 Celzijevih stupnjeva, 2012. je u lipnju bilo 25 Celzija, a 10. srpnja iste godine 27 Celzijevih stupnjeva. Monitoring radimo od 2008. na Lokrumu, ali 27 Celzijevih stupnjeva u lipnju dosad nismo zabilježili. Taj prvi stupac mora koji ide do 100 metara dubine, ta temperatura posljedica je toga što nema vele vjetra pa se to stigne jako ugrijati. Ako puše, ne bude ovoliko toplo, a ovih dana nismo imali nešto posebno vjetra – ističe znanstvenik. Dodaje kako 2022., što se tiče početka godine, spada među hladnije godine.

- Imali smo neobično hladnu zimu, što se tiče ove godine. U 2012. i 2018. je isto bila hladnija zima u tom desetogodišnjem razdoblju od 2012. do 2022. Kod nas je najhladnija veljača, a tu govorimo o stupcu od 100 metara, gledamo prosjek za cijeli stupac. Prvi metar se najviše zagrije, a tek kroz godinu će se vidjeti kakva je situacija, svakako, najproblematičniji je trend jer imamo ukupni trend zagrijavanja mora. Nama je more svake godine sve toplije i slanije, imamo taj uzlazni trend. Za taj dugoročni trend na otvorenom moru analiziramo prosjek stupca od 200 do 800 metara dubine – ističe dr. sc. Rade Garić i otkriva kako postoji dugoročni graf s promjenama temperature i saliniteta od 80-ih godina prošlog stoljeća gdje se vidi da se more sveukupno zagrijalo za više od jednog stupnja.

image

Prosjeci temperature i saliniteta na otvorenom moru na dubini od 200 do 800 metara

Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku
image
Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

- U površinskom sloju mora postoje brojne varijacije koje ovise o sezoni, godišnjem dobu, ali u tim dubokim slojevima, temperatura više odgovara prosječnoj godišnjoj temperaturi te se bolje vide te promjene, objašnjava Garić.

Doznajemo i zašto je more iz godine u godinu slanije:

- Imamo više insolacije i manji dotok slatke vode. Sve više bilježimo vrsta koje prije nismo vidjeli, ove godine smo opisali novu vrstu meduze koju smo 2020. našli u sjevernom Jadranu, na Lokrumu smo našli vrstu planktonskog plaštenjaka posve neobičnog za naše područje, nije to bila samo jedna jedinka, nego više njih. Također, ima i jedna sitna planktonska meduza koja je prije bila rijetka, a sad ima vrsta koju vidimo svaku zimu i to u nezanemarivom broju. Dakle, događaju se promjene u planktonu koju pratimo. Vidimo da nam dolaze nove vrste planktona, dosta njih ovisi o tim dekadalnim ciklusima. Naime, u Jadranu postoji teorija od kolega iz Trsta da na dekadalnoj razini dolazi do izmjene vode u Jadranu. Tijekom nekih godina ulazi više vode iz zapadnog dijela Mediterana, a u nekim drugim više iz istočnog, što ovisi o smjeru vrtloga u Jonskom moru koji se vrti u jednom ili u drugom smjeru i mijenja smjer vrtnje svakih desetak, pet godina, to se mijenja na višegodišnjoj razini. Ovisno koji je njegov smjer, on, što se tiče planktona, u Jadran ubacuje ili više vrsta planktona podrijetlom iz Atlantika ili istočnog Mediterana. Smatra se da i smjer tog vrtloga utječe na svojstva Jadrana pa je u nekim godinama topliji i slaniji, a u drugima je hladniji i manje slan – govori nam znanstvenik i napominje kako razlike u temperaturi i slanoći koje se vide kroz mjerenja, nisu nešto što običan čovjek može izmjeriti.

image

Utjecaj cirkulacije u Jonskom moru

Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

- Već zadnjih nekoliko godina, od 2015., 2016., prevladava to slano i toplo razdoblje. Pitanje je što se dalje dogoditi, Jadran je već dugo 'zakočen' u toj fazi toplog i slanog mora. Bilježimo jako visoke salinitete, što je prije bilo jako rijetko, a sad je postalo skoro pa uobičajeno, normalno. Glavni uzrok svega je globalno zatopljenje, vidimo po našim podacima da je more sve slanije i toplije. Prije je oko globalnog zatopljenja bilo dosta skepse, ali danas tko god se bavi klimatološkim mjerenjima vidi da to ide gore, to se vidi po svim podacima. Recimo, Jadran je prije bio dosta hladan u odnosu na ostatak Mediterana i slađi, imali smo dosta pritoka rijeka, nije bilo toliko evaporacije koliki je bio dotok slatke vode. Ove godine je velika suša, primjerice rijeka Po je skoro potpuno isušila tako da je prestao taj veliki dotok slatke vode rijeka pa je i to jedan od uzroka povećane slanosti. No, općenito je trend da je sve manje padalina. Salinitet dijelom ovisi od toga što se događa u samom Jadranu, a dijelom o tim dotocima kroz Jonsko more. Što se tiče Neretve, tu je jako malen utjecaj, uglavnom je rijeka Po, talijanske i albanske rijeke, pojašnjava Garić.

image

Prosječna temperatura mora u dubini do 100 metara

Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

Inače, istraživanja Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku se odvijaju u sklopu dvaju projekata financiranih od Hrvatske zaklade za znanost, SpaTeGen i DiVMaD.

25. rujan 2022 00:52