StoryEditor
DubrovnikS ODISEJEVA OTOKA |

ĐIVO MARKET, NAČELNIK MLJETA Više nismo začahureni. Puno se mladih udalo i oženilo za ljude koji nisu s otoka, a cijene su nam kao u Dubrovniku

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
12. siječnja 2021. - 07:26
Načelnik Općine Mljet Đivo MarketOpćina Mljet

Kao i život bilo gdje drugdje, život na otoku ima svoje prednosti i mane. U korona krizi pokazalo se da su upravo smještajni kapaciteti po otocima imali najbolju popunjenost jer su gosti tražili izolirana mjesta za svoj odmor; isto tako, ljudi dubljeg džepa trenutno najviše nekretnina kupuju na otocima, iz istih razloga.

image
Nacionalni park Mljet
Nacionalni park Mljet


Kako je živjeti na Mljetu, što im nedostaje, što imaju, a Grad nema, kakvo je djetinjstvo, školovanje i rad na komadiću kopna okruženog morem, pitali smo fetivog Mljećanina i načelnika općine Điva Marketa. Pedesetogodišnjak i otac petogodišnjeg sina postao je prvi čovjek općine prije osam godina. Završio je Pomorski fakultet, ali plovidba dalekim morima za njega nikad nije bila opcija.
- Navegavam na ovom najvećem 'brodu' i zadovoljan sam – reći će Market. U vijeću je većina vijećnika iz redova koalicijske liste HDZ-HSS. Dok pričamo o politici, dotičemo se i predstojećih izbora, a naš sugovornik, u maniri nekih izumrlih generacija, kaže: 'Ovdje sam samo prolazan, važno mi je iza sebe ostaviti nešto za dobrobit Mljeta i Mljećana'.

image
Nacionalni park Mljet


Mišljenja je da mladi trebaju pokazati što znaju, a u njihovim redovima ima sjajnih, mladih ljudi, dodaje Đivo Market.
- Lijepo je imati konkurenciju u vlastitim redovima i jednom će to svakako prevagnuti. Lijepo je i kad političar osjeti da mu pada popularnost i tada treba ustupiti mjesto nekom drugom, nekim novim generacijama. Zahvalan sam svim mojim prethodnicima. Niti je Mljet počeo sa mnom, niti će završiti, ja sam samo jedna karika u nizu cijele povijesti ovog otoka. Jednom kad ne budem načelnik, češće ću se ukrcati u barku i poći na kupanje – kaže.

Popravljamo krvnu sliku

Od Saplunare do Pomene cesta je duga 50-tak kilometara i stara 50-tak godina; skoro je cijela preasfaltirana. Cijeli otok, površine 100 kvadratnih kilometara i kao takav najveća otočna općina u Hrvatskoj, u naravi je dug 30 kilometara i broji 20-tak naselja u 10 mjesnih odbora. Po popisu iz 2011., broji 1100 stanovnika. Tri komunalna poduzeća, javna vatrogasna postrojba i turistička zajednica i općina broje 70-tak zaposlenih. Tu su još zaposleni u školi, Nacionalnom parku i zdravstvu koji imaju 70-tak stalnih djelatnika.


U Babinu Polju, najvećem i centralnom naselju, osnovna je škola od 1. do 8. razreda, a u Goveđarima područna škola do 3. razreda. Skupa broje 60-tak učenika. Uskoro počinje i gradnja vrtića. U planu je i sportska dvorana, te igralište za veliki nogomet o kojem mnogi Mljećani maštaju već jako dugo, s dozom sjete kazuje načelnik.


Većina stanovništva Mljeta starije je životne dobi. No, raduje činjenica da sve više mladih Mljećana ne napušta svoj otok, nego zasnivaju obitelji i ostaju živjeti na ognjištima predaka. Ima i obitelji koje dođu živjeti na Mljet, a nisu rodom s otoka, a broje i puno predškolske djece.


- Više nismo onako začahureni – s osmijehom kazuje načelnik. – Puno se mladih udalo i oženilo za muškarce i žene koji nisu s otoka, tako da, što bi se reklo, popravljamo krvnu sliku.

Stanovi i marina

Ono što Mljetu nedostaje, jest visokoobrazovani kadar. Takvi uvijek mogu pronaći posao na Mljetu, posebno u školstvu i zdravstvu, gdje nedostaje kadra kao i na cijelom dubrovačkom području, ističe načelnik.

image
Općina Mljet


- Ono čime su se prije naši stari bavili – poljoprivreda i ribarstvo – bilo je teško i zato su puno iseljavali, od Dubrovnika do Zagreba, ili su išli u Ameriku. Svaka kuća ima nekoga preko oceana. Ljudi su živjeli od ribanja i škrtih, obradivih površina u kamenjaru, od vinograda i maslina, nije bilo vode i nisu imali izbora. Bili smo i slabo povezani s kopnom. Tek 1964. je došla struja, nije bilo ceste na Mljetu. Danas je to nešto drugo, imamo sve ono što imaju i velike sredine – kaže Đivo Market. Ljudi se zadnjih godina puno vraćaju maslinarstvu i imaju izuzetno kvalitetno maslinovo ulje. Razvoju poljoprivrede 'kumovao' je i vodovod N-P-K-L-M.


- Prije dvije godine, nakon duge i teške borbe, kaže Market, voda je došla na Mljet, no, zasad samo na jednu točku, u Nacionalni park. Ostatak Mljeta nema tu vodu nego se koristi malim, lokalnim vodovodima i sa sedam autocisterni koje distribuiraju vodu do svakog domaćinstva.


Mljet ima i jedno uzgajalište ribe između Sobre i Prožurske luke, a cijeli otok broji 50 restorana. U Sobri je i benzinska pumpa, jedina u vlasništvu jedne općine u Hrvatskoj koja će se uskoro proširiti, a u dogledno vrijeme plan je izgraditi marinu nautičkog turizma u Sobri. Općina planira i izgradnju stanova iz programa poticajne stanogradnje.

Razvoj je kontroliran

- Ono što je najteže u našoj državi, jest prilagoditi prostorno-plansku dokumentaciju. Odrađena je po takvoj mjeri, i očekujemo raspisivanje natječaja – dodaje Đivo Market na temu buduće marine.


- Mljet u turističkom smislu još spada u najmanje razvijene otoke, makar kad govorimo o brojnosti smještajnih kapaciteta – ističe. - Na Mljetu se od 1978. godine, kad je napravljen Hotel Odisej u Pomeni, nije napravio nijedan veliki objekt. Uspjeli smo imovinski pravno riješiti neke turističke zone, da bi došli do većih objekata. Oni nisu smetnja malim privatnicima, nego otvaraju vrata nekom kvalitetnijem turizmu – uvjeren je Market.

– Želimo naš otok sačuvati onakvog kakvog smo ga naslijedili i zato cijeli razvoj mora biti jako kontroliran, u suživotu čovjeka i prirode. Nema mjesta masovnoj gradnji. Nacionalni park je zaštićen i tu se velika gradnja neće dogoditi. Tu treba tek 50-tak malih građevnih parcela, da bi sačuvali domicilno stanovništvo, odnosno one koji imaju velike površine u Nacionalnom parku, a na njima ne mogu ništa raditi. Istočni dio Mljeta, Saplunara, također je zaštićeni krajobraz i tu također nema velike izgradnje. Razvojni akcent je na sredini otoka, u Babinu Polju, te dvije uvale, Sobra i Sutmiholjska, gdje su turističke zone.

image
Babino Polje na otoku Mljetu
Općina Mljet

Prednosti i mane

Kilometar i pol od zgrade općine je Odisejeva špilja, glavna turistička atrakcija Mljeta. Mljet nije samo zelen i šumovit nego ima svoju povijest i legende, dodaje Đivo Market. Znanstveno je dokazano da je apostol Pavao doživio brodolom kod istočnog dijela Mljeta, pa im je želja razvijati i vjerski turizam, gradeći put svetog Pavla koji bi vodio od mjesta brodoloma do luke Polače gdje su brodovi popravljeni i krenuli dalje za Rim.


Danas su zadovoljni s postojećim linijama koje ih povezuju s kopnom, do Prapratnog zimi četiri puta dnevno, ljeti pet puta. Katamaran za Dubrovnik ide također svakodnevno dva puta. Tu je i katamaran koji ide iz Splita za Dubrovnik dva puta dnevno i pristaje u mljetskim lukama. Do prije 15-tak godina imali su samo jednu trajektnu liniju Sobra-Dubrovnik.


- Mana je života na otoku što ga ne možete napustiti kad hoćete, nego kad ima linija. Ne možete otići ni ako je jako loše vrijeme, a mana je i ako se dogodi hitan slučaj. No, ljudi koji žive na otoku spremni su na taj rizik. Mana je kad dijete od 15 godina pođe u srednju školu, a morate ga pustiti samoga – odgovara na naše pitanje o prednostima i manama života na otoku. – Prednost je sloboda koju imamo, čist zrak, lijepo more, kvalitetna hrana, zemlja koja nije zagađena.

Šetnje puteljcima, jezerima, ako to znate cijeniti, pa pored svih mana, uvidite koliko je prednosti – kaže zaljubljenik u svoj otok. Imaju i liječnika u Babinu Polju te liječnicu u Goveđarima, a ljeti i dodatni medicinski tim. Imaju i zubaricu na terenu, sanitetski prijevoz i ženu koja obilazi starije.

image
Goveđari na otoku Mljetu
Općina Mljet


Priča s ruskim investitorom Jevtušenkom dobila je 'happy end'. Vodio se spor oko zemlje, presuđeno je da je državna, a ne općinska, pa je Općina Mljet izregulirala cijelu stvar sa zamjenskim zemljištima. Investitor je još uvijek zainteresiran za ulaganje, na drugoj lokaciji.
Na otoku svoje trgovine imaju i dva trgovačka lanca, a cijene su kao dubrovačke. S time su zadovoljni jer je prije na Mljetu sve bilo još skuplje nego u Gradu.
- Nekoliko dana se mogu zamisliti bilo gdje, ali ipak je doma najljepše – odgovara na pitanje može li zamisliti svoj život negdje drugo.

Gosti jednom i zavazda

Sezona je bila uspješna – ostvarili smo 60 posto noćenja u odnosu na lani. Imamo puno gostiju koji se uvijek vraćaju i tu naviku prenose na svoje potomke.

Često ljudi koji jednom dođu na Mljet, ostanu naši gosti i prijatelji Mljeta zavazda. Išlo nam je na ruku što smo izolirani, kazuje Đivo Market.

loading...

Izdvojeno

12. siječanj 2021 07:26