Vodovod Dubrovnik je unatoč nepovoljnim vanjskim okolnostima poput poskupljenja energenata, usluga i materijala, uspio zadržati istu cijenu vodnih usluga. Jedno su od rijetkih komunalnih društava koje u kriznoj 2022. nije korigiralo cjenik krajnjim korisnicima. Uprava će učiniti sve da do korekcije ne dođe ni u budućnosti, što bi značilo da bi Dubrovčani i nadalje plaćali vodu po cijeni koja se nije mijenjala zadnjih sedam godina.
Velike investicije
- Ne znamo kakvo će stanje biti dogodine, zadnje dvije korona godine donijele su gubitak Vodovodu. U 2020. godini zabilježili smo gubitak od 15,5 milijuna kuna jer turističke sezone zapravo nije ni bilo. A naša tvrtka upravo je vezana uz taj turistički segment poslovanja. Kad bismo živjeli samo od kućanstava, sigurno ne bismo mogli braniti cijenu vode koju imamo dana. I lani smo radili s gubitkom, tek u ovoj godini kada se normaliziralo donekle stanje s turizmom, poslovna godina je bila relativno uspješna. Očekujemo da ćemo biti blizu nule ili s minimalnim gubitkom. Svakako, što se tiče poslovanja tvrtke, ona je stabilna i ispunjava sve obveze prema dobavljačima. – kaže nam predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić i osvrće se na najavljenu odluku Vlade o naplati zahvaćene vode:
- To bi izazvalo veliki problem kod mnogih komunalnih društava u Hrvatskoj. Naplaćivala bi se doslovce svaka litra koja se zahvati, neovisno je li u sustavu nastala u vidu gubitaka ili ju je netko, uvjetno rečeno, ukrao. Mi smo dosta zadnjih godina radili na smanjenju tih gubitaka, mijenjali smo cjevovode koji su često pucali kao u Ulici Nikole Tesle. U Orašcu smo kod izrade novih cjevovoda imali svaki mjesec jedno puknuće, no više toga nema. Napravili smo dobar posao na cijelom našem području, od Žuljane do Duboke ljute. U Župi smo odradili nekoliko investicija kod izgradnje cjevovoda u Zagrudi i Petrači, izgradili smo nakon dvadesetak godina prvi kanalizacijski cjevovod od Puta dr. Ante Starčevića do Kupara u dužini 2 kilometra i stvorili preduvjet druge faze, a to je ono što je općini Župa iznimno bitno izgradnja kanalizacije za naselje Čibača gdje živi mnogo mještana Župe dubrovačke. Veliku investiciju od blizu 3 milijuna kuna radili smo u suradnji s općinom Župa dubrovačka – kaže naš sugovornik.
Kod značajnijih investicija, ističe kako su nastavili s aglomeracijom Dubrovnik, što se vidjelo najviše kroz područje Orašca gdje planiraju spajanje stanovništva na priključke proljeće 2023. godine.
Angažirani u povijesnoj jezgri
- Naravno, postoje procedure spajanja, ishođena je uporabna dozvola, a traži se i određeno vrijeme za otklanjanje nedostataka koje ima svaki sustav. Možemo reći da iduća turistička sezona za stanovnike Orašca, Lozice, Štikovice, Vrbice, Stare Mokošice i cijele Mokošicedonosi uredan kanalizacijski sustav s manje ‘incidenata‘ nego ranije. Zadovoljan sam što smo očuvali čisti akvatorij skoro svaki dan, potvrdio je to i Zavod za javno zdravstvo svakodnevnim uzorkovanjem. Da sustav funkcionira pokazao je pad broj incidenata, te nešto na području Stare Mokošice, uz par dojava građana o onečišćenju Zavodu. Tu se stvarala nepotrebna panika jer tamo kanalizacijski sustav i ne postoji, tek ga dovršavamo. Zapravo postoje aktivni priključci postojećih korisnika sa septičkim jamama, koje propuštaju i događa se da nekada u uzorkovanju mora more ne bude zadovoljavajuće kvalitete. Završetkom i Orašca i Mokošice moći će se na mrežu spojiti svi tamošnji potrošači – objašnjava čelnik Vodovoda Dubrovnik, zadovoljan rezultatima koje je u dvije godine probnog rada potvrdio uređaj za pročišćavanje pitke vode u Komolcu:
- Vodovod je pokazao da zna i može upravljati ovim modernim i u Hrvatskoj jedinstvenim uređajem. Ranijih godina samo imali četiri do pet medijskih najava da voda nije za piće, a sad toga nema. Naravno, ostalo je područje Palate i Gornjih sela kao druga faza koju tek treba odraditi i spojiti eventualno i njih na uređaj za prečišćavanje pitke vode. Svi ostali tenderi dakle možemo reći da su ili u fazi pripreme ili se s krajem ove godine već i izvode – ističe Matušić i dodaje kako je Vodovod i u spomeničkoj jezgri itekako angažiran:
- Prije sedam dana nam je stigao kontejner u park Pile, uveli smo izvođača u posao, to je sanacija povijesnog kanala ispod Straduna. Našli smo članak iz vašeg Dubrovačkog vjesnika iz 1970-tih gdje piše kako se počinje sa sanacijom tog kanala. Dakle, nakon 50 godina mi smo krenuli u taj posao. Kao tvrtka smo izrazito zadovoljni s obavljenom prvom fazom, a to je čišćenje prvih 50 metara kanala. Pokazalo se kako smo napravili dobar posao u suradnji s konzervatorima i našli način da osposobimo na najbolji način kanalizacijski sustav, ujedno i spomenik kulture. Konzervatori su bili izrazito rigorozni i striktni, zbog čega smo nažalost izgubili i malo više vremena važnog u ovakvim investicijama. No, sve smo uskladili i možemo nastaviti s drugom fazom. Upravo ovih dana krećemo sa strane od Pila čistiti prvu dionicu. Sigurno ćemo s Gradom morati kordinirati neke aktivnosti zbog aktualnog Zimskog festivala i nadolazeće feste svetog Vlaha. Stradun svakako ne možemo zatvoriti, to je dnevni boravak grada. Naći ćemo modus kako odraditi cijeli Stradun. Kanal ispod ulice treba biti pod keramikom kako bi bio funkcionalan, a opet u cijelosti obnovljen stari povijesni kanal. Budući da je ovakva odvodnja rijetkost, mnogi naši kolege su se interesirale kako i danas funkcionira jedan od tako starih kanala – govori nam Lukša Matušić. Neizostavno spominje i drugi dugo očekivani a danas aktualan projekt, hidrotehnički tunel ispod Srđa:
- Uveden je izvođač u posao, plan nam je tunel duljine 3 kilometra ‘zacijeviti‘, točnije napraviti jedan moderan tunel za opskrbu grada u narednih sto godina. Ovaj sadašnji izgrađen je 60-tih godina prošlog stoljeća, dovodi vodu za grad. O njemu se puno pričalo za najavljivane izgradnje golfa na Srđu, da ga treba zacijeviti radi sigurnosti od eventualnog prodora kemikalija i sličnih onečišćenja. Sad je projekt dio aglomeracije Dubrovnik, trenutačno je u tijeku priprema izvedbenih projekata, radi se na dobavi materijala i na snimci postojećeg stanja. Izazovan je to posao jer je tunel jako malih gabarita i dobrim dijelom u mraku, ne može mu pristupiti veliki broj djelatnika. Stoga će izvođač u ovoj fazi prvo sebi morati osigurati rasvjetu i sve što treba da zaštiti svoje osoblje koje će tamo raditi – kaže naš sugovornik koji očekuje kako će se u siječnju 2023. pravi posao zahuktati. Uz tunel kroz Srđ, još je niz projekata u različitim fazama spremnosti:
Vodovod u Dolima
- Trenutačno se priprema natječaj za naselja Doli i Kanalizacijskog sustava Suđurđa. Vodovod je tu ishodio pravomoćne građevinske dozvole, uspjeli smo prije mjesec dana potpisati ugovor s Ministarstvom gospodarstva i ministrom Filipovićem. Dobili smo značajna sredstva kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti.Tu je Vodovod, kandidirajući dva bitna projekta, napravio dobar rezultat. Opskrba Dola je nešto o čemu se nešto nažalost priča zadnjih 70 godina i kroz zakladu Mihanović i tijekom bivše države, no bez rezultata do današnjeg dana. Voda nije došla. Mi smo napokon pokrenuli tu priču. Za 2023. nema nikakvih prepreke, a financijska sredstva su osigurana. Kad dovršimo Vodovod u Dolima, stvorit će se uvjeti da se ljudi počnu vraćati pa i naseljavati, suprotno od priča da se stanovništvo ne zadržava u Dubrovačkom primorju.
Dubrovčane razumljivo zanimaju i detalji o izgradnji novog pročistača otpadnih voda u Lapadu, o čemu čelnik dubrovačkog Vodovoda ističe:
- Poznato je većini da je sustav izgrađen 1970-tih godina, a u osamdesetima su se pojavili prvi problemi s njim. On je renoviran tad, no u međuvremenu je odradio svoj životni ciklus, još je funkcionalan, svo ovo vrijeme ga održavamo, što potvrđuje i ova turistička sezona bez većih incidenata. Ostaje nam veliki izazov, a to je izgradnja novog uređaja ispod Petke. Natječaj je bio otvoren do 29. prosinca. Proučit ćemo sve pristigle ponude i početkom iduće godine odlučiti o odabiru izvođača. Ono što u ovom momentu vidimo da je jako veliki interes. Nadamo se da će to tako i ostati vidimo, vidimo to po količini postavljenih pitanja zainteresiranih – otkriva sugovornik i na koncu se osvrće na stanje s odvodnjom na Elafitima:
- Kanalizacija Suđurđa je iznimno važna jer Elafiti nemaju izgrađen sustav zbrinjavanja otpadnih voda. Doduše, na svim otocima živi jako malo stanovnika pa je bilo dosta prepreka za pravdanje trošenja novaca za i Europsku uniju i ispred Jaspersa. Unatoč tome što su slabo naseljeni Lopud i Kalamota, velika se sredstva planiraju uložiti jer sadašnje stanje nikome ne odgovara. Za ostale otoke, Šipan i Šipansku luku smo nakon dugo vremena našli kompromis i s mještanima. Na primjeru Kalamote vidjela su se podijeljena mišljenja, kanalizaciju netko bi netko, a netko ne bi. I tu nažalost gubimo dosta puno vremena, a radi se o projektima za budućnost – zaključuje Lukša Matušić.