- Kad me ljudi pitaju kako se nosim sa poslom kojeg radim i tolikim brojem pacijenata, ja im odgovorim: ‘Da radimo u restoranu, stolovi bi nam bili puni gostiju, a ovako kreveti su puni -pacijenata‘. Gužva je uvijek gužva I ne, ne možeš ovaj posao shvatiti kao rutinu, koja dolazi s vremenom, radim ovaj posao više od 20 godina, ovo je posao u kojem se često isprepliću emocije, stres ali i onaj poseban osjećaj zadovoljstva i spoznaje da si nekome pomogao. Radimo s ljudima, ljeti ih zbrinemo od sto do 140. Svaki je poseban, a i naš se radni dan u svakom trenutku može promijeniti.
Neki sugrađani se žale da satima čekaju na hitnom prijemu, kreveti se nažalost vrlo brzo popune, a ne znaju da 90 posto pacijenata zahtijeva cjelovitu obradu koja potraje minimalno dva sata, to često puta bude puno više sati kroz koje se napravi sva potrebna medicinska obrada koju zahtijeva trenutno stanje pacijenta...‘prometno‘ je kod nas cijelog dana tijekom godine, same noći ponekad znaju biti izrazito naporne što je pogotovo slučaj kroz turističku sezonu.
U sezoni u noćnim satima dolaze nam ozlijeđeni motoristi, bude turista na triježnjenju, ozljeda u tučnjavama, opasnim selfiejima, padovima, raznih drugih čudnih situacija...prije se veliki dio navedenih stvari rješavao na hitnoj pomoći, a sad smo mi glavna adresa, -priča nam Davor Raguž, glavni tehničar Objedinjenog hitnog bolničkog prijama.
Trijažiranje po kategorijama
Od rujna 2019. pacijenti se ovdje trijažiraju u pet kategorija hitnosti.
Prva i najozbiljnija traži neodložnu intervenciju, druga djelovanje u 10 minuta, treća kroz pola sata, a one blaže, četvrta i peta kategorija rješavaju se odnosno uzimaju u obradu kroz sat, odnosno dva sata vremena. Ne treba ni govoriti u određenim situacijama koliko je važna brzina reakcije i procjena stanja pacijenta po primitku na OHBP. Stalan pritisak sastavni je dio radnog vremena dobro uigranog tima od 7 članova (dva doktora specijalizanta i pet sestara od kojih je jedna voditelj tima) svaki član je ključan za uspjeh. Ovim ljudima na njihovom poslu su užurbanost i gužva svakodnevni pratitelji.
Da, da gužva, non-stop, a mislim da ne bi trebalo baš tako, priznaje Raguž.
Više od 50 posto pacijenata koji nam dođu spadaju u četvrtu i petu kategoriju, veliki broj tih pacijenata bi se mogao rješavati i putem liječnika obiteljske medicine. Ovako, brojke govore za sebe. Prošlu godinu smo imali oko 28 tisuća pacijenata, ove godine zasigurno će ih biti više od 30 tisuća, – kaže naš sugovornik koji se s kolegama suočava i s još jednom specifičnom skupinom pacijenata.
Kako je Dubrovnik sjedište cruising turizma, tako ih pohode i putnici koji zbog poodmakle dobi imaju zaduhe, bolove u prsima...uglavnom, takvi su teški kroničari kojima nitko ne bi preporučio da igdje putuju. Mlađi pacijenti pak često iznutra ‘razgledaju‘ kiruršku ambulantu pri OHBP-u jer moraju na hitna šivanja, zbrinjavanja otvorenih rana i ozljeda zadobivenih u prometnim nesrećama...
- Pacijenti koji nam dolaze različito reagiraju. Neki se ljute što malo dulje stoje ispred vrata, a onda kad ih pustiš unutra, onda im je odjednom dugo čekati nalaze, nakon 20 minuta hoće kući. Iz iskustva mogu reći da onaj kojemu najviše treba pomoć, šuti i čeka – ističe glavni tehničar.
Komunikacija s najbližima
Još je jedan aspekt rada hitnog prijama važan, a ne spominje se tako često. Specijalizantica kardiologije dr. Barbara Obradović upravo na komunikaciju s članovima obitelji pacijenata ukazuje kao na poseban izazov:
- Ukućani su uznemireni, često nestrpljivi, raspituju su, nekad bude i teških riječi...nije toliki problem za riješiti patologiju, komunikacija je zahtjevnija – ističe dr. Obradović koja je dežurati počela od ožujka 2020., a dežura redovito i na Kardiologiji. Posla ne fali, bez obzira na doba dana i godine.
U obilasku Objedinjenog hitnog bolničkog prijema otkriva se mnoštvo slabo poznatih detalja o unutarnjem funkcioniranju ove male zajednice koja ‘ordinira‘ na površini od 1400 četvornih metara. Doznaje se tako kako je medicinska sestra na trijaži prvi kontakt pacijenta, danas je to bila sestra Anđela Tošić, ona je ta koja upisuje podatke o njegovim vitalnim parametrima, općem stanju, eventualnim alergijama. Ako je sumnja na covid, radi se testiranje sa brzim antigenskim testom, ukoliko je test pozitivan, takvi pacijenti se dalje upućuju, obično u infektološku hitnu ambulantu Tu su zatim sobe za postavljanje gipsa, za dekontaminaciju i trijažu, te prostor za reanimaciju koja uz novi defibrilator raspolaže i najsuvremenijim aparatom Lucas koji odmjenjuje jednu osobu u manualnoj masaži i tako je oslobađa za druge zadatke...
Smjenu koja se potrefila za našeg posjeta vodila je voditeljica tima Iris Kurtović. Nakon 6 godina rada na intenzivnoj, tri i pol godine je na OHBP-u. Radni dan počinje od 7 sati, a klasična primopredaja posla nije moguća jer pacijenti stalno ‘cirkuliraju‘, a bude i onih zaostalih od prošle noći.
Svima njima na raspolaganju je ukupno 16 ležajeva, 50 djelatnika (18 doktora specijalizanata, 28 medicinskih sestara/tehničara, 4 administratora) i bezbroj sličnih, a zapravo itekako različitih dana u kojima treba u kratkom vremenu odvagnuti komu od pacijenata treba koja usluga, bilo da se radi o pretragama, dijagnostici, dodatnim konzultacijama kod specijalista prije konačne odluke o hospitalizaciji ili otpustu na kućno liječenje.
Hitni prijem specifičan je i stoga što ‘okuplja‘ osobe s neurološkim, kardiološkim problemima, internističkim, te također i one koji traže traumatološko i kirurško zbrinjavanje.
Rekord 17. kolovoza
Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić objašnjava kako Objedinjeni hitni bolnički prijem od rujna 2019. djeluje pri Općoj bolnici Dubrovnik kao prvi organizirani sustav hitnog zbrinjavanja izveden prema svim pravilima struke. Vrijedan 23 milijuna kuna, najvećim dijelom financiran je iz EU fondova, te manjim dijelom iz sredstava Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. Kao nadstandard pacijentima nudi i dvije operacijske sale, kiruršku i traumatološku. Unutar OHBP-a je i uređaj za radiološku dijagnostiku.
-To je ogledalo našeg grada i županije, mjesto gdje dolaze domaći i brojni strani turisti. Unatoč velikom iskustvu zdravstvenih djelatnika koji ovdje rade, još nam je veliki izazov zbog specifične organizacije rada i izloženosti pacijenata. Prioriteti pri zbrinjavanju su akutna koronarna stanja i teške traumatološke ozljede. Za ove dvije vrste pacijenata ne postoji odlaganje pri pružanju pomoći. Njihov dolazak s terena najčešće nam je najavljen, pa po dolasku vozila Hitne pomoći pacijenta sukladno njegovom stanju čeka cijela ekipa, od sestara i tehničara, do bolničara, liječnika specijalista i anesteziologa. Upravo su kadrovska ekipiranost i tehnička opremljenost presudni u preživljavanju teških pacijenata, brza dijagnostika i njihovo stabiliziranje su od ključne važnosti.
Tijekom pandemije covida-19, u prvom valu od ožujka do svibnja 2020. prosječno je bilo 30 pacijenata u obradi u OHBP-u. Po relaksaciji mjera broj pacijenata koji traže pomoć je višestruko porastao, na oko 80. Rekordni dan bio je 27. svibnja 2022. kad je kroz prijem obrađeno više od 130 pacijenata, od kojih je čak 32 hospitalizirano zbog stanja koje je tražilo hitno bolničko zbrinjavanje. Ovog ljeta oborili smo rekord, 17. kolovoza je obrađen 141 pacijent u jednom danu. Broj hitnih pacijenata je još i veći jer nisu uračunati pedijatrijski, infektološki, ginekološki i psihijatrijski pacijenti, što ukupne mjesečne brojke pacijenata na OHBP koje su u ljetnim mjesecima na mjesečnoj razini više od 3 tisuće povećava za dodatnu tisuću.
