Posljednji odron na putu prema Bosanci samo je jedan od onih koji stalno prijete gustom prometu, a nije ostao neprimijećen jer je stijena bila jako velika i zaustavila se nasred ceste. One druge, manje s brda odronjene stijene brzo uklone vrijedni cestari iz nadležnih službi dok ne stvore probleme na jedinoj cesti koja spaja turistički Dubrovnik s aerodromom i cijelom okolicom.
Uz magistralu na mnogim su mjestima rastegnute mreže koje štite cestu od odrona, iako na nekim mjestima ne ulijevaju sigurnost, posebno od većih odrona koje, moguće, ne bi zaustavile. Srđ je davno opustošen požarima, erozija tla je nezaustavljiva pod naletima kišnog i vjetrovitog vremena. Velika je sreća da se (dosad) nije dogodilo ništa toliko grubo da bi nekoga koštalo života, iako se odroni stalno ponavljaju, što zbog erozije tla, što zbog potresa, o čemu svjedoče velika kamenja uz kolnik, posebno na potezu od Bosanke do istočnog ulaza u grad. Pogled na njih izaziva jezu. Kamenje ove veličine u padu s visine vrlo lako može ozbiljno ozlijediti ili ubiti čovjeka.
Na tom se potezu zadnjih godina dosta udara tornama i kopa bagerima, grade se novi kvadrati i vibrira brdo, pa je pravo čudo da se nešto ozbiljnije nije nekome srušilo na glavu. Bilo je manjih incidenata, kao onaj kad je gospođi u vrtu doletio kamen u glavu i završila je na Hitnoj. Drugi incidenti (zasad) nisu zabilježeni.
Ostala je trauma
Prije pet godina njemu se samo čudom komad stijene od 32 kilograma nije srušio točno na glavu, nego se zaustavio na polomljenom prednjem vjetrobranskom staklu taksi vozila za čijim je volanom bio dok je, ništa ne sluteći, vozio Jadranskom magistralom u smjeru Grada. Dubrovački taksist još je traumatiziran događajem iz siječnja 2019. godine, kada je na njegov automobil u pokretu pala stijena koja se skotrljala s brda na magistralu i odlučila tresnuti na njegovu šoferšajbu. Dogodilo se to točno kod skalina za Bosanku i transformatorske stanice pod Srđem.
Korejski turist na suvozačkom sjedištu bio je teško ozlijeđen, pa je iz dubrovačke bolnice morao biti prevezen u KBC Split, gdje je operiran. Preživio je, kaže naš sugovornik, a on bi cijeli događaj najradije zaboravio, da može. I danas ga ponekad sanja i probudi se u ‘goloj vodi’.
Osim na suvozačkom sjedištu, u automobilu su bila još dva korejska tuista na zadnjem sjedištu. Dubrovački taksist ni danas ne zna kako se uspio zaustaviti, te da se odron ničim nije mogao predvidjeti niti se na neki način najavio. Evo kako se sve odigralo, prepričava nam teška srca:
- Bila su u autu tri gosta Korejca. Jedan je zadobio ozljede opasne po život i jedva je preživio. Helikopterom je prebačen u Split i operiran. Vozio sam i odjednom se dogodila neka strašna eksplozija. Nemam pojma kako sam se zaustavio i kako sam ostao na svojoj strani ceste. Sve se dogodilo u sekundi. Nije bilo nikakvog upozorenja. Sve je dimilo oko nas. Kamen od 32 kilograma, vagala ga je policija, pao mi je na šoferšajbu. Budio sam putnike iz nesvijesti, svi su bili krvavi. U tom momentu sam bio sam, a onda su mi počeli prilaziti drugi ljudi. Ne znam kako, ali ja jedini nisam bio ozlijeđen. Najviše bih se volio toga ne sjećati - kaže iskreno.
- Bilo bi dobro da se svugdje stave zaštitne mreže i ograde. Što god mogu, da naprave po tom pitanju. Da se opasnost svede na minimum. Bilo bi strašno da se nekome to ponovi - kaže i dodaje da još vozi taksi. - Gledam to zaboraviti ili se što manje sjećati, iako se uvijek sjetim kad tuda prolazim, točno kad skala na putu za Bosanku. Neka nadleženi naprave sve što mogu. To je strašno iskustvo - zaključio je.
Čije su padine Srđa?
Poslali smo upit Hrvatskim cestama koje su nadležne za održavanje ove prometnice. Evo njihovog odgovora:
- Hrvatske ceste, putem ophodarske službe ugovornog izvoditelja redovnog održavanja cesta i kontrolnim pregledima djelatnika Hrvatskih cesta prate stanje pokosa i mjesta potencijalnih odrona te poduzimaju potrebne mjere zaštite. Sva mjesta potencijalnih odrona na navedenoj dionici su zaštićena mrežama za sprečavanje odrona, postavljena je odgovarajuća prometna signalizacija, te se kontinuirano prati stanje - stoji u njihovu odgovoru.
- Naime, Hrvatske ceste vrše zaštitu potencijalnih odrona u skladu s ovlastima koje proizlaze iz zakonskih propisa, međutim, ukoliko je izvorište nestabilnog kamenja izvan zemljišnog pojasa Hrvatskih cesta, nemamo ovlasti postupati na navedenoj poziciji, već je isto uređeno ostalim zakonima RH koja obvezuju vlasnika zemljišta na održavanje svoje nekretnine na način da ne ugrožava susjedne nekretnine - naglasili su.
Dakle, ako se kamen odroni s nečije privatne parcele na Srđu ili na Bosanci ili bilo kojem drugom brdu uz magistralu, oni nisu odgovorni. Koliki je taj ‘zemljišni pojas’, potražili smo u Zakonu o cestama, koji kaže da je ‘zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste’. Padine Srđa imaju puno vlasnika, neke parcele i njih nekoliko desetina. Pojedine su u vlasništvu Republike Hrvatske. Nekad davno koristile su se kao poljoprivredne površine.
Sve što se odroni s tih parcela preko metra od ceste na cestu, kako kaže zakon, nije u nadležnosti Hrvatskih cesta. Njihovo je da održavaju cestu prohodnom i brinu o zaštitnim mrežama. S obzirom da cestovni ophodari nisu čudotvorci i ne mogu se naći iste sekunde na mjestu odrona, a kamoli ga spriječiti, rekli bi u narodu - ‘sve je u Božjim rukama’.
