Čovjek ste od iskustva, bili ste na čelu Zavoda za obnovu Dubrovnika u vrijeme njegove najveće obnove nakon potresa 1979. Godine. Obnavlja li se danas naš grad kako treba?
Ono i ovo vrijeme se ne može uspoređivati. Mislim da smo svi mi u Dubrovniku pomalo krivi što je Zakon o obnovi jednim dijelom izmijenjen i što smo zaboravili na fenomen potresa na ovim područjima. Najgore što se dogodilo je skidanje obveze financiranja statičke RH kroz Zakon o obnovi i što je naš Zavod izjednačen sa klasičnim Zavodima za zaštitu u RH. Javno ću se zauzeti, a mislim da bi to trebali učiniti i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Mato Franković, da se, budući da je na je Zakon o obnovi dijelom pao na Ustavnom sudu, on dijelom novelira i vrati kakav je bio 1999. godine tamo gdje se govori o osiguranju sredstava za statičku sanaciju.
Ako nema sredstava, Zakon o obnovi ne može ni funkcionirati. Planiranje obnove treba biti kao Eiffelov toranj. Piturava se do vrha, a kada se dođe do vrha ide se ispočetka, kako u održavanju tako i u nezavršenoj statičkoj sanaciji. Što se tiče same obnove, Zavod se sada dokazuje na jednom vrlo kompliciranom projektu na Kneževom dvoru. Sudjelovao sam prije petnaestak godina u osmišljavanju sanacije pukotina na stupovima atrija Kneževog dvora. Taj se projekt dovršava i vrlo je kompliciran jer je Knežev dvor praktički u hrvatskim relacijama najkompliciranija zgrada ikad izgrađena kao kamena zgrada. Ovo što se sada radi je velikim dijelom posljedica je onoga što nama zaštitari baštine nisu dopustili u osamdesetim godinama ugrađivanje zatega na stupovima prizemlja Kneževa dvora. I na Katedrali također nisu izvedene zatege na stupovima ispod kupole zbog zabrane službe zaštite. Drugi razlog zaokretanja baze stupova je povećanje razine podzemnih voda izazvane ljudskim intervencijama i podizanjem razine mora.Vjerovatnost je da će se i na Katedrali dogoditi ekscentritet na stupovima, to što se dogodilo i na Kneževu dvoru.
Zavod bi u svakom slučaju trebalo ojačati financijski,kadrovski i upravljački. Stari Grad Dubrovnik je doživio najače potrese u Europi,i mi trebamo kontinuirano provoditi obnovu, kako bi koliko-toliko osigurali osnovu za pristojan život.
Cijeli razgovor možete pročitati u tiskanom izdanju Dubrovačkog vjesnika!