Zasigurno ste primijetili bijela klupka na granama borova. Gnijezda borova prelca čini se nikad više nego ove sezone, no koliko god nam ti prizori izazivali neugodu, riječ je o uobičajenoj pojavi koja je, evo, uočljiva već u prilično toploj veljači.
Gnijezda borova prelca, leptira iz porodice prelaca – noćnih leptira, najlakše je prepoznati po dlakavim gusjenicama koje se u proljeće kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara. Borov prelac obitava na vrstama iz porodice borova (borovi, jele, smreke, ariši), a u Europi je raširen u svim državama Mediterana, zatim u srednjoj i istočnoj Europi sve do Skandinavije. Kod nas na Jadranu nametnik je uglavnom na crnom i alepskom boru.
Vrijeme je pretoplo
Kako je opisano na stranicama Centra za invazivne vrste, gusjenica je samo jedan od razvojnih oblika prelca. Neposredno prije kukuljenja gusjenice počinju formirati kolone držeći se za srebrnkastu nit koju ostavljaju za sobom. Sve gusjenice su slijepe, a ne služi ih ni osjet njuha. Zato je kolona u pokretu dok god ne pronađu hranu – borove iglice.
- Prema našim procjenama radi se, vjerovali ili ne, o ispodprosječnom napadu borova prelca u ovo doba. Na području Zadra i Šibenika ga je još više, a kod nas je, kako smo procijenili, situacija uobičajena iako neugodna za građane. Danima već čistimo borove po gradu na najkritičnijim mjestima, a s Gradom Splitom smo dogovorili da posebnu pažnju obratimo na borove u blizini dječjih vrtića i škola kako bismo zaštitili djecu sklonu alergijama. Ovog petka čistimo borove na području Žnjana. No, morate znati da koliko god se mi trudili, nećemo uspjeti sve iskorijeniti. Vrijeme je pretoplo, a to borovu prelcu pogoduje - rekao nam je Gordan Tahirbegović iz "Parkova i nasada".
Građanima savjetuje da, ako naiđu na kolonu neugodnih gusjenica, zaobiđu je i nipošto ne diraju zbog mogućih alergijskih reakcija. Posebice su gusjenice opasne za životinje, naročito pse jer one izbacuju otrov kao aerosol pa ukoliko ga pas poliže, može doći do alergijske reakcije.
Kako se onda boriti protiv ovog neugodnog nametnika?
Kemijska sredstva zabranjena
Tomislav Dilber iz Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede priča nam kako su se stabla borove nekad zaprašivala, te tretirala insekticidima, no poštivanjem ekoloških principa nikakva kemijska sredstva nisu dozvoljena.
- Uklanjanje gnijezda sa stabala radi se isključivo mehaničkim putem, skidanjem posebnim škarama, te uništavanjem gnijezda, najbolje u vatri. Kemija je strogo zabranjena zbog zaštite zdravlja ljudi, životinja i samog okoliša. Gnijezda se pojavljuju ovisno o klimatskim uvjetima, a kako nam zima nije bila hladna, stabla su već napadnuta tim nametnikom, najviše ona starija, te sa sunčanih strana gdje im je veći izvor topline. Preporuka je nipošto golim rukama ne dirati gusjenice kada se spuste na zemlju - savjetuje Dilber.
Cijene takvih teleskopskih škara nisu baš povoljne. Kreću se od nekih 500-tinjak kuna pa naviše. No, za one koji muku muče s napadnutim borovima oko svojih kuća, to je jedini spas.
