I ove će godine dubrovačka gradska uprava financirati program ''Crveni križ u Gradu'' u sklopu kojeg će djelovati Služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite. Međutim, prije nego se spasioci udomaće na plažama, gradski Crveni križ je iznova pokrenuo edukaciju spasilaca. Praktični se treninzi pod budnim okom instruktora Filipa Biuka i koordinatora Spasilačke službe Ivana Jurića održavaju na plaži Mandrač gdje su se oducirali ovogodišnji polaznici.
Ove se godine prijavilo i stroge uzlazne norme (400 metara plivanja slobodnim stilom za 8 minuta i 25 metarta ronjenja u dalj) zadovoljilo ukupno 12 kandidata, ali je samo njih šest pristupilo edukaciji. Ostali nisu uspjeli posložiti školske i poslovne obveze. Tečaj traje od 8 ujutro do 18 sati popodne svakog dana cijelog tjedna, a kandidati za licencu moraju zadovoljiti izlazne norme, odnosno pismene, usmene i praktične testove u učionici, bazenu i plaži. Uče spasilačku službu i spašavanje, prvu pomoć i ekologiju okoliša na kupalištima.
Ne mogu svi biti spasioci: uz dobru psihofizičku formu moraju biti i komunikativni, a djevojke su se vrhunski dokazale:- Teoretska edukacija se obavljala u prostoru Crvenog križa na Hladnici, a praktična na bazenu u Gružu te Mandraču, gdje će u nedjelju biti i polaganje za licencu koja vrijedi dvije godine i potom se obnavlja. Velika je potražnja za spasiocima jer se nakon dvije godine otvorilo tržište i zapošljavanje nije problem. Ova je generacija jako dobra, a kad polože ispit, oni ne predstavljaju samo sebe nego i Crveni križ te nam je bitno da su to prave osobe. Cilj je spasioce naučiti timskom radu jer moraju imati povjerenje u kolegu koji će im i kojem će oni priskočiti u pomoć- kaže Jurić te dodaje:
Jutros su, primjerice, plivali 2 milje (3800 metara) kao tim i bitno je da najsporiji plivač drži tempo. Znači da su more morali zajedno ući i izaći. Ovo je temeljna obuka za djelovanje na plaži, a nakon dvije godine prakse moguća je i specijalistička obuka za djelovanje u otežanim uvjetima, odnosno za spašavanje na rijekama te uz pomoć čamca, glisera i rescue runner- plovila. Već imamo šestoricu takvih spasilaca. Spasioci će u sezoni nadzirati 33 kupališta širom županije, a na dubrovačkom području nadzirat će Šulić, Danče, Bellevue, Mandrač, Štikovici i ostale plaže jer gradsko društvo Crvenog križa realizira projekt koji se financira iz gradskog proračuna. Spasioce za plaže pod koncesijom angažiraju hotelski lanci ili privatni koncesionari- ispričao je Ivan Jurić, dok je njegov splitski kolega, instruktor Filip Biuk već 10 godna spasilac kaže:
- Ovo je krasan poziv, a najteže je jako mlade spasioce, koji se prvi put susreću sa spašavanjem kao vrlo odgovornim poslom, prvo privući pozivu spašavanja ali i potaknuti ih da to shvate ozbiljno.
Kratko smo, u pauzi napornog trčanja s kraja na kraj plaže te skakanja u more i plivanja a potom i izvlačenja iz mora, razgovarali s većinom polaznika edukacije. Dubrovčanin Luka Koncul je student treće godine Nautike i kaže da je odlučio postati spasilac jer je želio biti spreman pomoći ljudima:- Prvih par dana je bilo vrlo teško dok zajedno nismo uhvatili ritam i kondiciju. Među kandidatima sa strane ima i boljih od nas Dubrovčana. No, jako se dobro slažemo i već djelujemo timski, a nžajteže je bilo naučiti uočiti osobu koja treba pomoć.
Osječanin Roberto Varga završava diplomski studij Kineziologije, a ove sezone radi na Lopudu. Aktivni je sportaš a o novom izazovu kaže:- Želio sam postati spasilac i naučiti potrebna znanja i vještine da mogu nekom spasiti život. Zahtijevno je, nije ovo za svakog jer treba biti koncentriran i spreman za sve situacije. Definitivno je ugodnije i ljepše na moru, a teže na rijeci plivati i podnostiti nepredvidive riječne struje i brzace.
Drava je, primjerice, mutna i jako opasna rijeka i svakako je teže spašavati u njoj nego na moru- tvrdi ovaj Slavonac, dok mostarski gimnazijalac Fabian Bevanda kaže da je već bio u situaciji spašavanja te s tečajem želi proširiti znanje i naučiti nešto novo:- Ovakve edukacije nema u Mostaru i ovdje mi je bilo najbliže doći. Sve je vrlo zahtjevno jer moramo biti odgovorni, sigurni i strpljivi. Naučio sam na Neretvu i nije mi se bilo teško prilagoditi na more gdje svake godine ljetujem, tako da već imam iskustva- kaže budući zagrebački student elektrotehnike i jednakop kao svi muški kandidati hvali ovogodišnje polaznice koje su nam ispričale zanimljiva isklustva.
Bivša juniorska državna prvakinja u plivanju, Šibenka Emma Curavić maturantica je Gimnazije i budući student fizioterapije:- Tečaja za spasioce nije bilo u Splitu ili Zadru niti u blizini Šibenika, te sam došla u Dubrovnik. Iako nismo imali previše vremena, dosta sam naučila i jako sam zadovoljna, a već me čeka i posao spasioca na bazenu Solarisa. Osjećam se spremno i puna samopouzdanja. Definitivno smo se svi dobro uklopili i povezali, puni smo povjerenja jedno u drugo, a sve naučeno dobro će mi doći kod upisa fakulteta- priča stasita Šibenka dok rastom nešto niža Korčulanka Karmen Fabris, inače učenica dubrovačke matematičke Gimnaziju, naglašavajući da je od malih nogu plivala u korčulanskom KPK-u i dubrovačkom Jugu, ističe:
- Stoga sam i odlučila biti spasilac! Teško je, ali jako zanimljivo i sve što naučimo izuzetno je korisno. Najteže je bilo shvatiti ozbiljno poziv spasioca i naučiti provjeru nastalih ozljeda. Nakon ovoga mislim se učlaniti u klub i ovo ljeto biti spasilac na nekoj od gradskih plaža- kaže buduća studentica marketinga u Puli u koju, kako kaže, odlazi ponajviše radi triatlon kluba i daljnjeg aktivnog bavljenja sportom.