StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoKonferencija Dubrovačkog vjesnika u Metkoviću

Rađa se nova zvijezda na turističkom nebu Hrvatske

Piše Stanislav Soldo
29. rujna 2023. - 13:25
Jadran Kapor, Smiljan Mustapic, Dalibor Milan, Robert Doko, Julio Srgota, Ivan Mataga, Ivana Salinovic, Radaljac i Toni Glucina.  Tom Dubravec/Cropix

Bez formalnog ili projektnog udruživanje lokalnih turističkih zajednica, dolina Neretve kao turistička destinacija nema budućnosti.  Istaknuto je to na konferenciji pod nazivom „Neretva kao novi potencijal destinacijskog turizma” koju je u hotelu Narenta u Metkoviću organizirao Dubrovački vjesnik. O turističkom potencijalu doline Neretve koja je dugo bila prepoznata uglavnom po poljoprivredi, mandarinama i lubenicama, ovom prigodom govorili su predstavnici struke i politike istaknuvši da je izgradnja Pelješkog mosta dolini Neretve otvorila nove turističke mogućnosti.

image

Tonči Glavina

Tom Dubravec/Cropix

Nakon uvodnih obraćanja, direktora Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije Vinka Ursića Glavanović, pročelnice ureda župana, Žakline Marević te državnog tajnika Ministarstva turizma, Tončija Glavine uslijedila je panel rasprava kojom je moderirao direktor razvoja specijaliziranih izdanja Hanza Medije te glavni urednik Dubrovačkog vjesnika, Jadran Kapor.

Pozdravljajući sve okupljene direktor Dubrovačkog vjesnika i Slobodne Dalmacije, Vinko Ursić Glavanović istaknuo je važnost ove konferencije.

- Svi ste čuli da se mediji trude biti prvi. Nama u Dubrovačkom vjesniku i Slobodnoj Dalmaciji još je važnije biti prvi u rješavanju životnih izazova naših čitatelja s kojima Dubrovački vjesnik živi već 73 godine a Slobodna Dalmacija punih 80. Zato ćemo danas na ovoj konferenciji po prvi puta zajednički razgovarati o dolini Neretve kao potencijalno novoj zvijezdi na hrvatskoj turističkoj karti-kazao je Ursić Glavanović.

image

 Vinko Ursic Glavanovc

Tom Dubravec/Cropix

Iako se za Neretvu desetljećima govorilo da je hrvatska Kalifornija malo tko je pri tome mislio na pješčane plaže, gastronomiju i sve ono što prati turizam. Neretva je oduvijek bila perjanica mediteranske poljoprivrede ali ne puno više od toga, naglasio je Ursić Glavanović.

Konferenciju je u ime županije Dubrovačko-neretvanske pozdravila pročelnica ureda župana, Žaklina Marević koja je istaknula značenje Pelješkog mosta koji je učinio puno za turizam delte Neretve.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, Tonči Glavina ovom prilikom je govorio o turističkom potencijalu doline Neretve. Osvrnuo se na politiku Vlade RH koja, kazao je, jednako brine o razvoju svakog dijela Hrvatske. Posebno je istaknuo auto cestu do Dubrovnika koja će se naslanjati na Pelješki most.

- Hrvatski jug, Neretva i Dubrovnik mogu biti cestovna i avio destinacija, koja funkcionira tijekom čitave godine. Gosti koji dolaze radi gastronomije i agroturizma putuju tijekom čitave godine, kazao je Glavina, naglašavajući da će se osigurati dodatna sredstva iz EU fondova za razvoj turističkih kapaciteta.

Riječ je o projektima vrijednima pet milijardi EUR-a koja će se uložiti u projekte u manje razvijenim turističkim područjima. Tu nema razvijenih destinacija uz obalu.

Glavina je naglasio potrebu udruživanja lokalnih turističkih zajednica koje bi zajednički nastupale na turističkom tržištu navodeći kao primjer dobre prakse udruživanje turističkih zajednica Imotske krajine.

image

Pavo Jerković
 

Tom Dubravec/Cropix

- Neretva je turistička destinacija koja je iako ima ozbiljne turističke rezultate tek zagrebala svoj turistički potencijal. Najveća prednost Neretve je upravo to što ima sve elemnte da bude cjelogodišnja destinacija. Destinacije koje se oslanjaju samo na turističko proizvod sunca i mora su kalendarski na neki način izolirane-istaknuo je Glavina.

Dolina Neretve ima sve preduvjete turističke destinacije koje u narednim godinama uz brzu prometnu povezanost treba iskoristi. Što joj za to još nedostaje, što još mora ponuditi da bi od izletničke postala odredišna destinacija samo su neka od pitanja na koje su odgovore tražili panelisti okupljeni u Metkoviću: direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Julijo Srgota, gradonačelnici Metkovića i Opuzena, Dalibor Milan i Ivan Mataga, načelnik općine Slivno, Smiljan Mustapić, agronom, Robert Doko, ravnatelj Arheološkog muzeja Narona, Toni Glučina, zamjenica pročelnika upravnog odjela za gospodarski razvoj Ploča, Ivana Šalinović Radaljac.

image

 Smiljan Mustapic, Dalibor Milan, Robert Doko, Julio Srgota, Ivan Mataga, Ivana Salinovic, Radaljac i Toni Glucina

Tom Dubravec/Cropix

Do sada su turisti dolinu Neretve uglavnom posjećivali na jednodnevnim izletima. Međutim trendovi se polagano mijenjaju pa Neretva postaje turističko odredište mnogima koji su željni dobre zabave i avanture. Izgradnjom Pelješkog mosta dolina Neretve je prodisala punim plućima i doslovno počela živjeti turizam. Veliki dio turističkog potencijala neretvanskih gradova i općina leži u aktivnom odmoru. Odmoru koji pozitivno umara. Domaći i inozemni posjetitelji u krugu od kojih desetak kilometara imaju sve što im treba, more, rijeku, jezera, planine i neretvansku deltu. Aktivnosti je mnogo poput planinarenja, surfanja i kiteboardinga, sportskog penjanja, jedrenja, bicikliranja, vožnje u neretvanskoj lađi. Ne treba zanemariti ni neretvanske delicije, brudet od jegulja i žaba, uz kapljicu domaćeg vina.

Direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Julio Srgota istaknuo je da je u ovoj godini ostvareno 7,8 milijuna turističkih noćenja na području županije od čega dvije trećine otpadaju na klaster Dubrovnik, dok je u Neretvi ostvareno 285 tisuća noćenja.

Neretva je do sada uglavnom bila tranzitno područje. Posjetitelji su svraćali na putovanju prema Međugorju ili Mostaru, organizirane su turističke ture gostiju koji primarne borave na dubrovačkog ili makarskom području.

Rađa se nova zvijezda na turističkoj karti Hrvatske, moglo se čuti na panel raspravi Dubrovačkog vjesnika u Metkoviću, posvećenoj razvoju turizma neretvanskog kraja, prvoj takvoj konferenciji u dolini Neretve.

Neretva je do sada uglavnom bila tranzitno područje. Magistrala je prolazila jedino kroz Metković. Je li Metković od toga profitirao ili mu je to problem-bilo je jedno od pitanja upućeno gradonačelniku, Daliboru Milanu.

- Prometne gužve su za vrijeme ljeta prema graničnom prijelazu ali to će se riješiti kada se izgradi treća traka. Dobra prometna povezanost je pozitivna za svaku destinaciju. Područje grada metkovića je bilo i ostalo važno prometno središte od davnina. Dakle, morma napomenuti da je u metkoviću bila razvijena i luka i željeznica te je još 1890 godine izgrađen hotel Austria, jedna od prvih hotela na istočnoj obali Jadrana. Tada smo imali dosta toga pružiti gostima a imamo i danas, kazao je Milan.

Ako se za Dubrovnik kaže da je Grad, Opuzen je poznat kao Misto. Oslikali su ga svjetski street art umjetnici, ali se čini da murali kakve nemaju ni svjetske turističke metropole polako blijede. Gdje vidi turistički potencijal Opuzena i kako po vašem mišljenju spojiti poljoprivredu, netaknutu prirodu, pješčane paže na Ušću u jedinstvenu turističku ponudu.

Izgradnjom Pelješkom mosta tranzit u Opuzenu se učetverostručio. Međutim gosti samo zastaju i gledaju. Nedostaje smještajnih i ugostiteljskih objekata na području Opuzena, kazao je Mataga najavivši izgradnju dva hostela u Opuzenu.

Jedina neretvanska općina koja je sve ovo vrijeme uistinu bila potpuno turistička jest Slivno. Do sada su bili isključivo okrenuti moru. Okruženi su močvarama i poljoprivrednim površinama a imaju 21 kilometar obale, kako često zna reći načelnik Mustapić „ Slivno ima više obale nego Slovenija”. Međutim svoj potencijal vidi u brdskom zaleđu gdje već niču moderne kuće za odmor sa bazenima i drugim sadržajima po željama inozemnih posjetitelja. Načelnik općine Smiljan Mustapić je naglasio kako očekuje 220 tisuća noćenja u ovoj godini. Ističe da treba tražiti nove alternative za goste koji ne vole gužve i obalu pa upravo u tome općina Slivno vidi turistički potencijal u svom brdskom dijelu gdje se obnavljaju stare i grade nove kuće za odmor, dok su u planu vinske i maslinarske ceste.

Arheološki Muzej Narona samo je dio zajedničkog potencijala kojeg Neretva nudi posjetiteljima. Muzej je to koji jedini u Hrvatskoj nudi in situ prezentaciju, na licu mjesta svega što je pronađeno kroz godine istraživanja na antičkim lokalitetima.

Značenje Arheološkog Muzeja Narona prepoznalo je Ministarstvo kulture koje je osiguralo 44 milijuna kuna za izgradnju nove zgrade Muzeja. On smatra da bi muzeje trebalo otvoriti i u Pločama i Opuzenu jer Neretva ima što pokazati.

- Trebali bi biti dolina muzeja a ne dolina mandarina, kazao je.

Mogu li se pelješke i neretvanske kulturne znamenitosti destinacijski spojiti pa da turisti u jednom danu vide spilju Nakovanu i Muzej Narone, bilo je jedno od pitanja na panelu.

Glučina tome baš i nije sklon jer smatra da svaki turistički potencijal treba gledati zasebno što ne znači da ne bi trebalo organizirati biciklističke ture kroz plantaže i poljoprivredne površine te organizirati sadržaje i aktivnosti za kite surfere na Ušću kada ne puše vjetar.

Da se poljoprivreda i turizam jako dobro slažu potvrđuje bogata turistička ponuda iz doline Neretve gdje domaći i inozemni posjetitelji uživaju u turističkim programima ovisno o godišnjem dobu-branja jagoda, smokava, mandarina i maslina. Tomu valja pridodati i program „cvjetanja mandarina“ koji u kombinaciji sa safari vožnjom neretvanskom močvarom posjetiteljima pruža nezaboravan doživljaj. Ruralni turizam na djelu, tako bi se ukratko mogli opisati turistički programi koji u Neretvu dovedu desetak tisuća inozemnih posjetitelja.

image
Tom Dubravec/Cropix

Kako spojiti poljoprivredu i turizam, mogu li te dvije djelatnosti ići „ruku pod ruku“ i gdje je mjera u kojoj turizam neće štetiti poljoprivredi ?

- Živimo u jednom od najljepših krajeva na svijetu. Imamo preko četiri tisuće hektara obradivih površina, 3900 poljoprivrednih gospodarstava koja proizvod etrideset komercijalnih kultura, čija se proizvodnja godišnje procjenjuje na preko 700 milijuna kuna. Mandarine se prskaju samo jednom godišnje, to je gotovo ekološka proizvodnja. Agrumi su zimzelene biljke koje lijepo izgledaju i preko zime što može biti zanimljivo za turističke obilaske, kazao je Doko.

Kite surfing na ušću Neretve, Baćinska jezera, brdske staze „tragovima bunkera“, samo si dio turističkih potencijala grada Ploča, koje ozbiljno računaju na turistički potencijal, ne samo vlastiti, nego i potencijal Neretve kao turističke regije. U to se uklapaju i planovi o izgradnji marine s 400 vezova. Međutim nasuprot ambicioznim turističkim planovima imamo Luku Ploče i ugljenu prašinu. Kako pomiriti turizam i gospodarstvo na Ušću Neretve ?

- Ploče ozbiljno računaju na turizam i već imamo idejni projekt nautičke luke i planiramo se razvijati u nautičku destinaciju. Želimo planski i organizirani a ne stihijski turizam kakav gledamo po Dalmaciji. Moguće je imati i Luku Ploče i turizam i sigurna sam da će Ploče biti prepoznato po nautičkom turizmu, rekla je Ivana Šalinović Radaljac.

Tijekom panela zaiskrilo je oko formiranja jedinstvene turističke zajednice u dolini Neretve koja bi pokrivala tri grada i četiri općine nešto slično kao u Imotskoj krajini gdje je osnivanje Turistička zajednica Imota što bi olakšalo izlazak na turističko tržište. Međutim, udruživanje i zajednički turistički menadžment zapinje na „malomišćanskim raspravama” o tome gdje će biti njeno sjedište. Iako su se svi sudionici panela složili da je neophodno zajedničko sudjelovanje na turističkom tržištu.

image

Zaklina Marevic

Tom Dubravec/Cropix

- Gosti ne poznaju administrativne granice gradova i općina. Oni znaju isključivo za Neretvu kao jedinstvenu regiju, rekao je državni tajnik Tonči Glavina koji je pozvao sve lokalne turističke zajednice na dogovor oko udruživanja, što je načelno prihvaćeno. Gradonačelnici Metkovića, Opuzena i Ploča te načelnici općina složili su se da je udruživanje neophodno.

Postoji velika potreba za udruživanje. Kako će to biti formalno ili programski o tome ćemo se dogovoriti-istaknuo je Dalibor Milan citirajući stihove „Neretva je sveto blago”.

Luka Oršulić, predsjednik udurge lađara Neretve kratko se uključio u raspravu istaknuvši da „nema straha od udruživanja” jer samo tako se može razvijati Neretva kao turistička destinacija.

Delta Neretve je mjesto gdje se ljube more i rijeka. Raj je to za kite surfere i ljubitelje adrenalinskog sporta, koje vjetar maestral odnosi sve do Pelješca. Jedina je to delta u Hrvatskoj, koju štiti čak i Ramsarska konvencija. Čine je sunce, more, pjesak, močvara, netaknuta priroda, trstika i šaš. Mjesto je to gdje sretni ljudi hodaju po moru gdje ljetne žege rastjeruje maestral donoseći dašak osvježenja u nepregledne plantaže koje se s prvim danima jeseni pozlate žutim plodovima mandarina.

 

 

 

 

 

 

 

 

25. veljača 2024 06:20