StoryEditor
Turizam i gospodarstvoIMA LI SMISLA?|

PROPAST DUBROVAČKOG GOSPODARSTVA: Dok su na snazi najstrožije mjere u Hrvatskoj, propalo je već 180 tvrtki, a još 78 ih je u likvidaciji!

Piše Ahmet Kalajdžić
2. travnja 2021. - 17:06
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ugostiteljima još nije dozvoljeno otvaranje terasaTonci Plazibat/cropix

U Dubrovniku i njegovoj županiji sve je više obavijesti da obrtnik više ne radi ili su lokalni dućan, restoran, kafić ili suvenirnica zauvijek zatvoreni. Naime, izostanak turizma potpomognut strogim epidemiološkim mjerama dovodi i do onog što je za Dubrovnik, još koliko jučer, bilo nezamislivo - propasti ugostiteljstva! Unatoč tome brojke zaraženih ipak su visoke.

image
Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić
Božo Radić/cropix

O krizi u nekad prosperitetnoj ugostiteljskoj djelatnosti predsjednik dubrovačke Udruge ugostitelja Ante Vlašić poručuje kako se malo tko ima čime pohvaliti. – Na dubrovačkom području ne možemo ništa ni očekivati kad naš županijski Stožer CZ, suprotno svim drugim stožerima u Hrvatskoj i dalje neosnovano ne dozvoljava rad našim kolegama tako da, ako neko i želi doći u Dubrovnik, ne znam što bi radio ovdje!? Posljedice COVID- krize su izuzetno teške dok odluke Stožera koje su prouzročile te posljedice, ne nose iza sebe nikakvu znanstvenu pozadinu. Još od studenog upozoravamo da, uz pridržavanje mjera, ugostiteljski objekti nisu lokacije niti malo većeg širenja zaraze u odnosu na trgovine, obiteljska okupljanja ili javni gradski prijevoz. Njemačka istraživanja govore kako je skoro nikakva mogućnost zaraze na otvorenom prostoru. Ugostiteljstvo je distribucijski kanal za niz djelatnosti, tako da ni proizvođači niti distributeri hrane i pića ne mogu plasirati dostatne količine hrane i pića za pokriće troškova i plaća koje su dosad imali. Jer, mi ne prodajemo zrak nego proizvode i usluge drugih ljudi, svi smo umreženi i ugostiteljstvo je povezana industrija. Već je više od 25 kolega zatvorilo svoje objekte restorana i kafića! Dio je objekata promijenilo vlasnike, što nikako nije dobra vijest, jer moraju sve iz početka. Ako ga bude! Istodobno, članovima stožera plaće ili nisu smanjene ni za kunu ili ako jesu, u najgorem slučaju ne više od 10 posto. Dok donose odluke koje uništavaju živote drugih ljudi, nema nikakvih posljedica po njih – ističe Vlašić te dodaje kako su tu i pitanja osnovnih ljudskih sloboda, poput kretanja, rada, govora, socijalizacije i normalnog ponašanja. naglašava kako su ovakve krize bogomdana prilika za preslagivanje imovinskih odnosa.

- To ne gledam toliko kao problem u odnosu na strukture koje bi trebale brinuti, a donose odluke isključivo iz jednog rakursa. U odlučivanje nisu uključili sociologe ni psihologe, a naši radnici i djeca godinama će nakon COVID-a imati probleme sa socijalizacijom. Jer, ljudi nisu strojevi te samo doma stajati i gledati televiziju. Gdje su problemi nemogućeg dobivanja adekvatne zdravstvene skrbi koja je potpuno usmjerena na COVID- pita se Ante Vlašić naglasivši kako stožeri jedino listaju brojke pozitivnih te stvaraju negativno raspoloženje u društvu.

image
Malobrojni turisti u pustom Dubrovniku nemaju gdje pojesti ili popiti
Tonci Plazibat/Cropix

Još su ilustrativniji podaci koje dobivamo u ispostavi Hrvatske gospodarske komore za Dubrovačko- neretvansku županiju. Doznajemo kako je prema podacima iz njihova registra, od 1. siječnja prošle do 1. travnja ove godine izbrisano 180 trgovačkih društava. Uglavnom je riječ o trgovini i ugostiteljstvu te djelatnosti smještaja i građevine. -Dodatno se u postupku likvidacije nalazi još 78 društava koji će, vjerojatno, biti potpuno likvidirani. Istodobno je nad 51 društvom otvoren stečajni postupak- ističe predsjednica Gospodarske komore DNŽ Nikolina Trojić. No pojašnjava kako se među izbrisanima tvrtkama nalaze i župski Hoteli Dubrovačka rivijera koji su u cijelosti su pripojeni HUP Zagreb.

- U sličnom je procesu i Leda, dok su neki u fazi brisanja zbog izmjene strukture vlasništva. Dio je objekata prodan te novi vlasnik briše staru i otvara novu firmu, tako da imamo i 250 novoosnovanih društava. To je normalni ciklus, a treba reći kako se zadnjih pet- šest godina dio društava intenzivno briše i zbog ubrzanog postupka stečaja i likvidacije. Sjetimo se da su se prije takve firme godinama "mrcvarile". Sad FINA, ako društvo neko vrijeme ne ispunjava svoje obveze, automatizmom pokreće stečaj koji je mnogim firmama, zapravo, pomogao. Jer, ako te firme imaju "zdravog tkiva", kroz stečaj su uspjele ozdraviti i sačuvati poslovanje. A za one koje nemaju uvjeta za nastavak ili su izgubili tržište, kad se stečaj odradi na vrijeme, dok u društvu još ima vrijednosti, moguća je i naplata vjerovnika. Ranije, kod mrcvarenja do iznemoglosti, društva su ostajala bez imovine i naplata je izostajala- ističe Trojić naglasivši kako je postupak likvidacije posljednji korak prije brisanja iz trgovačkog Registra.

image
Predsjednica Gospodarske komore DNŽ Nikolina Trojić

- Sudbina 51 društva u stečaju ne ovisi samo o njihovoj imovini, nego i o stečajnom upravitelju te od toga imaju li i koliko im je tržište te koliko je trenutačno potentna aktivnost kojom se bave. S jedne strane 51 stečaj nije drastičan podatak za našu županiju, ali s druge strane te brojke nisu odraz našeg stvarno lošeg gospodarskog stanja u županiji. Jer, problem je što nemamo svijetlu perspektivu turizma. mi smo monokultura, turizam je visoko pogođena djelatnost, a mi i naša emitivna tržišta nemamo potrebnu stopu procijepljenosti. To znači da se i ove godine oslanjamo na srpanj i kolovoz kao "srce sezone", uz duboku strepnju i nadu da ćemo ipak nešto ostvariti u rujnu i listopadu. Ako to uspijemo, možda mognemo pokriti dio fiksnih troškova. I prezimiti. Taj izostanak bolje perspektive je, zapravo, naš glavni problem u 2021. godini. I sve je dobro dok država daje potpore za održavanje zaposlenosti! Ovako je "drž'te vodu dok meštri odu"- ističe čelnica županijske gospodarske komore Nikolina Trojić.

08. travanj 2021 18:40