StoryEditor

Novi predsjednik Strukovne grupe hotelijera Hrvoje Šanje: Popunjenost nam je odlična, ali se sve teže nosimo s poskupljenjem struje, plina i namirnica. Ne možemo još dugo ovako, a da ne ugrozimo kvalitetu

Piše Maja Rilović Koprivec
16. kolovoza 2022. - 07:30
Hrvoje Šanje, direktor Hotela Palace Dubrovnik i predsjenik Strukovne grupe hotelijera ŽKTonci Plazibat/Cropix/Cropix

Strukovna grupa hotelijera pri Županijskoj komori Dubrovnik izabrala je nedavno Hrvoja Šanju, direktora Hotela Dubrovnik Palace za novog predsjednika. Uz vrlo pozitivne rezultate ove turističke sezone, tu je i čitav niz problema s kojima se nosi hotelijerski sektor, ponajprije krhko sigurnosno ozračje o kojem ovisi turizam, s tim u vezi povećani troškovi energenata i hrane, do nedostatka kvalitetnog kadra koji je već konstantan problem.

image

Hrvoje Šanje, direktor Hotela Palace Dubrovnik i predsjenik Strukovne grupe hotelijera ŽK

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Vlada traži optimiziranje potrošnje energenata i od turističkog sektora, turističkim kompanijama troškovi za električnu energiju su znatno narasli.  Kakva je situacija kod vas i u  drugim hotelskim kućama u Županiji?

Turistički sektor, kao i ostali gospodarski sektori nalazi se u vrlo izazovnom vremenu u kojem se suočavamo sa iznimnim povećanjem troškova u hotelsko- turističkim kompanijama. To se prvenstveno odnosi na povećanje troškova električne energije, koji su u prosjeku u ovoj godini u odnosu na 2019. godinu narasli za čak 142,5 posto. Veliki porast u troškovima također se odnosi na plin koji je skuplji za 105 posto te namirnice za 20-tak posto, a što predstavlja velik udar za hotelske kompanije te samo njihovo poslovanje. Električna energija je svakako najvažniji faktor u povećanju troškova jer ukoliko kompanije nisu na vrijeme percipirale važnost potpisivanja višegodišnjih ugovora sa HEP-om, pristajući na povećanje troškova energije za 30 do 40 posto krajem prošle te početkom ove godine, našle su se u velikim problemima jer su u odnosu na prošlu godinu troškovi isporuke električne energije narasli za čak 300 do 400 posto, a što predstavlja, ukoliko se ovakav trend nastavi, vrlo zahtjevno stanje za većinu hotelskih kompanija koje se nalaze u ovoj situaciji.

Vlada RH  kao i sve Vlade europskih zemalja su zatražile optimiziranje potrošnje energenata od svih sektora u gospodarstvu, međutim svi moraju biti svjesni da je ovaj sektor već u prošle dvije pandemijske godine maksimalno racionalizirao svoje poslovanje, a većina hotelskih kompanija, pogotovo onih viših kategorija, su se već i u pretpandemijskom periodu odlučili ići putem samoodrživosti, go green politikama i odlučili maksimalno optimizirati potrošnju svojih energenata. Unatoč zahtjevu Vlade koji je svakako očekivan, ovdje po mom mišljenju ne postoji preveliki prostor za daljnju značajnu optimizaciju odnosno smanjenje potrošnje, a da se ne ugrozi kvaliteta.

HUT traži da Vlada kreira kompenzacijske mjere za ublažavanje poskupljenja struje?

Siguran sam da će Vlada u periodu koji slijedi temeljito analizirati trenutno stanje te znati reagirati u ovoj zahtjevnoj situaciji kao što je bio slučaj i za vrijeme pandemije s uvođenjem potpora za očuvanje radnih mjesta, a što je bilo vitalno za naše gospodarstvo te naravno sami turistički sektor.

Kao olakotnu okolnost u ovom zahtjevnom periodu naveo bih činjenicu da je Vlada preko EU fondova u sljedećih nekoliko godina uspjela osigurati povijesno velik iznos bespovratnih sredstava u turizmu. Dio tih sredstava poduzetnici će dobiti kroz potpore u turizmu putem nekoliko različitih modela sufinanciranja te je glavni cilj ulaganja razvoj održivog, inovativnog te otpornog turizma.

Mišljenja sam da u ovom zahtjevnom periodu i Vlada i hotelsko turističke kompanije moraju raditi zajedno s ciljem očuvanja kvalitete te same konkurentnosti Hrvatske, a pogotovo nakon snažnog povratka konkurencije na Mediteranu. Uvjeren sam da  ćemo uspješno prebroditi i ovu krizu kao što smo uspjeli proći i kroz vrlo zahtjevno razdoblje pandemije. Nužno učiniti sve da unatoč problemima zadržimo kvalitetu te unatoč rastu troškova ne ugrozimo daljnji investicijski ciklus i konkurentnost Hrvatske u turizmu.

image

Hrvoje Šanje, direktor Hotela Palace Dubrovnik i predsjenik Strukovne grupe hotelijera ŽK

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Špica je turističke sezone. Jeste li u ovom trenutku zadovoljni prometom, bilježite li u hotelijerstvu neke nove trendove? Hoteli u strukturi smještaja Županije sudjeluju s 24 posto, a realizirali su 31 posto od svih noćenja ove godine. Koja kategorizacija bilježi bolje rezultate?

Mislim da svi hotelijeri kako u Županiji tako i ostatku obale mogu biti zadovoljni dosadašnjim ostvarenim prometom od početka godine, a pogotovo u srpnju u kojem su se ili približili onima iz 2019. godine ili su ih pojedini čak i premašili. Sezona je u punom jeku te se trenutno na cijeloj obali traži krevet više. Nastavak dobrog trenda očekuje se i dalje.

Trendovi u ovoj godini u odnosu na pretpadnemijsko razdoblje su vrlo slični, kako u duljini boravka gostiju, gdje je u Županiji prosjek duljine boravka 4 do 5 dana pa tako i u razdobljima pune zauzetosti hotela.

Činjenica je da je ove godine booking svima dobar, posebice u srcu sezone. Visokokategornici imaju cjenovno manje osjetljivu klijentelu pa su bili u poziciji povećavati cijene uslijed povećanja ulaznih troškova, dok ostali prate situaciju i dnevno prilagođavaju ponudu u odnosu na stanje na tržištu. I dalje najbolje rezultate ostvaruju objekti visoke kategorije 4 i 5 zvjezdica.

Po broju ostvarenih noćenja u 2021.g. u odnosu na 2019. najbolje su rezultate ostvarili hoteli s pet zvjezdica, bili su na 50 posto 2019., dok su  4 zvjezdice su bile na 44 posto, a hoteli s 3 na 36 posto u odnosu na 2019.

Nedostatak kvalitetnog kadra je obilježilo ovu sezonu na cijeloj obali – kakva je situacija u hotelijerstvu naše županije? Koliko je naš hotelski sektor zaposlio stranih radnika ove sezone? Je li prosječna mjesečna neto plaće po zaposlenom u hotelima još uvijek niža nego u 2019. godini?

Hotelijeri su se s ovim izazovom susreli još u pretpandemijskom vremenu, a koji je za vrijeme pandemije te u ovoj godini još dodatno eskalirao. Dogodila se promjena u trendu sezonske radne snage koja se u vremenu pretpandemije crpila većinom iz ruralnih krajeva Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine. U vremenu pandemije gdje je većina objekata radila u manjem obujmu te nije imala potrebe za sezonskim radnicima, došlo je do situacije gdje su se sezonski radnici prekvalificirali za druga zanimanja. Stoga su hotelijeri, a što je posebno vidljivo ove godine, sezonsku radnu snagu trebali tražiti u okolnim zemljama poput Makedonije i Srbije te na tržištu dalekih zemalja Filipina i Tajlanda, a što do sad nije bio slučaj.

Ovu promjenu manje su osjetile kompanije koje u svojoj strukturi imaju veći broj stalno zaposlenih radnika te samim tim i manju potrebu za sezonskom radnom snagom te koje su uz državne potpore zadržale dio sezonskih radnika i u vremenu same pandemije, nudeći im ili godišnje ugovore ili ugovore stalnog sezonca, a upravo predviđajući ovaj izazovan period u kojem će se naći hotelijerstvo.

image

Hrvoje Šanje, direktor Hotela Palace Dubrovnik i predsjenik Strukovne grupe hotelijera ŽK

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

Činjenica je da je i u našoj Županiji došlo do porasta sezonske radne snage na radnim dozvolama, ali radi njihove velike fluktuacije još nemamo točan podatak o kojem se povećanju zaista i radi. Svakako pričamo o dvostrukom, odnosno trostrukom povećanju u odnosu na 2019 godinu.

Unatoč ovim izazovima mišljenja sam da za dugoročnije rješavanje problema, uz gore navedene primjere, trebamo dati prednost domaćem tržištu rada na kojem još ima potencijala za zapošljavanje. Pohvalna je reakcija Vlade koja je u javnu raspravu pustila izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima će se omogućiti podizanje limita za poreznu olakšicu za studente s 15.000  na 24.000 kuna te će se takva odluka retroaktivno primjenjivati i na tekuću 2022. godinu. Uz naglasak na domaću radnu snagu od iznimne je važnosti svjesnost te ulaganje u edukacije i trening sezonske radne snage, kako bi uspjeli isporučivati kvalitetu usluge koja se očekuje.

U 2021. g. prosječna plaća je bila niža nego u 2019. godini jer su hoteli prvi dio godine bili korisnici državnih potpora za očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4.000 kuna, što je onda u globalu snizilo prosjek godišnje isplaćene plaće. Međutim, zbog nedostatka radnika te ranijeg početka sezone nego u 2021. godini, ove godine su plaće porasle i nalaze se na razini iz 2019. godine tj. nešto su blago više.

Je li nedostatak kadra sada jedna od glavnih prepreka otvaranju novih kapaciteta – ove godine na našem području ne bilježimo nove hotelske krevete? Imate li podatke - koliko je u nas hotela koji su ranije radili zatvoreno?

Premda se suočavamo se izazovom nedostatka kvalitetnog kadra u turističkom sektoru, to nikako nije prepreka pri otvaranju novih kapaciteta.

U 2021. prema podacima Županijske komore, udio investicija hotelijera u ukupnim investicijama cijelog gospodarstva županije je bio 31 posto, dakle trećina od svih županijskih investicija otpada na hotele. Znači, hoteli unatoč krizi iznimno ulažu u obnovu hotela te podizanje kvalitete. Došlo je do blagog smanjenja broja postelja u hotelskom smještaju, zbog povećanja kvadrature soba i dodatnih sadržaja, tako da je 2021. godina završila s 21.042 postelja u hotelskom smještaju u DNŽ, od čega je 11.546 postelja u hotelima na području Grada. Svakako nema zatvaranja hotela, osim zbog privremene renovacije. Prije mjesec dana svoja vrata je otvorio u potpunosti renoviran hotel Supetar u Cavtatu, otvaraju se novi hoteli poput hotela Porto te su najavljene i nove investicije u hotelijerstvu. Dakle, hotelijeri nastavljaju i nakon 2021. godine dodatno podizati kvalitetu, a što je nužno za održavanje konkurentnosti same destinacije i generiranja većih prihoda.

image

Hrvoje Šanje, direktor Hotela Palace Dubrovnik i predsjenik Strukovne grupe hotelijera ŽK

Tonci Plazibat/Cropix/Cropix

 

Bilo je ranije dosta polemika o oglašavanju naše destinacije, na to su se nadovezali problemi oko izbora novoga direktor Županijske TZ. Koliko je po vašem mišljenju turistička zajednica uspjela u ovogodišnjoj promociji?

Turistička zajednica je po mom mišljenju na promociji Županije napravila dobar posao, uzimajući u obzir okolnosti te limitirana sredstva s kojim je raspolagala. U aktivnostima pripreme turističke sezone značajno je oglašavanje na našim najvažnijim tržištima preko odabranih agencija na području Austrije, Njemačke Velike Britanije te Hrvatske, Slovenije, Češke, Francuske te Poljske. Nije zanemarena niti promocija Hrvatske u SAD-u koja je za našu Županiju vrlo važna, a nastavljeno je oglašavanje te marketinška suradnja sa važnim aviokompanijama.

Hotelijeri su sigurno uvelike u pripremama za novu sezonu. Kakva su očekivanja, naročito oko podizanja cijena smještaja?

Premda je sezona u punom jeku, s obzirom na trenutne rezultate te najave optimističan sam za novu sezonu. Očekivanja su velika, uz pretpostavku da situacija u EU neće eskalirati te da će se tržište koliko toliko normalizirati. Hotelijerski sektor će svakako podizati cijene smještaja pogotovo radi visokih troškova od energenata do hrane, međutim sami rast cijena smještaja je održiv ukoliko je praćen podizanjem kvalitete.

Uvođenje eura i Pelješki most

Koliko će se po vašem mišljenju uvođenje eura, ulazak u Schengen, a sada i dovršetak Pelješkog mosta, odraziti na turizam? Hoće li to osjetno olakšati dolazak gostiju i ublažiti nedostatak određenih namirnica za našu destinaciju na krajnjem jugu koji je vidljiv ove sezone?

Odmah po potvrdi EU, najvažnije svjetske rejting agencije su višestruko povećale investicijski koeficijent u Hrvatskoj te je i ova činjenica samo dokaz o kako se važnim stvarima za našu zemlju radi. Dodatna sigurnost koju donosi Schengen te prihvaćanje eura vrlo je važna stvar za turistički sektor, jer će nam omogućiti lakši dolazak turista iz zemalja EU, stavljajući naglasak na naša emitivna tržišta.

Puštanjem u promet dugo čekanog sna zvanog Pelješki most, gdje smo u velikoj mjeri smanjili izoliranost te odsječenost naše Županije od ostatka Hrvatske, ulazak Hrvatske u Schengen te Eurozonu će još više doći do izražaja te imati višestruke benefite za sve žitelje naše Županije.

Dodana vrijednost je svakako činjenica da je puštanje mosta u promet približilo dolinu Neretve Dubrovniku te da će turisti tijekom svog boravka moći lakše posjetiti više destinacija u vidu jednodnevnih izleta te tako produljiti svoj boravak u našoj Županiji.

To će se vjerujem, posebno osjetiti iduće sezone odnosno završetkom svih pristupnih cesta. Osim lakšeg dolaska turista svakako će biti olakšana i dostava namirnica, a za čiji su nedostatak kako na cijeloj obali tako i u našoj Županiji razlozi nažalost puno dublji od samog povezivanja naše zemlje te ulaska u Schengen te Eurozonu. Istaknuo bih da za cijeli turistički sektor ove sezone osim otežane nabave pojedinih namirnica, izazovom s kojim se uspješno nosimo, važniji faktor predstavlja cijena namirnica, koja je u prosjeku narasla za 20 posto, a za neke važne namirnice i višestruko, shodno situaciji u EU te rastućom inflacijom.

Unatoč boljoj povezanosti našeg juga, naša će Županija i dalje ostati avio destinacija te je od strateškog interesa izgradnja brze ceste Dubrovnik-Zračna luka te nastavak kontinuiranog rada na što boljoj povezanosti Dubrovnika zračnim prometom.

Budućnost branše

Kako dugoročno vidite razvoj županijskog hotelijerstva?

 Vrlo sam optimističan što se tiče budućnosti.  Hoteli će se nastavljati obnavljati i potpuno rekonstruirati kako bi održali i konkurentnost i generirali veće prihode naročito nakon povratka naših turističkih konkurenata na Mediteranu.

Mislim da ovdje moramo razvijati održivi turizam, a visokokategornici, i mali boutique hoteli kakav je nedavno otvoreni hotel Supetar će sigurno  nastaviti  odlično raditi, već i zbog visokih ulaganja. Današnji gosti žele taj personal touch, usluge kakve mogu dobiti u malim ekskluzivnim hotelima.   

 Mi moramo održati našu kvalitetu, a nadam se da će se obnoviti kapaciteti Kupara, Belvedera, Plata,  gdje imamo prostora još  povećati broj postelja u našoj županiji. Nadam se i s optimizmom gledam na idućih pet godina kao na vrlo lijepi period, naravno ako situacija u svijetu ne eskalira i da se tržište normalizira.

08. listopad 2022 00:05