Sredina kolovoza vrhunac je turističke sezone, a nakon pandemijskog zastoja u Dubrovniku se osjeća da je ova sezona po svemu drugačija od ranijih. Dio turističkog Dubrovnika nije pretjerano zadovoljan, tvrde gostiju nema, sezona nije donijela očekivane rezultate, no brojke eVisitora govore drugačije, a vidi se i veliki povratak gostiju s nekih daljih tržišta unatoč ratu u Ukrajini. Za Mira Draškovića, ovo je prva sezona koju je pripremao na čelnom mjestu Turističke zajednice Grada Dubrovnika, pa ga najprije pitamo jesu li za njega dosadašnji rezultati očekivani?
Nama je teško analizirati fizičke ili financijske podatke pojedinog ili svih gospodarskih subjekata u Gradu jer nemamo relevantne podatke. Isto nam je tako teško komentirati što je tko očekivao od sezone, jer ne znamo na kojoj su osnovi ta očekivanja temeljena.
Mi možemo komunicirati oni podatke koje imamo, a oni govore da u fizičkom obujmu imamo u ovom trenutku porast od 10% na razini godine. Taj postotak se smanjuje kako idemo dalje u sezonu, jer smo za prvih pet mjeseci imali fizički rast od 34%, ali obje brojke su očekivane.
Bolja predsezona je logična, jer lani zbog početka rata u Ukrajini predsezone gotovo da nije ni bilo. U ostatku sezone smo manje više na brojevima od lani.
Financijski pokazatelji kažu da smo s datumom 21. kolovoza u porastu od 12% u prihodima od turističke pristojbe, koja čini 70,80% našega proračuna. Porast prihoda članarine je daleko veći, preko 400%, ali s obzirom na to da taj prihod čini samo 5% našega ukupnog proračuna, ne utječe bitno na ukupno povećanje na godišnjoj razini.
Indikativno je, međutim, da je prihod od turističke članarine u velikom postotku određen postocima od prometa gospodarskih subjekata, pa nam ovaj porast govori da im je višestruko povećan prihod u odnosu na 2022. godinu.
Prema dosadašnjim rezultatima, što se tiče TZ Grada Dubrovnika kao tvrtke, možemo reći da sezona protječe u skladu s našim predviđanjima, a ostaje još dio glavne turističke sezone i posezona, za koje se nadamo da će barem ponoviti rezultat 2022. godine, čime ćemo postići svoj ovogodišnji cilj i ostvarenje plana.
Govori se kako su brojna ograničenja dovela do toga da je grad poslije ponoći mrtav, da je ubijen njegov turistički duh? Je li se pretjeralo i s porukama o zabrani glazbe, kotačića na kuferima, ili se grad samo vratio normalnijem životu jer disko ispred sv. Vlaha nikad nije ni bio zabava primjerena Gradu?
Mi nemamo takav feedback od turista. Fenomen turizma potpuno je zasnovan na uspješnoj interakciji stanovnika određene destinacije i posjetitelja, tako da mislim nije ništa neuobičajeno komunicirati neka pravila posjetiteljima i naša očekivanja da se tih pravila pridržavaju.
Dubrovnik u ovome smislu samo prati svjetske trendove, jer jednaka ili slična ograničenja postavlja u zadnje vrijeme čitav niz renomiranih destinacija, a naš je zadatak da mjere koje Grad provodi da bismo uspješnije upravljali turizmom u destinaciji komuniciramo na tržištima tijekom naših promotivnih aktivnosti. Nije potreba da Grad, po mišljenju TZ, bude pretvoren u disco ili noćni klub, naši gosti to ne očekuju, a stanovnici Grada takav stupanj komercijalizacije njihovih životnih prostora sigurno ne bi pozdravili pljeskom.
Ovog se ljeta činilo kako je više noćnog provoda u Mlinima i Metkoviću nego Dubrovniku unatoč svim programima TZ-a? Kako komentirate da ALH i Valamar ili neki drugi više ne ulažu u nekad vrlo kvalitetne programe za svoje i druge dubrovačke goste?
Ne bih se baš složio s ovom ocjenom, jer, po mome sudu, nije točna. TZ usko surađuje sa svim dionicima u kulturi, zabavi, sportu u Gradu itd. i strogo se vodi računa da se događanja ne preklapaju. Usudio bih se reći da se vrlo rijetko dogodilo, ako se uopće dogodilo, da se na području cijeloga Grada, koji obuhvaća, ne zaboravimo cijelo područje do Brsečina, kao i otoke, dogodio dan kad nije bilo baš nikakvoga događanja.
Svaka hotelska kuća i poduzetnik odlučuje sam za sebe u kojoj mjeri želi izgrađivati i ovaj dio turističke ponude u Gradu. TZ je tu da podrži takve inicijative i ukoliko smatra neki projekt hvale vrijedim, da ga sufinancira i mi to redovno i radimo.
Jesmo li preskupi? Dajemo li turistima kvalitetu koja će opravdati tu cijenu, jer je smanjena elastičnost emitivnih tržišta na cijene, i našim je turistima poskupio život, destinacije se pažljivije biraju nego ranije?
Cijena je vrlo relativna kategorija i pravo je pitanje kvaliteta koju za cijenu dajemo. Najbitnije je postići ravnotežu između cijene i kvalitete, a Dubrovnik, tu, barem prema reakcijama turista koje pratimo po portalima, društvenim mrežama ili direktnim kontaktima s posjetiteljima, prednjači pred svim destinacijama u Hrvatskoj i TZ zaista, kao svojevrsna „centrala“ svih turista koji dolaze nemamo povratne informacije koje bi govorile da gosti nisu bili zadovoljni pruženom kvalitetom usluga.
Cijene aviona su sigurno za Dubrovnik, kao pretežno aviodestinaciju, od ogromne važnosti i nikako nam ne idu u prilog poskupljenje letova.
Ipak, zamjetno je veliko povećanje npr. turista iz Australije, koji su sigurno među najudaljenijima od Dubrovnika, pa samim tim plaćaju skupe avionske karte, koji su u noćenjima daleko premašili 2022. godinu, a s danom 21.08.23. imaju povećanje od 2% u odnosu na isti period rekordne, 2019. godine.
Ovo govori koliko je brand Dubrovnika u Australiji, a i cijelome svijetu jak, a sigurno je dobrim dijelom to i rezultat promocije TZGD u proteklim godinama.
Malo smo predahnuli i od kruzerskih gužvi. Venecija uvodi posebnu taksu za jednodnevne posjetitelje – kakav je Vaš stav i kako bi to promovirali?
Rekao bih da je ovo prilično pojednostavljeno gledanje na situaciju s kruzerima u Dubrovniku ove godine. Grad nije samo predahnuo od kruzerskih gužvi, nego je Grad, a time i TZ preuzeo u ruke upravljanje prometom kruzera. Zajedno s CLIA-om su postavljeni temelji za održivi daljnji razvoj kruzerskog turizma u Gradu, postavljena su jasna pravila kompanijama s obrazloženjem zbog čega nešto radimo i što želimo postići što je rezultiralo postizanjem ritma posjeta koji odgovara svima, i kruzer kompanijama i turistima i Gradu, tj. njegovim stanovnicima. Vrlo je nezahvalno dati stav o bilo kakvoj novoj taksi, dok se ne napravi duboka analiza stanja i potreba. Ako do razmatranja takvih mjera dođe, TZ će sigurno biti uključena u razgovore, pa ćemo onda, na temelju relevantno prikazanih činjenica, zajednički s drugim dionicima doći do zaključka koji će za svakoga biti najbolji.
Ima li pozitivnijih vijesti s našeg aerodroma, jer i tamo TZ sudjeluje u promotivnim akcijama letenja?
Siguran sam da kolege za Zračne luke čine sve što je u njihovoj moći i mogu samo zamisliti koliko je frustrirajuće za njih, nakon višemjesečnih pregovora, ne doći do rezultata koje su možda planirali i očekivali. Osim letova iz Frankfurta i Istanbula, dogovoren je i let s easyJetom iz Londona koji se sada produžuje s dva tjedna leta na cijeli studeni i ožujak iduće godine.
Mi smo u tijeku sa svim njihovim pregovorima, a TZ GD se uključuje kad priča dođe na promociju, kao uostalom i drugi dionici koje smo ranije već spomenuli, jer mi jedino na takav način možemo doprinijeti cijelome projektu. Osnova zimskih letova je njihova dobra popunjenost. Svaka odluka neke kompanije da radi zimu prema nekoj destinaciji ili ne podložna je detaljnoj analizi podataka iz prethodnih godina. ZL svim kompanijama osigurava veliki broj poticaja, TZ GD je uvijek financijski spremna pomoći u promociji, što je i dosad činila za sve ostvarene letove, ali je osnova zaključenja nekog posla s aviokompanijom dobro punjenje zrakoplova i to je onaj jezičac na vazi koji odlučuje na kraju.
Pripreme za turističku 2024. i 2025. sigurno uvelike traju, kakvu sezonu možemo očekivati dogodine ako sigurnosna situacija u svijetu ostane ovakva kakva je sada?
Porasti od sezone na sezonu kakve smo vidjeli u oporavku nakon COVID-a su nešto vrlo neuobičajeno u svijetu turizma i prosječni porast na godišnjoj razini od 5% se u „normalnim“ okolnostima u businessu uvijek smatrao više nego dobrim.
Pratit ćemo situaciju do kraja godine i u Hrvatskoj, a i u cijelome svijetu i tome prilagoditi naše planove. I dalje ćemo promociju raditi na nama najjačim tržištima, a planiramo, u suradnju s uredima HTZ u Njemačkoj i Francuskoj, pojačati malo i promociju na tim tržištima, kroz radionice ili prezentacije, jer je ove godine već bilo vidljivo da ta dva, nama izuzetno bitna tržišta, malo stagniraju.
Najvažnija tržišta USA i UK i dalje obrađujemo istim tempom i nadamo se i dalje dobrim rezultatima, a poradit ćemo dodatno i na jačem povratku japanskog tržišta, koje još uvijek zaostaje u oporavku od COVID-a za ostalim dalekoistočnim tržištima.