StoryEditor
Turizam i gospodarstvoPET MILIJARDI EURA|

MINISTRICA EU FONDOVA NATAŠA TRAMIŠAK: Radimo na velikoj reformi eFondova, privatne tvrtke će lakše do novca!

Piše Gordana Grgas/JL
31. srpnja 2021. - 18:27
Natasa Tramišćak.  Tomislav Kristo/Cropix

Još nije povučeno ni 60 posto od 10,7 milijardi eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a već je najavljeno da krajem ljeta stiže predujam za financiranje oporavka i otpornosti. Također, početkom iduće godine trebali bi biti raspisani prvi natječaji iz novog europskog financijskog razdoblja, 2021. - 2027., tako da će istodobno cirkulirati milijuni eura iz tri izvora, donosi Jutarnji list. .

O tome kako povući ukupno oko 24 milijarde eura u idućih deset godina, je li sustav spreman te kako izbjeći ponavljanje krupnih pogrešaka, posebno u javnoj nabavi, razgovarali smo s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Natašom Tramišak.

Predujam za provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji treba završiti do kolovoza 2026. godine, stiže u rujnu, prvih 819 milijuna eura. Kako će biti korišten taj novac?

- To je jako pozitivno i znači da možemo odmah ići u implementaciju projekata, odnosno nećemo imati problem s predfinanciranjem reformi i aktivnosti. Znamo da nam je to bio jedan od velikih problema na početku provedbe višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020. jer tu nema predujma te država mora uložiti svoje financijske resurse za početak realizacije projekata, a sredstva se uplaćuju u proračun tek kad se završe aktivnosti. Pritom često prođu i do dvije-tri godine. Sad novac za NPOO dolazi unaprijed, sve u duhu bržeg oporavka gospodarstva i društva od pandemije koronavirusa, a to je i smisao tih sredstava.

Najavljeno je da će se za natječaje i praćenje tih projekata koristiti postojeći sustav za europske fondove. Je li spreman?

- Sustav eFondovi je sad pušten na korištenje Ministarstvu financija i ono prilagođava aplikaciju kako bi se što prije mogli raspisati prvi pozivi za NPOO. Zapravo ćemo imati dvije odvojene aplikacije koje će biti komplementarne i usklađene, imat će i neke zajedničke funkcionalnosti, ali nisu identične zbog različitih pravila te procedura upravljanja i kontrole.

Što će se prvo financirati iz NPOO-a?

- To ovisi o svakom pojedinom ministarstvu koje treba pripremiti i raspisati pozive. Mogu reći da već dobivamo dosta upita od gradova i županija za znanost i obrazovanje, za ulaganja u osnovne i srednje škole, njihovu rekonstrukciju, obnovu i gradnju. Oni očekuju prve pozive i imaju spremne projekte.

A za poduzetnike?

- I za njih svakako. Radili smo kalkulacije koliko će ukupno biti na raspolaganju novca za poduzetnike. Iz NPOO-a gotovo 13 milijardi kuna, iz kohezijskih fondova 2021. - 2027. godine 13,4 milijarde kuna te iz zajedničke europske poljoprivredne politike oko deset milijardi kuna, dakle govorimo o iznosu većem od 35-36 milijardi kuna ili oko pet milijardi eura. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoj gospodarskoj komori su okvirno i planirali taj iznos.

No vi ste u taj izračun uključili bespovratne potpore i financijske instrumente, odnosno kredite. U HUP-u su rekli da bi poduzetnicima trebalo plasirati pet milijardi eura bespovratno, kao poticaj za privatne investicije. Također, nisu uopće spominjali novac za poljoprivredu.

- Postoji nedovoljno razumijevanja sustava. I iz europske zajedničke poljoprivredne politike se financiraju tvrtke iz prehrambene industrije, a ne samo obiteljska gospodarstva. Primjerice, Podravka je realizirala projekt upravo iz poljoprivrednog fonda. Ministarstvo poljoprivrede ima ukupno pet milijardi eura - dio je za izravnu dodjelu za poljoprivredu, a dio je za ulaganja. Ako se iz iznosa predviđenog za investicije, koji je veći od dvije milijarde eura, maknu javna ulaganja, ona u temeljne usluge u selima, ostaje minimalno deset milijardi kuna za potporu projektima tvrtki i obiteljskih gospodarstava. Što se tiče financijskih instrumenata, dio toga se računa kao bespovratna potpora. Smanjenje kamatne stope netko mora platiti.

Koliko će, dakle, biti bespovratno, a koliko u kreditima?

- Iz Mehanizma za oporavak i otpornost oko dvije milijarde kuna su financijski instrument za zelenu i digitalnu tranziciju, a ostalo su bespovratna sredstva.

image
Natasa Tramišćak.
Tomislav Kristo/Cropix

Svaki mjesec objavljujete podatke o tome kako trošimo novac iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za 2014. - 2020., za što imamo rok završetka provedbe projekata do kraja 2023. godine. Isplaćeno je 57,7 posto, a ugovoreno 121 posto. Jeste li napokon gotovi s ugovaranjem?

- Imamo nešto više od dvije godine da utrošimo sva preostala sredstva na raspolaganju. Postoji još potencijala za ugovaranje i imamo nekoliko poziva u tijeku, ali sve se to odnosi na projekte koji se mogu realizirati u 24 mjeseca. Naš je plan, kako bismo bili sigurni da će sva sredstva biti iskorištena, ugovoriti sav preostali dio. Primjerice, imamo 49 projekata koji čekaju da pronađemo mogućnosti ugovaranja, a tiču se pružanja socijalnih usluga u zajednici. Njihova je vrijednost 450 milijuna kuna.

Koliko je još novca preostalo za ugovaranje?

- Zatražili smo podatke iz naše Uprave za provedbu projekata kako bismo saznali iznos točno u kunu. Pratimo koliko će projekata koji su ugovoreni ići u faziranje (neće utrošiti za njih predviđen novac u ovoj financijskoj perspektivi te će biti prebačeni u iduću, op. ur.), koliko je bilo financijskih korekcija te koliko ušteda. Uštede se događaju kad realizirate sve aktivnosti, a niste utrošili predviđeni iznos jer su vam, možda, javne nabave prošle bolje nego što ste planirali. Kad sve to zbrojimo, dolazimo do velikih iznosa. U pitanju je 7949 projekata samo iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a dio ih je još u tijeku. To je vrlo živ proces, a traje sve do kraja 2023. godine.

A koliki je iznos financijskih korekcija?

- Oko 190 milijuna eura u razdoblju od 2014. godine. Značajan dio toga već je ugovoren, u novim je projektima. Financijske korekcije nastaju kad korisnici ne provedu ispravno projekt te ne dobiju isplatu iz državnog i europskog proračuna. Iznos nije mali.

Koje su najčešće nepravilnosti?

- Najčešće su u proteklih četiri-pet godina bile u primjeni novog Zakona o javnoj nabavi. Bilo je potrebno dosta učenja o tome kako primijeniti njegove smjernice i izrađivati dokumentaciju, posebno troškovnike. Oni se prije nisu morali raditi tako detaljno kao sad, da opisuju određenu vrstu materijala ili opreme pa da se može ponuditi od više različitih dobavljača. Najčešće je to bilo tako da bi projektanti, vodeći se za postojećom praksom, naveli naziv nekog tipa proizvoda, što je nedopustivo po novom Zakonu o javnoj nabavi. Među nepravilnostima u dokumentaciji su i kad se smanjuje tržišno natjecanje, kad se traže prestrogi kriteriji za izvođača ili dobavljača ili se, pak, propiše neki uvjet za javnu nabavu, a to se pri odabiru ne poštuje.

Je li nešto iz vašeg resora završilo kod Europskog ureda za borbu protiv prijevara, OLAF-a?

- Sad mi dolaze neki slučajevi iz razdoblja od 2007. do 2013., kad su bile provođene istrage OLAF-a, a od nas se traže pojašnjenje i dokumentacija. Nekoliko je istraga u tijeku, u pitanju su javne nabave, a posljednja zaključena je da korekcije nema.

Kako će cijeli sustav funkcionirati kad navali novac iz EU, za NPOO te za novi višegodišnji financijski okvir, a još će se provoditi i aktualni projekti?

- Upravo radimo veliku reformu kako bi nam sustav eFondovi bio povezan sa svim javnim servisima Fine. Tako smanjujemo administrativno opterećenje za prijavitelje i korisnike. Za određenu dokumentaciju, koju su dosad morali dobavljati sami, pa je kopirati i podići u sustav, dat će privolu da je mi možemo dobavljati iz javnih servisa. Primjerice, iz servisa ePorezna to je potvrda o nepostojanju poreznog duga. To se odnosi i na financijske izvještaje koje poduzetnici više neće morati dostavljati te podatke iz sudskog registra. Čak su i građevinske dozvole vidljive u sustavu, jesu li izdane ili su postupci u tijeku.

Napokon. Hoćete li pojednostaviti i pravila?

- Već smo to učinili lani, a još ćemo na tome raditi kako bi se smanjile potencijalne korekcije i olakšale provedbe projekata.

Hoće li za poduzetnike biti razlike u pravilima ili postupcima kad se javljaju na pozive iz NPOO-a, odnosno iz "običnih" europskih fondova?

- Neće biti razlike. Procedura će biti identična i jednostavna, to ćemo sad uskladiti s Ministarstvom financija koje upravlja NPOO-om. Što se tiče javnih projekata, važno je da na vrijeme počnemo s realizacijom kako se ne bi dogodilo da veliki, kompleksni projekti od nekoliko milijardi kuna počnu pred kraj višegodišnjeg financijskog okvira, što se sad dogodilo.

Dio velikih projekata je kasno počeo, tek lani ili ove godine. Zašto?

- Priprema poziva je dugo trajala, dvije ili tri godine, oko toga kako ga definirati da bude u skladu s propisima o državnim potporama. Na te se pozive najčešće javljaju telekom operateri, ali mogu i jedinice lokalne samouprave, pa onda moraju tražiti koncesionara. Takvih projekata ugovoreno je u vrijednosti od oko 700 milijuna kuna. Tu je i veliki projekt Odašiljača i veza od oko 770 milijuna kuna za gradnju nacionalne agregacijske infrastrukture.

Kad ćemo vidjeti što će se konkretno financirati u operativnom programu Konkurentnost i kohezija, vrijednom oko 35-36 milijardi kuna?

- Nakon što dobijemo zeleno svjetlo Europske komisije slijedi javno savjetovanje, a to očekujemo u rujnu. U programiranju moramo slijediti europske uredbe. Postoje i ograničenja da minimalno treba biti 25 posto 'pametnih' i 30 posto zelenih ulaganja, a mi smo tu napravili iskorak i povećali smo te iznose na 33 posto za 'pametno' i 34 posto za 'zeleno' ulaganje.

Razvojni prioritet: Najčešći su problemi u vodnokomunalnim projektima

Koliko imamo strateških projekata? Koliko će ih u tzv. faziranje?

- Imamo ih 16, približne vrijednosti 17 milijardi kuna. Najvećim dijelom će se realizirati u ovoj financijskoj perspektivi, a 2023. znat ćemo koje su faze uspješno završene, a što se prebacuje u novo programsko razdoblje. Sad radimo procjene. Najčešći su problemi u vodnokomunalnim projektima - ima ih jako puno, veliki su i kompleksni, a nema ni dovoljno građevinske operative.

Koliko je ugovoreno vodnokomunalnih projekata, a koliko ih još čeka u redu?

- Ugovorenih je 40-ak u iznosu od 12,5 milijardi kuna. U NPOO je ušlo 11 takvih projekata, a još 15 novih će ući u novo programsko razdoblje.

Zašto toliko novca za razvoj usmjeravamo u takve projekte, a pritom oni škripe u provedbi? Je li to baš razvojni prioritet?

- Ako živite u mjestu koje ima riješen sustav vodoopskrbe i odvodnje, reći ćete da nije. Ako živite u mjestu koje nema, onda vam je to prioritet. Na primjeru Osijeka mogu reći da je tamo bio jako velik problem s koncentracijom arsena u vodi i sad je napokon ona smanjena jer je sagrađen novi pročistač.

Niz željezničkih projekata se sporo provodi ili uopće ne provodi.

- To su također kompleksne nabave za koje je izražen veliki interes međunarodnih tvrtki, a onda je i veliki sraz između njih oko toga tko će dobiti posao. Nedostaje i građevinske operative. Imamo projekata koji se bliže završetku, a najbolji je Zaprešić - Čakovec koji bi trebao bi biti gotov krajem ove ili početkom iduće godine. Druga faza pruge Dugo Selo - Križevci odvija se sporije, sad se potpisuju određeni ugovori i prati se provedba kako bi se ubrzala dinamika gradnje. Pruga Leskovac - Karlovac velike je vrijednosti, a još nije ugovorena. (Gordana Grgas)

item - id = 1116838
related id = 0 -> 1133004
related id = 1 -> 1127098
24. listopad 2021 18:14