Iznajmljivači pred novu turističku sezonu dižu cijene noćenja oko 15 posto. Zadovoljni su dinamikom bukiranja, a istodobno strepe zbog stalnih pritisaka za nova oporezivanja i povećanje nametâ. Iako najposjećenija turistička odredišta godinama uz noćenje naplaćuju niz drugih naknada i usluga, dubrovački iznajmljivači su vrlo oprezni.
U svijetu je posve uobičajeno uz cijenu noćenja naplatiti jednokratnu naknadu za završno čišćenje (tzv. cleaning fee). Smatra se da to predstavlja dodatni trošak iznajmljivača. Primjerice, u Barceloni koja je u vrhu turističkih odredišta u Europi, a osobito Dubrovčana s obzirom na izravnu zrakoplovnu vezu između dvaju gradova, ta se naknada kreće između 15 i 35 eura.
Prevelika konkurencija
- Ako imaš izvrstan smještaj, naknada neće predstavljati problem. Međutim, naplata dodatnih naknada kao što je ta za završno čišćenje nije zaživjela u Dubrovniku jer je ovo mali grad u kojem je prevelika konkurencija među iznajmljivačima apartmana srednje klase. Kad bi većina uvela takvu naknadu, ostali bi se poveli za njihovim primjerom. Iznajmljivači u Parizu i drugim velikim turističkim gradovima, koje gosti posjećuju čitavu godinu, sebi mogu priuštiti takve postupke. Lani smo imali izvrsnu sezonu, ali ovdje je svaka neizvjesna, a stanovnici se suočavaju s visokim troškovima života, opterećeni su kreditima, pa se boje uvesti neke nove naknade jer misle da bi to moglo odvratiti gosta od njihovog apartmana. Gosti, naravno, žele uštedjeti gdje mogu – kaže Ivan Hure, vlasnik dubrovačke agencije Booking Agent.
Po njegovoj procjeni, tek 30-ak posto dubrovačkih iznajmljivača naplaćuje naknadu za čišćenje.
- Naši objekti u pravilu ne naplaćuju naknadu za završno čišćenje. Prilikom primanja novog iznajmljivača u našoj agenciji, primijetio sam ni polovica nema tzv. cleaning fee. Jedina platforma koja eksponira tu naknadu je Airbnb. Taktika je sljedeća: gostu prikaži što nižu cijenu pa ćemo mu na nju nalijepiti naknadu za čišćenje i varijabilnu proviziju od dodatnih 15 posto. Korisnik u konačnici vidi punu cijenu, spadam u zagovornike jedinstvene cijene iz koje će se namiriti vlasnik, država, servis za čišćenje, praonica i ostali. Zašto gostu ponuditi noćenje za 60 eura pa dodavati 5 eura za struju, 10 za čišćenje, 15 za rezervaciju, i tako dalje dok ne dođemo do željenih 100 eura za noć? - pita Nino Dubretić iz Direct Bookera.
Jedna od platformi privatnog smještaja navodi kako je naknada za čišćenje iznimno važna pri odabiru cjenovne strategije s kojom će iznajmljivač postići željene rezultate. Treba znati da po završetku rezervacije gosti ne dobivaju povrat naknade za čišćenje. Dubrovački iznajmljivači koji su je već uvrstili, naknadu za čišćenje naplaćuju od 11 do 30 eura jednokratno po rezervaciji.
Polog u slučaju štete
Dubretić navodi da ima i neugodno iskustvo s pologom u slučaju počinjene štete u apartmanu. Polog se daje po dolasku i obično je sitnim slovima naveden u pravilima rezerviranja pa se gosti neugodno iznenade kad im se traže ti novci.
- Gost će možda biti oprezniji u stanu ukoliko zna da je njegov novac kod vlasnika. Međutim, daleko je više negativnih strana te priče. Iskustvo je uostalom pokazalo da 99 posto gostiju ne napravi značajnu štetu, osim oštećivanja potrošne robe. Domaćin bi u tom slučaju trebao biti prisutan prilikom check-outa, glumiti policajca koji će paliti aparate i zavirivati ispod kauča je li što slomljeno da bi utvrdio hoće li zadržati što od tih 500 eura pologa. Inače, domaćini uglavnom više nisu prisutni na check-outu. Stoga, smatram da je iznajmljivaču mudrije osigurati se kod osiguravajuće kuće. Na taj će način izbjeći utjerivanje duga i negativnu recenziju - kaže Dubretić.
Među uobičajene dodatne naknade i naplate spadaju parkirališno mjesto, kasni check-in ili check-out, ručnici i posteljina, dodatna kolijevka za bebu.
- Dječji krevetić imaš ili nemaš. Stvarno ne vidim razlog zašto bi se to dodatno naplaćivalo! Kao da kažeš, imam mikrovalnu pećnicu, ali njezino korištenje ćete platiti pet eura. To su neka zastarjela razmišljanja. Upravo putujem u Sarajevo gdje sam unajmio apartman oglašen s besplatnim privatnim parkingom. Vlasnica mi je jutros, na dan polaska, poslala poruku da se parking naplaćuje pet eura po danu. Naravno, skrenut ću joj pozornost na pitanje; je li pametno oglašavati apartman u čiju cijenu je uključeno i parkirališno mjesto, a onda slati privatne poruke da se to posebno naplaćuje – kaže Dubretić.
Strah od recenzije
Nekad iznajmljivaču nitko nije mogao stati u kraj, a danas je situacija obratna. Sustavom javnih recenzija iznajmljivač je izložen bez mogućnosti kontrole ocjenjivanja. Gostu se daje velika moć, što iskusni putnici znaju koristiti za razne ucjene. Dubretić smatra kako bi se iznajmljivaču trebalo omogućiti brisanje pet posto komentara na platformama s kojima surađuje. Na taj način bi eliminirao mogućnost manipulacije i izbrisao nerealne loše ocjene tzv. ‘dark horse’ gostiju koji daju loš komentar zato što je tog dana padala kiša u Dubrovniku, kaže sugovornik. Preostalih 95 posto komentara svakako predstavlja reprezentativan uzorak.
- Iznajmljivači u Hrvatskoj uistinu sramežljivo pristupaju pitanju uvođenja naknade za čišćenje i ostalih troškova misleći da gost možda zbog toga neće bukirati njegov smještaj. Moje je mišljenje suprotno, gost će rezervirati onaj smještaj kojeg je odabrao bez obzira na naknadu i sugeriram svim iznajmljivačima da uvedu naplatu završnog čišćenja. To se osobito odnosi na ‘pet friendly’ apartmane. Inače, primanje ljubimaca se posebno naplaćuje i uobičajeno je čak da postoje različite cijene po pasminama. Cijenu završnog čišćenja trebaju utvrditi temeljem procjene vrijednosti vlastitog rada i vremena potrebnog za čišćenje pojedinog apartmana – smatra Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja.
Kako to funkcionira u Austriji, govori iz vlastitog nedavnog iskustva.
- Preko jedne od poznatiji platformi za rezervaciju smještaja bukirali smo apartmanu Austriji. Ne samo da smo platiti završno čišćenje, nego smo dali po 20 eura po osobi po tjednu za ručnike i posteljinu te smo morali položiti sigurnosni depozit. Sve je bilo precizno naznačeno na platformi. Bili smo upozoreni da će od tog pologa biti naplaćeno 100 eura ukoliko ne razvrstamo otpad tijekom svog boravka. Imali smo šest vrsta kanti za razvrstavanje otpada. Takva su pravila i mi smo ih kao gosti poštovali, inače bismo ostali bez depozita – govori Marković.
Nužno razvrstavanje otpada vjerojatno je i naša budućnost.
- U Hrvatskoj je najveći problem što nas svrstavaju u poslovne subjekte. Prema posljednjem dopisu koji sam dobila od resornog ministarstva, vlasnici smještajnih jedinica imaju stambene objekte i po tom koeficijentu bi se trebalo naplaćivati. Poslovni subjekti plaćaju i tri puta veću cijenu komunalnog nameta u odnosu na stambene. Najviše nas smeta upravo to što ovo pitanje nije jasnije regulirano – upozorava Marković.