- Izgubili smo neke poslove na koje smo računali, kvaliteta posla, cijene koje se mogu postići, sve je lošije. Primorani smo uzimati svakakve poslove koje inače ne bismo pa gubimo puno vremena što nije isplativo – kaže nam Ivan Vodopija iz građevinskog poduzeća Vodopija d.o.o. o tome je li i koliko pandemija i kriza koju je uzrokovala utjecala i na građevinsku branšu.
Sveopće je mišljenje kako građevinski sektor nije osjetio posljedice pandemije. Uspoređujući se sa sektorom turizma zasigurno bolje prolazi jer građevinari cijelo vrijeme rade. Ipak u dubrovačkim građevinskim tvrtkama ističu kako ih korona kriza nije mimoišla. Iako građevina nije pogođena u tolikoj mjeri, posljedice su vidljive, barem u smanjenom obimu ugovaranja projekata i privatnih investicija.
Cijeđenje i popusti
- Opada posao, veće su licitacije, uzima se više ponuda, ide se na najjeftiniju, veće je cijeđenje, traženje popusta, a sve to utječe na kvalitetu – kaže Vodopija koji je u ovo pandemijsko vrijeme zaposlio 'dva, tri čovjeka, zato što su domaći'. Stranih djelatnika nema u firmi, sve su lokalci. Sada je dovoljno domaćih koji žele raditi, no svjestan je kako je to privremeno jer 'poć' će ća čim počne sezona'.
- Mislim da će se opet vratiti vrijeme kada ću za par godina biti primoran uvoziti Filipince, Makedonce i Albance jer naši neće radit', a nije realno da u Dubrovniku nema ljudi koji bi se bavili građevinom – kaže dubrovački građevinar čija je tvrtka trenutno angažirana na fasadi Dominikanskog samostana. Plaće nisu smanjivali, 'zadnjih godina nije bilo ulaganja pa im nije velika kriza na računu'.
Kriza je utjecala na cjelokupno gospodarstvo pa i na građevinarstvo, ističe Mato Butijer iz tvrtke Alfaplan građenje d.o.o., koji također za posljedicu navodi smanjenje opsega posla jer su 'sve turističke investicije zaustavljene koje su im, posebno na ovom području, bile znatan izvor prihoda'.
- Neizvjesno je i kada će se investicije u turizam ponovno pokrenuti pa je jako otežano planiranje poslovanja za nadolazeći period – kaže Butijer čija tvrtka nije otpuštala radnike niti smanjivala plaće već se protiv krize bore 'racionaliziranjem troškova i ugovaranjem čim kvalitetnijih poslova sa sigurnim investitorima'.
- Kao i svaka kriza i ova donosi neke nove investitore i potrebno je biti vrlo oprezan u ugovaranju poslova sa novim, nepoznatim investitorima – kaže ovaj poduzetnik u građevinarstvu i dodaje kako je dosta projekata na kojima trenutno rade ugovoreno prije pandemije ali ima i novougovorenih poslova.
- Tržište stanogradnje je i dalje aktivno u smislu izgradnje novih zgrada tako da su novougovoreni poslovi većinom na tom području investicija. Investitori su u prethodnom periodu ishodili građevinske dozvole, dobili kredite za gradnju... tako da su nastavili sa tim investicijama. A sve što je vezano uz turizam, pa tako i adaptacije i uređenje novih apartmana skoro je u potpunosti zaustavljeno – kaže Butijer u čijoj tvrtki je velikom većinom domaća radna snaga a stranci koje trenutno zapošljavaju većinom su s albanskog područja.
- Problematika kvalificirane radne snage je godinama gorući problem. Kvote za uvoz radne snage su sada dostatne u smislu mogućnosti broja radne snage koje možete uvesti. Međutim, presporim birokratskim procedurama koje su prethodile ovim odlukama o povećanju kvota za uvoz radne snage dovedeni smo do toga da je raspoloživa radna snaga iz okruženja otišla u neke druge zemlje Europe. Iz tog razloga smo prinuđeni radnu snagu tražiti sve dalje i dalje. Naprimjer i albansko tržište radne snage je već iscrpljeno te se moramo okretati tržištima kao što su Nepal, Indija.
Ponovni početak rada masovnije turističke djelatnosti, smatra Butijer, sigurno neće otvoriti građevinske poslove i investicije u prvoj godini.
- Turistički sektor će svakako prvo akumulirati sredstva, sagledati stabilnost tržišta i tek tad pristupiti novim investicijama u smislu adaptacija, rekonstrukcija i gradnje novih objekata.
Sad bi i lokalni radili
Maro Slade iz tvrtke Libertas Inženjering d.o.o. kaže nam kako se manjak posla osjetio na početku korone ali sada više ne.
- Kad je krenula korona, s obzirom da radim uglavnom za privatne investitore, ljudi su nekako stali, prepali su se. Nakon pola godine su nastavili tako da je posla dosta, momentalno radimo dobro. Dokad će tako biti, ne znam – kaže Slade pa će kako se kriza osjeća ali 'u građevini još nije takva situacija da nema posla'.
S obzirom da je ove zime izostao zvuk torni, lomljenja zidova i iznošenja šuta u povijesnoj jezgri pitamo jesu li bili angažirani na kakvom apartmanu?
- Stalo je uređivanje apartmana. Svake godine radim u povijesnoj jezgri, ove godine ne radim ništa u Gradu. U prijašnjim godinama radili bi sigurno desetak apartmana tijekom zime – kaže Slade čija je tvrtka u poslu na šest apartmana, ali izvan zidina.
Što se pak tiče dostatnosti radne snage, što je, prisjetimo li se godina prije korone, bio ogroman problem, čak ni kvote za uvoz radne snage nisu bile dovoljne, zanima nas je li korona što promijenila.
- Sad se i lokalni javljaju da bi radili što do sada nikad nije bio slučaj. Sv je više domaćih koji su radili u turizmu a sad bi radili u građevinarstvu. Ali dobrog majstora je nemoguće naći i sada u vrijeme krize. No, radnika se, za razliku od prije, može naći bez problema – kaže Slade koji je prije pola godine zaposlio još pet, šest djelatnika.
- Na početku pandemije sve je bilo stalo, imao sam i viška djelatnika ali sam nekako izdržao s njima. A unazad pola godine sam morao zapošljavati jer sve je krenulo kao da nema ni korone ni krize. Radim punim kapacitetom, kao i prije – kaže Slade pa zaključuje:
- Građevinarstvo zadnje uhvati kriza. Kad svi izađu iz nje mislim da će građevina zapast u krizu. Tako je uvijek bilo pa očekujem i ovaj put taj scenarij. Ljudi sad manje planiraju raditi kako je ovakva situacija, a ovo što se radi su već ugovoreni poslovi, investitori imaju građevinske dozvole, uzimali su kredite, osigurali financije i počeli raditi. Da to odrade trebaju dvije godine. Nove je strah ulaziti u projekte tako kad svi počnu radit mi ćemo stat.
Spomenici na čekanju
Nikola Bakija iz tvrtke Građevinar - Quelin d.d. specijalizirane za obnovu spomeničke baštine ističe kako se još radi na starim investicijama ugovorenim prije korone, a 'novih investicija nema pretjerano'.
- Što je i logično kad vidite da je korona, da se ljudi bore za radna mjesta, da se još i potres dogodio. Tko će sada obnavljati, pogotovo što je specijalnost Građevinara spomenici kulture. Mi ne radimo novogradnju, mi obnavljamo spomenik, a što će prvo patit, patit će spomenici kulture – kaže Bakija.
Krizu su itekako osjetili, smanjili su broj djelatnika, korigirali plaće, pokušavaju preživjeti jer ova tvrtka u kojoj rade isključivo domaći, ovisna je o obnovi spomenika.
- Kod nas je sada druga situacija, imamo djelatnike ali nemamo dovoljno posla. Radimo na nekoliko mjesta ali to su sitni zahvati. Mi smo firma kojoj trebaju veći poslovi. Malo smo se modelirali pa sad i nešto privatno odradimo, ljudima obnovimo nešto unutar stanova ali to su sitnice, ne možeš od toga preživjeti – kaže Bakija pa prognozira kad bi ponovno mogla krenuti obnova spomenika:
- Ova sezona će biti klimava, ali nadajmo se s tim cjepivom da bi sve krenulo. Jer mi smo isključivo vezani na turizam. Ako ne krene turizam ovdje teško ćemo mi pokrenuti našu privredu. Mi smo za Društvo prijatelja radili 50 godina i oni su morali stopirati sve projekte jer su u problemima, nema gostiju, nema prihoda. Sve je to povezano. Ako sezona 2022. bude prava onda bi se moglo i pokrenuti – kaže Bakija.
