Iz Vlade izlaze različite informacije o mogućim načinima povećanja plaća radnika u Hrvatskoj od siječnja iduće godine pa se tako spominje ukidanje prireza porezu na dohodak, što je prihod jedinica lokalne samouprave. Prirez u Dubrovniku prije 11 godina je snižen s 15 na 10 posto.
Kako je izjavio umirovljeni bivši dubrovački pročelnik za financije i proračun Nikola Pavlović, Zakon propisuje izvore financiranja lokalne samouprave, a jedan od značajnih oblika je i prirez. Koliki će prihod izgubiti Grad Dubrovnik ukine li se prirez iduće godine?
Prirezom pokrijemo 80 posto socijalnog programa
Kako navode iz gradonačelnikova ureda, Grad Dubrovnik je je imao 17.992.026,46 kuna ili 2.387.952,28 eura prihoda od prireza porezu na dohodak. U ovogodišnjem proračunu planiraju od prireza planiraju prihod od 20.035.667,06 kuna ili 2.659.190 eura. To je 80 posto troškova svih mjera socijalnog programa ove godine! U te mjere spadaju pučka kuhinja, jednokratne pomoći, subvencioniranje Libertasa za prijevoz umirovljenika i ostalih socijalnih kategorija, potpore nezaposlenih samohranim roditeljima, dar za novorođenče, stipendije za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovnog stanja, skrb o stradalnicima iz Domovinskog rata, mjere za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, itd.
Hoće li Grad Dubrovnik stegnuti remen i uštedjeti na svojim troškovima ili će iznos od preko 2,5 milijuna eura pokušati namaknuti povećanjem nekog drugog nameta?
- Radi se o značajnom i relativno sigurnom prihodu grada, a nisam čuo da je Vlada predložila kako kompenzirati taj gubitak. Takav mi se potez čini populističkim. Dosegnuta je točka poreznog opterećenja građana i ne znam gdje bi sad jedinice lokalne samouprave trebale posegnuti. Kad se govori o javnim površinama, to nije siguran prihod poput prireza, i on ima svojih ograničenja – komentira ekonomist Bajro Sarić, također bivši dubrovački pročelnik za financije.
Župa među najvećim gubitnicima
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji pet gradova i 17 općina uvele je prirez. Od toga, u osam općina zaposleni plaćaju najvišu zakonom dopuštenu stopu, dok u sedam općina prirez nije uveden. Inače, najviša dopuštena stopa prireza u općinama je 10 posto, u gradovima u kojima živi manje od 30.000 stanovnika iznosi 12 posto, u velikim gradovima do 15 posto, a u Zagrebu se može utvrditi stopu prireza do najviše 18 posto.
Župa dubrovačka ima stopu od 10 posto. Dr. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta ovu je općinu uvrstila među 20 jedinica lokalne samouprave koje će najviše osjetiti ukidanje prireza, pozivajući se na podatak iz 2020. godine. Tada su od prireza imali 2,4 milijuna kuna, odnosno čak 5,08 posto ukupnih prihoda. Načelnik Župe dubrovačke Silvio Nardelli ističe da se zapravo radi o većem udjelu, od čak sedam posto kad se gledaju izvorni prihodi. Ove godine u proračunu planiraju pola milijuna eura od prireza. Ostati bez tolikog iznosa iduće godine, za njih bi bio nenadoknadiv gubitak.
- Uz sva poskupljenja, prvenstveno energente, to bi bio značajan udar na proračun – kaže Nardelli, a gdje nadomjestiti pola milijuna eura godišnje s obzirom na ograničenu fiskalnu samostalnost općina.
- Mi odlučujemo o prihodima kao što su zakupi poslovnih prostora i javnih površina ili koncesije, ali povećanje tih nameta nije prihvatljivo. Bio bi to udar na gospodarstvenike, a osim toga, već smo za ovu godinu donijeli odluke o povećanju cijena zakupnine javnih površina za djelatnosti poput ugostiteljstva i trgovine, zatim poslovnih prostora i parkirališta. Sve to ne može nadoknaditi potencijalni gubitak u izvornim sredstvima proračuna. Dodatno povećanje prihoda od zakupa je neprihvatljivo, a ne vidim na koji bismo drugi način mogli povećati prihode – komentira Nardelli.
Povećana su i paušalna davanja na ime poreza i turističke pristojbe za privatne iznajmljivače. U Župi dubrovačkoj ta davanja još nisu dosegla dopušteni maksimum, ali načelnik Nardelli ima umirujuće vijesti za iznajmljivače i najavljuje kako nemaju u planu daljnja povećanja tih nameta.