StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoStručnjak za energente predviđa da je ovo tek prvo u nizu poskupljenja

Dubrovačka kućanstva su rekorderi u potrošnji struje, evo koliko bi mogli porasti godišnji računi

Piše Silvia Rudinović
1. ožujka 2022. - 10:51

Dubrovačka kućanstva će biti najveći gubitnici najavljenog poskupljenja struje od 1. travnja. HEP-ov najodaniji kupac, najveći potrošač električne energije u državi, Dubrovnik, u sezoni grijanja ovisan je o struji jer plin na jug nikada nije stigao. Cijena prosječnog godišnjeg računa za struju po kućanstvu od 3.400 kuna, o kojem je govorio premijer Andrej Plenković, ovdje je daleko od stvarnosti, no Vladine mjere ublažavanja udara na standard građana zbog poskupljenja energenata su dobra vijest.

Kolika je uistinu prosječna godišnja potrošnja električne energije na području Elektrojuga Dubrovnik?

- Ne raspolažemo podatkom o prosječnom mjesečnom ili godišnjem iznosu računa za električnu energiju kupaca na distribucijskom području HEP ODS-a, Elektrojuga Dubrovnik, zato što HEP nije jedini opskrbljivač električnom energijom, a s druge strane teritorijalno-organizacijski ustroj društava za opskrbu (HEP Elektra i HEP Opskrba) ne odgovara ustroju HEP ODS-a kojemu pripada Distribucijsko područje Elektrojug Dubrovnik – glasi odgovor iz HEP-a.

Upitani o povećanju prosječnog računa za električnu energiju kupaca kategorije kućanstvo u Hrvatskoj nakon 1. travnja, iz HEP-a upućuju na informacije s Vladina predstavljanja paketa mjera vrijednog 4,8 milijardi kuna. Vlada je najavila limitiranje rasta cijena električne energije na 9,6 posto.

Račun veći za 70 kuna

U Hrvatskoj je nešto više od milijun i 430 tisuća kućanstava u kojima se živi i stalno boravi, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 40.770, pokazao je novi popis stanovništva. U HEP-u navode kako je na distribucijskom području Elektrojuga Dubrovnik registrirano 50.192 korisnika mreže kategorije kućanstvo. Godišnji račun za struju koji spominje premijer nije realan jer su u njega 'udrobljene' vikendice, apartmani, stubišta u zgradama i garaže.

- Prema mom iskustvu, od svih gradova u Republici Hrvatskoj Dubrovnik je najveći potrošač električne energije po kućanstvu, a pritom se misli na samu urbanu sredinu. Razlog tome je što ne postoji alternativa, a vjerojatno tome pridonose i način života, gradnje, itd. Prosjeci tih kućanstava su nekad, dok je HEP javno objavljivao podatke, bili oko 5.000 kWh. Ne mogu precizno tvrditi koliki su ti prosjeci danas, ali vremena su se promijenila i posve je jasno da jedna četveročlana obitelj u Dubrovniku troši najmanje 500 kWh mjesečno ili 6.000 kWh godišnje, što je oko šest tisuća kuna na godišnjoj razini. To je otprilike iznos za kućanstva koja imaju dvotarifno brojilo i udjel potrošnje u nižoj dnevnoj tarifi oko 35 posto – objašnjava Nenad Kurtović, savjetnik Udruge Splitski potrošač za pitanja energije.

image
Nenad Kurtović, savjetnik Udruge Splitski potrošač za pitanja koja se tiču energije
Vladimir Dugandzic/Cropix

Nekoliko je još nerazjašnjenih dvojbi na ovu temu zbog kojih je teško precizno reći koliko će u prosjeku biti povećanje godišnjeg računa pojedinog potrošača u kućanstvu.

- Treba pričekati da HEP objavi tarifne stavke, odnosno cijene. Reći ću vam zašto! HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija, op.a) je još u prosincu objavila odluku o povećanju mrežarine koja u troškovima za kućanstvo iznosi 4 posto. Plenković je najavio poskupljenje struje za 9,6 posto, a nije rekao sadrži li ono ovih 4 posto mrežarine za distribuciju i prijenos električne energije. Ako to nije tako, onda više ne možemo govoriti o 9,6, nego o poskupljenju od 14 posto – kaže Kurtović.

U tom će slučaju dubrovačkoj obitelji s godišnjim troškom od šest tisuća kuna, računi biti veći za 840 kuna, što je u prosjeku dodatnih 70 kuna mjesečno.

Druga dvojba koja još nije rasvijetljena je pitanje što će se dogoditi s 10 posto kućanstava koji se ne opskrbljuju kod HEP Elektre nego kod drugih opskrbljivača na tržištu, upozorava sugovornik.

‘Toplo savjetujem grijanje na drva‘

- Drva, koliko god se činila skupa, opet su jeftinija od struje. Odnos cijene je takav da na sto kuna drva potroši 250 kuna struje. Ako je metar drva 600 kuna u Dubrovniku, grijanje na struju bit će vam dva i pol puta skuplje. Tko ima mogućnost, toplo savjetujem grijanje na drva. Treba ih navrijeme nabaviti, već negdje na proljeće za iduću sezonu grijanja. Jeftinija je samo toplinska energija u gradovima koje imaju toplane, a o tome nemamo što govoriti kad je u pitanju Dubrovniku – kaže Nenad Kurtović.
Osim grijanja na drva, savjetuje štednju električne energije kraćim tuširanjem, održavati racionalniju temperaturu prostora, programirati perilice suđa i rublja na nižu temperaturu, napuniti mašine i voditi računa o korištenju niže tarife.

HE Dubrovnik

Prema svemu što je Vlada dosad iznijela, HEP se odrekao velikog dijela dobiti. Nacionalna energetska tvrtka uvijek je ubirala veliku dobit upravo na električnoj energiji zbog jeftine hidroenergije i ranije jeftinog uvoza, a ove godine, prognozira sugovornik, vrlo vjerojatno je neće ni imati. Hrvatska ima dobru cjenovnu strukturu izvora (hidro, TE Plomin, NE Krško) i kad je hidrologija povoljna, HEP izvrsno posluje. No, kad nema vode, prelazi se na pogon termoelektrane na plin i uvoz koji je ekstremno poskupio, pa je HEP uvozio struju tri do četiri puta skuplju od cijene po kojoj ju je prodavao. Kurtović ukazuje na dobru vijest o porastu proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, prije svega vjetroelektrana, u posljednja tri mjeseca 2021. godine. Većina vjetroelektrana nalazi se na dalmatinskom i dubrovačkom području. Ta je energija nešto skuplja od hidro i dijela termoenergije, ali je ipak jeftinija od uvoza. Od 1. siječnja ove godine, Vladinom se odlukom 60 posto proizvedene energije iz obnovljivih izvora prodaje opskrbljivačima po zajamčenoj cijeni od 42 lipe. Koliko je to važno, govori podatak da bi za uvoz električne energije na međunarodnom tržištu plaćali između 1,5 i dvije kune.

- Šteta je što Hidroelektrana Dubrovnik zbog tragedije koja se dogodila još uvijek nije aktivirana. To je ogroman gubitak za hrvatsku elektroprivredu. U Hrvatskoj imamo i primjer geotermalne elektrane koja je u savršeno radnom stanju, ali je privremeno ugašena zbog imovinsko-pravnih teškoća investitora, što je nedopustivo. Treba imati na umu da je ugljen opterećen ekološkim porezima pa i cijena Plomina ide prema gore, a i problemi s cijenom plina teško se mogu isključiti. Sve to govori kako nam slijedi dugo razdoblje poskupljenjâ električne energije. Ovo u travnju je prvo, a sljedeće možemo očekivati već 1. listopada – predviđa Kurtović.

Cijena energenata ne opterećuje samo, po europskim mjerilima, ispodprosječno plaćene Hrvate. Kako uštedjeti na električnoj energiji razmišljaju i Nijemci i Šveđani gdje se vodi zelena politika zatvaranja nuklearnih, a zatim i termoelektrana na ugljen. Cijene struje i tamo rastu.

image
Reprizno poskupljenje struje moglo bi nas zadesiti već u listopadu

- Oni koji nemaju vlastiti plin, moraju kupovati energiju na tržištu. Smanjenje proizvodnje energije u Njemačkoj nama znači veću konkurenciju u nabavi. Veliki dio računa za struju u Njemačkoj išao je na naknadu za obnovljive izvore energije, čak i veći od ukupne cijene potrošene energije. Oni sad smanjuju tu naknadu kako bi njihove energetske tvrtke mogle podići baznu cijenu, pa kupci to ne osjećaju kao drastičan udar na standard. Međutim, kupcima se u tim zemljama tumači da trebaju štedjeti zbog velikih problema s energijom. Kod nas to nitko ne govori, dapače! Već pet mjeseci slušamo izjave: Mi čuvamo vaša kućanstva, ne brinite! Prava poruka treba biti: energija je skupa, smanjite potrošnju ako možete. Nažalost, naši političari nam ugađaju pa slušamo o pomoćima, a to je odgoda problema koji se ne može dugoročno riješiti subvencijama ni smanjenjem PDV-a. Moramo graditi elektrane, investirati u vlastitu energiju i štedjeti – savjetuje Kurtović.

Status ugroženog kupca

Vlada je najavila kako će 'proširiti opseg vaučera za struju i plin te krug korištenja tih socijalnih naknada'. U 2020. godini, Grad Dubrovnik je za 181 korisnika socijalne mjere zajamčene minimalne naknade isplatio oko 850 tisuća kuna troškova grijanja, struje, plina, vode, itd. Status ugroženog kupca može imati korisnik zajamčene minimalne naknade ili osobne invalidnine, ili ako član kućanstva ispunjava te uvjete.

- Dvojba na koju još nemamo odgovor odnosi se na pitanje tko će dobiti vaučere o kojima Vlada govori, svi kupci koji ne mogu pokriti svoje troškove ili samo oni koji su dosad imali status ugroženog kupca. Ne znamo ni hoće li se kumulativno zbrajati vaučeri za korisnika koji ima toplinsku energiju, prirodni plin i električnu energiju, jer je spomenuto da će takvi primatelji vaučera dobiti 400 kuna po energentu – komentira sugovornik.

Po tome ispada da će kućanstvo u Zagrebu koje se opskrbljuje prirodnim plinom, toplinskom i električnom energijom primati 1.200 kuna mjesečno, a kućanstvo koje ima samo struju, što je slučaj u Dubrovniku, dobivalo bi samo 400 kuna.

image
Kod solarnih elektrana je važno koristiti tu energiju kad se ona proizvodi
Ante Cizmic/Cropix
Isplati li se ulagati u solarne elektrane?

Cijena postavljanja solarne elektrane na krov kuće jedne četveročlane obitelji radi proizvodnje električne energije za vlastite potrebe je između 30.000 i 40.000 kuna. Ovisno o intenzitetu korištenja, uloženi novac će se isplatiti nakon pet do sedam godina.
- Treba naglasiti dva ključna uvjeta. Najprije, za takvu investiciju imovinsko-pravni odnosi nekretnine na koju se postavlja elektrana moraju biti čisti, jedan kroz jedan. Drugi je uvjet da HEP ODS da mogućnost priključenja na mrežu te elektrane. Važno je da koristite tu energiju kad se ona proizvodi. Znači, ako je danas sunčan dan, moja elektrana radi, neću trošiti energiju iz HEP-a i tad sam uštedio kunu za svaki kilovatsat koji sam proizveo. Ako nisam kući, a ta elektrana radi, energija ide u mrežu po cijeni od 40 lipa. Daleko je manja isplativost u tom obliku. Morate znati da, ako u godinu dana više energije isporučite u mrežu nego što iz nje uzmete, gubite status aktivnog kupca i postajete povlašteni proizvođač odnosno poduzetnik, što je druga tarifna kategorija – pojašnjava stručnjak za energente Nenad Kurtović.
Solarna elektrana je isplativa za obitelji koje provode vrijeme doma, troše energiju i osobito ako od lipnja do listopada iznajmljuju apartmane. Računa se da takva elektrana godišnje na otocima i ovdje na jugu proizvodi 1.400 do 1.500 sati godišnje.

03. veljača 2023 01:23