Na zadnjoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je donijela prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgradama i uputila ga na prvo čitanje u Hrvatski sabor. U ovom se zakonu, između ostalog, predlažu i mjere za rješavanje problema apartmanizacije zgrada o čemu smo razgovarali s Dubrovčaninom Davorom Njirićem, dugogodišnjim djelatnikom u Ministarstvu turizma, koji se godinama bavi ovom temom. Nekadašnji je prvi načelnik Odjela za kategorizaciju smještaja i autorom prvog „Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata" i „Priručnika za provedbu kategorizacije“ koji smatra kao su ove Vladine mjere veliko iznenađenje i to manje pozitivno, a više negativno jer se Vlada nije odlučila za reformu kategorizacije smještaja i postupno smanjivanje apartanizacije zgrada koje je on u više navrata predlagao.
- Pozitivno iznenađenje je jer je time Vlada priznala da se Zakonom o turizmu ne može riješiti problem apartmanizacije zgrada, na štetu stambenog fonda, mjerama na lokalnoj razini, nego mjerama na nacionalnoj razini.
Negativno iznenađenje je jer on donosi mjere kojima se neće riješiti problem apartmanizacije zgrada u potpunosti nego sam djelomično. Sve mjere, a prije svega mjera „suglasnost 80% suvlasnika stanova“ primjenjivat će se na „nove“ rentijere/iznajmljivače“, a ne i na „stare“. „Stari rentijeri“ će biti zaštićeni. Drugim riječima nije se odlučila za reformu koja bi uklonila posljedice pogrešne stambene politike svih Vlada do sada, koja je dovela do uništavanja stambenog fonda.
U stručnim krugovima se očekivalo da će Vlada apartmanizaciju zgrada zaustaviti mjerama propisanim drugim zakonima, koje treba uskladiti, a prije svega Zakonom u vlasništvu i drugim stvarnim pravima, međutim, ona se odlučila za mjere propisane Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada - navodi Njirić i kako nije jasno hoće li, nakon donošenja ovih mjera, Zakon o turizmu svojim mjerama još uvijek obvezivati jedinice lokalne samouprave na ograničavanje rasta apartmana u zgradama? - Zar se mjere ovih zakona ne isprepliću?
Izgleda da je ovaj Zakon zamišljen kao „lex specialis“, što znači da je jači od Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zar Zakon koji propisuje, slikovito rečeno, način „plaćanja čistačice za zajedničke prostorije“ može biti iznad Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, odnosno Ustava koji jamči nepovredivost (su)vlasništva u višestambenim zgradama i pravo stanara na miran obiteljski život?
Na kraju bih dodao slijedeće. Stručna i šira javnost očekuje i skore izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojima će Ministarstvo turizma i sporta konačno definirati pojmove „domaćin“ i „domaćinstvo“, da se mogu razlikovati domaćini koji pružaju usluge smještaja u domaćinstvu svojih obiteljskih kuća u kojima žive i pružaju usluge osobnim radom uz pomoć članova obitelji, od rentijera/iznajmljivača apartmana u višestambenim zgradama u kojima ne žive. Ovo je pred više dvije godine najavila bivša ministrica Nikolina Brnjac, a više puta obećao i ministar Tonči Glavina. Što se toliko čeka? - pita Njirić.
Deapartmanizacija zgrada se mora provesti kad-tad. Naime, postojeći zakoni, koji se sad krše moraju se početi poštivati kad-tad. Nikakav „lex specijalis“ ne može pokriti ovaj pravni nered. Pravna država mora funkcionirati poručuju Davor Njirić.