Dubrovački aerodrom odrađuje prvu sezonu nakon što je WHO proglasio kraj pandemije. Osjetili se to na broju putnika?
Naravno da se osjeti. Ovu godinu završiti ćemo sa 10 posto boljim prometom nego prošlu.
Neki pokazatelji govore da se od pandemijske krize brže oporavljaju low cost kompanije. Ima li to utjecaja na dubrovački aerodrom, s obzirom da u principu poslujete sa klasičnim aviokompanijama?
Dubrovački aerodrom u odnosnu na druge ima jako dobar omjer u prometu low cost carriera (point to point) i network carriera tako da smo u tom segmentu na predpandemijskoj razini. Dakle, na ZLD slijeće 56 posto network carriera a 44 posto low cost carriera što je u skladu sa dosadašnjim imidžem Dubrovnika kao turističke destinacije. Naime, network prijevoznici nam omogućuju dostupnost cijelog svijeta.
U vezi s najvećim HUB-ovima
Nakon rekordne predsezone, u turističkom sektoru sad su skeptični hoćemo li do jeseni imati rezultate na razini 2019. Kakva je situacija u Zračnoj luci Dubrovnik?
I prije definiranja ovogodišnjeg ljetnog reda letenja bili smo realni i procijenili smo da ćemo imati promet na razini 2018. godine, što u brojkama znači 17 posto manje od rekordne 2019. godine i 10 posto više od prošle godine. S obzirom na nedostatak dalekih destinacija i njihov sporiji oporavak nakon pandemije, a tu prije svega mislim na Australiji, Novi Zeland, Južnu Koreju i Kinu, nije realno ostvariti rezultate iz 2019. godine.
Zahvaljujući Zračnoj luci ljeti je Dubrovnik povezan sa cijelim svijetom, velik je broj i direktnih linija. Kakva nas čeka jesen i zima?
Do kraja listopada Dubrovnik će biti povezan prvenstveno sa cijelom Europom a potom i svijetom. Zima je uvijek izazovna, a posebice u ovakvim složenim uvjetima na avio tržištu, no optimistično gledamo na nju. Dubrovnik bi, dakle trebao ostati povezan s najvećim HUB-ovima u Europi, poput Frankfurta, Instanbula, Londona i Barcelone, no s obzirom da nam je zimski red letenja pred finalizacijom za sada ne možemo dati konkretnije podatke, no jako smo zadovoljni najavom charter letova Wtouristica koji bi trebali imati nekoliko dnevnih letova zimi iz Europe.
Jedan od gorućih problema u Hrvatskoj je nedostatak radne snage. Imate li vi takvih problema, posebice jer za većinu aerodromskih poslova postoje određeni uvjeti koje radnik treba ispunjavati?
S obzirom na dobre uvjete koje Zračna luka nudi kako sezonskim tako i djelatnicima koje smo zaposlili preko student servisa, ove godine nemamo problema sa nedostatkom radne snage. No s time ćemo se u budućim godinama sasvim sigurno i mi susresti, ali kao lider među poslodavcima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na takav izazov, uostalom kao i na sve ostale koje smo imali do sada, sasvim sigurno znati ćemo odgovoriti.
Projekt obnove, rekonstrukcije i proširenja Zračne luke je završen, kakvi su novi kratkoročni i dugoročni planovi?
Taj projekt je završen 2019. godine, a s obzirom na iznimno dinamičnu situaciji na avio tržištu, uskoro ćemo izraditi novi Master plan Zračne luke Dubrovnik u kojem će biti definirani svi parametri u narednih 10 godina.
Projekti iz EU fondova
Nakon velikog projekta obnove i proširenja, Zračna luka sudjeluje i u čitavom nizu programa koji se financiraju ili sufinanciraju iz EU fondova, O kojim se programima radi?
U proteklih desetak godina Zračna luka Dubrovnik je aktivno sudjelovala u brojnim projektima financiranima iz fondova Europske unije čiji primarni cilj je bio povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Republike Hrvatske i Europske Unije, modernizacija postojeće infrastrukture te podizanje razine kvalitete pružanja usluga svim korisnicima zračne luke. Ukupna vrijednost svih projekata iznosila je 238 milijuna od čega su bespovratna sredstva isplaćena Zračnoj luci Dubrovnik iznosila 152 milijuna eura. Tako je projekt ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ ukupne vrijednosti 230 milijuna eura, bio prvi veliki infrastrukturni projekt proveden u Hrvatskoj financiran sredstvima Europske unije iz Operativnog programa Promet (2007-2013) i Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija (2014-2020). Ukupno isplaćena bespovratna sredstva iznosila su 151 milijun eura. U sklopu projekta Zračna luka Dubrovnik je provela rekonstrukciju uzletno-sletne staze, staza za vožnju i stajanki, rekonstrukciju i dogradnju putničke zgrade, rekonstrukciju i izgradnju objekata zemaljske strane i suprastrukture, izgradnju kanalizacijskog sustava kao i provedbu niza mjera za unaprjeđenje upravljanja zaštitom okoliša. Realizirali smo i niz transnacionalnih projekata, među kojima je ‘DANOVA’ ukupne vrijednosti 2,2 milijuna EUR-a financiran je iz programa INTERREG DUNAV. U tom projektu smo vodeći partner s ukupnim budžetom od 480 tisuća EUR-a, a cilj je unaprjeđenje postojeće infrastrukture kao i razine pružanja usluga prometnih čvorišta slijepim i slabovidnim putnicima.
Tako su u ZLD ugrađene taktilne staze vodilja, taktilne orijentacijske planove, natpise na Braille-ovom pismu na sanitarnim čvorištima, prilagodili smo internetske stranice za slijepe i slabovidne osobe te je proveli niz edukacija kako zaposlenika zračne luke, tako i zainteresirane javnosti u ophođenju sa slijepim i slabovidnim osobama. Jedan od partnera na projektu je bila i Lučka Uprava Dubrovnik. Drugi transnacionalni projekt, ‘INTERPASS’ ukupne vrijednosti 1,5 milijuna eura financiran je u sklopu programa INTERREG ADRION, u kojem smo također vodeći partner s ukupnim budžetom od 406 tisuća EUR-a. Cilj je jačanje intermodalnih veza između pomorskih i zračnih luka u jadransko-jonskoj regiji te smo unaprijedili ‘”home-port’ operacije u suradnji s Lučkom upravom Dubrovnik. Tu je također i transnacionalni projekt ‘ADRIGREEN’ ukupne vrijednosti 2,1 milijun EUR-a financiran iz programa INTERREG ITALIJA-HRVATSKA. Zračna luka Dubrovnik je partner na projektu s ukupnim budžetom od 240 tisuća eura za provedbu mjera zaštite okoliša i smanjenje emisije CO2. Tim projektom nabavili smo električna vozila, romobile i bicikle za potrebe svoga poslovanja, a jedan od partnera na projektu je bila i Lučka Uprava Dubrovnik. Transnacionalni projek t’LAIRA’ pak ukupne je vrijednosti 2,3 milijuna eura i financiran je u sklopu INTERREG CENTRAL EUROPE programa. U tom projektu smo partneri s ukupnim budžetom od 137 tisuća eura, a uključivao je izradu prijedloga pametnih rješenja multimodalne i ekološki prihvatljive povezanosti zračne luke i urbanih središta. Na projektu je Zračna luka Dubrovnik surađivala s DURA-om, a nastavljamo aktivno pripremati projekte za financiranje iz raznih programa Europske Unije i u budućim razdobljima.
