U Rupama je otvorena gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu "BESTIARIVM ANTIQVVM/Zvjerinjak antike".
Na izložbi, čije su autorice Hana Ivezić i Jana Kopáčková, predstavljeni su predmeti iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji kroz prizmu namjene, dekoracije, zoomorfnog simbolizma kao i šireg kulturno-religioznog konteksta, nude uvid odnosa antičkog čovjeka prema životinjama. Stari Grci i Rimljani živjeli su u svijetu koji je vrvio životinjama, koje su prožimale antički svijet i to ne samo svojom utilitarnom i gospodarskom funkcijom, već su igrale vrlo važnu ulogu u religiji, simbolici i umjetnosti.
Kustosi izložbe u Dubrovniku su Aleksandra Piteša, viša kustosica pedagoginja i Bruno Bijađija, kustos pedagog Dubrovačkih muzeja.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Marija Šiša-Vivek rekla je kako su izloženi bogati i raznoliki predmeti iz fundusa zagrebačkog muzeja te izrazila zadovoljstvo što se otvara izložba u Godini UNESCO-ove svjetske baštine. Također, sretna je što se nastavlja suradnja s Arheološkim muzejom u Zagrebu.
Kopáčková je zahvalila sadašnjoj i bivšoj ravnateljici, Muzejima i kolegama iz Dubrovnika, kao i tehničkoj službi bez koje, prema njezinim riječima, izložba ne bi izgledala ovako kako izgleda. Ivezić je također uputila zahvale te otkrila kako je izložba nastala iz ljubavi prema životinjama ali i iz želje za prikazivanjem nekih predmeta koji možda nisu toliko poznati javnosti jer su više-manje u depou. Isto tako, želja je prikazati odnos antičkog čovjeka prema životinjama koji je, s jedne strane, bio izrazito okrutan, s druge strane, izrazito dirljiv. Izložba je podijeljena na segmente egzotičnih, morskih, šumskih, domaćih životinja... Bijađija je također zadovoljan samom izložbom jer donosi razdoblje kojim se i sâm bavi - antikom.
Najočitija i najdalekosežnija razlika između života u drevnom svijetu i današnjem, mehaniziranom i tehnološki razvijenom modernom dobu, vidljiva je u neusporedivo važnijoj i opsežnijoj ulozi koju su u antici imale životinje svih vrsta. Jedva da je postojao neki aspekt ljudske djelatnosti, bilo da je riječ o proizvodnji, kretanju, ratovanju pa čak i dokolici, u kojima životinje nisu sudjelovale.
Izložba "BESTIARIVM ANTIQVVM/ Zvjerinjak antike" ostaje otvorena do 15. listopada.