Na Sveučilištu u Mostaru održan je Znanstveno-stručni simpozij povodom 80. rođendana akademika Luka Paljetka. Tako su na otvorenju simpozija govorili dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić, voditelj Simpozija Milan Bešlić, predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU BiH Mladen Bevanda, predsjednica Društva hrvatskih književnika Hrvojka Mihanović-Salopek te rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić.
Nakon otvaranja Simpozija uslijedilo je otvaranje izložbe "Hommage Tonku Maroeviću", grafička mapa s 33 grafička lista u kojoj je sonetni vijenac kojega je napisao Paljetak u čast Tonka Maroevića. O mapi su govorili profesorica Katja Bakija i Marin Ivanović, dok je Paljetak govorio o svom prijateljstvu s Maroevićem. Tim je povodom svečano otvorena i predavaonica za povijest umjetnosti (ispred koje je postavljena izložba) u kojoj su portreti 18 hrvatskih važnih povjesničara umjetnosti, među kojima je i Tonko Maroević (ali i Antun Karaman koji je osnivač studija Povijesti umjetnosti u Mostaru).
Istog dana, u suradnji Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača i Sveučilišta u Mostaru, u Galeriji kraljice Katarine otvorena je izložba "Luko Paljetak: Retrospektiva" koja, sukladno nazivu, prati Paljetkov likovni izričaj od školskih klupa do recentnih radova iz 2023. godine.
Ova izložba je prva izložba retrospektivnog karaktera koja se Paljetku postavlja, a broji preko tristo crteža, akrila, kolaža i pastela. Tekst predgovora izložbi potpisuje kustos izložbe Milan Bešlić, likovni i književni kritičar, naglašavajući utjecaj velikih umjetnika poput Pulitike i Dulčića kao one koji su Paljetku bili učitelji i tako ga obilježili još za ranog djetinjstva. Voditelj izložbenog programa je Dalibor Nikolić, autori postava su Dinko Baković i Toni Barać, stručni suradnici izložbe su Marin Ivanović i Vladimir Filipović, tehničku realizaciju potpisuju Julija Buntić i Ivana Kraljević.
- S imenom Luko Paljetak moglo bi se nasloviti ne samo cijelo jedno poglavlje suvremene hrvatske književnosti, nego i kulture, a, može se i upisati kao relevantna likovna činjenica u likovnu knjigu o suvremenoj hrvatskoj multimedijalnoj i polivalentnoj likovnoj produkciji. Čini se da neiscrpna Paljetkova stvaralačka energija ima duhovnu bušotinu u samoj duhovnoj supstanci i da su stoga ti resursi nepotrošivi. Svakoga, tko bi mahnuo rukom na ove moje tvrdnje upućujem, prije nego što će to učiniti da pročita Paljetkove knjige, jer, to je pretpostavka za relevantnu prosudu, ili, da samo skrene pogled prema tom nizu koji čini cijelu jednu biblioteku s potpisom Luko Paljetak. A riječ je o zaista impresivnom i raznovrsnom opusu pisanom kroz duga desetljeća na hrvatskom jeziku u originalnim knjiženo/pjesničkim djelima i znanstveno/esejističkim studijama, ili, pak, prevođenjem književnih djela sa stranih jezika, počevši od engleskog, ruskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, slovenskog, piše Bešlić koji dodaje:
- Od sredine pedesetih godina 20. stoljeća, pa sve do u naše dane Luko Paljetak izražava se u likovnom jeziku u različitim tehnikama, stilskim inačicama i širokom motivskom repertoaru stvorivši iznimno plodno i u autorskim obilježjima prepoznatljivo likovno djelo. U kronološkoj liniji dužoj od pola stoljeća čitaju se Paljetkove stvaralačke faze u tematskim varijacijama i inventivnim stilskim mijenama otkrivajući da je njegov opus iznimno velik i stvaralački intrigantan. Naime, u tradicijske likovne tehnike unosio je inventivnost kojom je širio spoznajni obzor i produbljivao tradicijske motive novim značenjskim vrijednostima. Stoga se može na temelju ovih sastavnica ustvrditi ne samo tematska različitost, nego i brojne stvaralačke preobrazbe zaokružene u cikluse koji se ulančavaju u strukturu likovnog opusa. Na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni Paljetkovo likovno djelo kritika je pozitivno akceptirala i u brojnim osvrtima naglašavala upravo njegovu specifičnu interpretaciju tradicijskih motiva te smionih iskoraka u novim likovnim medijima. I u široj kulturnoj javnosti Paljetkovo likovno stvaralaštvo ima zamjetnog odjeka koji se počeo širiti na njegovim samostalnim izložbama od 1988. u Dubrovniku, gradu svojega rođenja, u kojemu i danas nastavlja s onim što je započeo davnih pedesetih godina – govoriti crtom i bojom i u likovnom jeziku.
Izložba ostaje otvorena do 11. studenog.