U suizdavaštvu Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Hrvatske udruge orkestralnih i komornih umjetnika (HUOKU), a u nakladi Hrvatska glazbena baština, tiskana je partitura Koncerta za violinu i orkestar „Bucolique“ Ludomira Michała Rogowskog. Život i stvaralaštvo ovog poljskog skladatelja i književnika čvrsto su vezani uz Dubrovnik u kojemu je proveo gotovo trideset godina života, od 1926. do svoje smrti 1954. godine. Nastavak je ovo promoviranja i objavljivanja dubrovačkih djela koje provodi Dubrovački simfonijski orkestar posljednjih godina te izvodeći djela dubrovačkih skladatelja ujedno nastavlja stoljetnu glazbenu tradiciju svoga grada.
Rukopis partiture nalazi se u Državnom arhivu Dubrovnikkojemu je maestro oporučno ostavio sav svoj dubrovački opus. Spomenuto izdanje priredio je Felix Spiller, a uredio Zvonimir Stanislav te Dubrovački simfonijski orkestar. U ovom projektu od iznimne su važnosti rad i posvećenost trojice Dubrovačana bez kojih teško da bi došlo do same realizacije, a to su Vido Peručić, Vinicije Lupis i Denis Ajduković.Njihova briga o glazbenoj ostavštini, istraživanje povijesti DSO-a kao i povijesti glazbe u Dubrovniku, omogućili su praizvedbu koncerta kao i tiskanje partiture, a nedavno je tiskan i klavirski izvadak.
Koncert za violinu i orkestar Bucolique (Concert Bucolique Pour Violon avec l'orchestre) praizveo je Dubrovački simfonijski orkestar 4. listopada 2019. godine u atriju Kneževa dvora uz dirigenta Darrella Anga i solista Daniela Rowlanda u sklopu festivala Stradun Classic.Ovaj koncert emitirat će se 13. ožujka na Dubrovačkoj televiziji u 21.30 sati. Uz Bucolique, publika će moći poslušati Idilu Blagoja Berse, Hommage a Sorkočević Borisa Papandopula kao i izbor iz Biblijskih pjesamaAntonína Dvořáka u izvedbi naše proslavljene mezzosopranistice Renate Pokupić.
Rogowski je diplomirao dirigiranje i kompoziciju u Varšavi, nastavio se usavršavati u Leipzigu, Münchenu i Rimu. Odlazi u Vilnius, gdje je osnovao simfonijski orkestar i gdje je bio šef-dirigent nekoliko godina, a zatim u Pariz. Ubrzo postaje međunarodno priznati skladatelj i njegova se djela izvode u Parizu, Bruxellesu, ali i New Yorku te Varšavi i Pragu. U potrazi za suncem i morskim ljepotama, 1926. godine otkrio je Dubrovnik. „Utekao sam pred prazninom duha koja prijeti našoj civilizaciji (…) U tišini i samoći samostana sv. Jakova naučio sam mnogo više nego u trci za glazbenim znanjem po Europi. U Dubrovniku sam dosegao umjetničku zrelost.“ – govorio je Rogowski.
U Dubrovniku je skladao velik broj raznovrsnih djela poput oratorija Čudo sv. Vlaha koji je napisao s Ivom Vojnovićem, brojne zborske skladbe, opere i više simfonijskih djela, a brojna je skladao upravo za Dubrovački simfonijski orkestar (primjerice, Dubrovačke impresije). "Tu je toliko ljepote, i sunca i mora da čovjek ne zna od čega početi" – pisao je Rogowski u svom dnevniku.
Na predstavljanju knjige „Rogowski o Dubrovniku, Dubrovčani o Rogowskom“ 2019. godine, Vido Peručić pojasnio je pozadinu nastanka, odnosno imena Violinskog koncerta „Bucolique“. Dubrovkinja Srećka Katić, koja je živjela u civilnom dijelu Samostana sv. Jakova i koja je Rogowskog osobno poznavala, se jednog jutra, 1944. godine probudila rano i u centralnom dijelu samostana, vrtu, vidjela bunar, na vrhu bunara bila je kruna, a u kruni kaktus sa žutim cvjetovima. Naišla je i na pticu koju je uzela u ruke, a u tom trenutku pojavio se Rogowski koji je vidno bio umoran jer je cijelu noć skladao. Upravo je završio svoj Violinski koncert te je, vidjevši djevojčicu, pticu, žute cvjetove kaktusa, koncertu odlučio dati ime „Bucolique“ (pastoralna).
Dubrovnik se Rogowskom odužio poštovanjem, prijateljstvom i pomoći, priređen mu je veličanstveni sprovod kroz grad, a sada je na nama da čuvamo ono što je Rogowski ostavio Gradu. Ova izdavačka inicijativa želja je očuvanja naše glazbene baštine, promicanje naših skladatelja kojima je Dubrovnik bio nepresušna inspiracija te želja za povratkom na glazbene pozornice, kako dubrovačke i hrvatske, tako i europske. U tome, Dubrovački simfonijski orkestar zasigurno mora zahvaliti susretljivosti Državnog arhiva u Dubrovniku, kao i svim vrijednim i angažiranim sudionicima koji su omogući da danas ove materijale imamo u rukama.
Partitura CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od brojem 001069357, a klavirski izvadak CIP zapis također, pod brojem 001079336.