StoryEditorOCM
KulturaU RUPAMA OTVORENA PRVA GOSTUJUĆA IZLOŽBA IZ BIH U DUBROVAČKIM MUZEJIMA

SVJETLOPISI POD BOSANSKIM NEBOM Fotografsko umijeće Mata Kaića

Piše PSD.
25. ožujka 2017. - 01:06

Izložba fotografija naziva „Mato Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom“ otvorena je sinoć u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe. Postav dolazi iz Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno, a zanimljivo je kako je riječ o prvoj ovogodišnjoj gostujućoj izložbi u Dubrovačkim muzejima i prvoj gostujućoj izložbi iz Bosne i Hercegovine u Dubrovačkim muzejima do sada.

Livno, Split, Rijeka dubrovačka

Na početku je otvaranja govorila ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavicu Vilać koja je predstavila postav kazavši kako se radi o impozantnom fotografskom opusu amatera iz male livanjske sredine koji svojom umjetničkom kvalitetom nadilazi okvire matične sredine. Istaknula je kako su Kaićeve fotografije zrače emotivnim nabojem i toplinom. Pri tome je napomenula i dio koji pripada putopisnim fotografijama koje su više objektivne. Među eksponatima su se tako našle i dvije fotografije Rijeke dubrovačke te nekoliko fotografija Splita.

Autorice izložbe su Ružica Barišić i Željka Markov. Barišić je u svom govoru izrazila zadovoljstvo što je "Dubrovnik prepoznao ovu izložbu" i što autor vjerojatno nikad ne bi sanjao da će njegove dubrovačke fotografije na kraju završiti na izložbi u Dubrovniku. Rekla je kako je Kaić bio intelektualac iz ugledne livanjske obitelji i suvremenik Gabrijela Jurkića, a njegova je glavna preokupacija bila svjetlost. Sam se zainteresirao za fotografiju te učio kako koristiti tehniku fotografiranja. Barišić je kao odlike Kaićevih fotografija istaknula realizam te artizam. 

Izložbu je otvorila stručnjakinja za fotografiju, povjesničarka umjetnosti, doktorica znanosti, muzejska savjetnica, docentica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Marija Tonković. Upravo je ona vodstvo Muzeja skrenula pozornost na ove vrijedne fotografije koje svjedoče koliko je povijest fotografije kao takve mlada. Štoviše, Tonković je na jednoj fotografiji prepoznala kuću svoga pranona iz Sustjepana. Dodala je kako su je ove fotografije zapravo "pronašle".

Preko 320 pozitiva i negativa u staklu

Kustosica dubrovačke izložbe je Marina Filipović, kustosica Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja.
Izložba je put predstavljena u lipnju 2015. godine u sklopu manifestacije Kulturno-vjerski dani „Naša Gorica“ u matičnom muzeju u Livnu.

Do tada je Mato Kaić, livanjski fotoamater iz prve polovice 20. stoljeća, široj fotografskoj javnosti bio potpuno nepoznat.
Kaićeva kći poklonila je Franjevačkome muzeju i galeriji Gorica – Livno 327 negativa i pozitiva na staklu, među kojima su sačuvana i 33 staklena dijapozitiva u boji , a koji svjedoče o svakidašnjem životu s početka 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji. Osim staklenih ploča, u muzeju se čuva i Kaićeva kamera, fotografska oprema i dio stručne literature. Sudeći prema sačuvanoj opremi i priboru te kompletima periodike o umijeću fotografiranja, instruirao se i napajao direktno iz izvora.

Kaićeve fotografije iskazuju njegov istančan osjećaj za izbor motiva i postojeći trenutak, kao i izvanredan smisao za kompoziciju. Njegova fotografska bilježenja bliže okolice i fotografski dojmovi s putovanja, koji „zbilju pretvaraju u svojevrsnu metaforu – poeziju“, presvučeni su već patinom prošlosti. Gotovo sve fotografije ispunjene su emocionalnim nabojem kojim bude uspomene na prošla vremena. Moglo bi se reći da je Mato Kaić bio majstor „atmosferične“ fotografije.

Doprinos razvoju umjetničke fotografije u BiH

Radi lakšega prikaza Kaićeva fotografskog opusa, fotografije su tematski svrstane u nekoliko žanrova: pejzaž, vedute, ljudi, genre, s Jadrana i životinje. U Kaićevu opusu prevladavaju povijesno-etnografski motivi s notom domoljublja. Fotografije s prikazima malih ljudi, genre scena, veduta i pejzaža govore o onodobnoj svakodnevici. Usprkos tešku životu i radu, a nerijetko i neimaštini, svi su Kaićevi prizori puni života, vrlo topli, sjetni, a ljudi vedri, nasmijani i veseli.

Mato Kaić (1885.-1967.) je zabilježio i u baštinu ostavio neprocjenjivu dokumentarnu i umjetničku sliku jedne povijesne dionice Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Fotografska ostavština Mate Kaića, nastala iz ljubavi i jednostavne potrebe da se fiksira i ovjekovječi trenutan odsječak zavičajne ljepote, nije značajna samo za livanjsku povijest, već pruža bolji uvid u do sada nedovoljno istražen bosanskohercegovački fotoamaterizam koji je nesumnjivo pridonio razvoju umjetničke fotografije u Bosni i Hercegovini.

Ova vrlo bogata i zanimljiva izložba ostaje otvorena do 15. svibnja.

18. studeni 2024 11:21