StoryEditor
KulturaDUBROVAČKE KNJIŽNICE |

STAŠA ARAS PREDSTAVILA ZBIRKU PRIČA "12 PRED ZIDOM" Najčešće tražim priče tamo gdje ljudi zanijeme, tamo gdje ljudi ostanu bez teksta!

Piše Bruno Lucić
27. listopada 2020. - 22:19
Katarina Palinić i Staša Aras Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice
Književnica i pjesnikinja Staša Aras predstavila je u sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Saloči od zrcala zbirku priča „12 pred zidom“ . Aras je dosad objavila tri zbirke poezije, “Takve se stvari događaju ljudima”, “Nedolično i vrijedno spomena” i “Premještanja” te zbirku kratkih priča “Meke granice”. Svjetlo dana uskoro će ugledati njezin roman “Horor vacui”.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice


Knjigu je uz autoricu predstavila djelatnica Dubrovačkih knjižnica Katarina Palinić. Aras u Lazaretima vodi Radionice kreativnog pisanja i ciklus “Književnost u Lazaretima” te razgovara s autorima iz Hrvatske i regije, voditeljica je i čitateljskog kluba u Dubrovačkim knjižnicama pa je istaknula kako se voli baviti književnošću te je tražila razne načine da je afirmira. Kratka priča joj nije najdraža forma, ali joj je svakako pri samom vrhu, autorica kratkom pričom želi zahvatiti prostore ljudske tišine.

- Najčešće tražim priče tamo gdje ljudi zanijeme, gdje ljudi ostanu bez teksta, objasnila je književnica i pjesnikinja.

Dvanaest priča u zbirci raznolike su po svojim temama i formama. Autoricu privlače sjene u ljudskim životima, a nagrade za dosadašnji rad pomogle su joj kao potvrda da ono što radi ima smisla. Poručila je kako su najbolji put za afirmaciju pisca, za vrednovanje imena i tekstova, natječaji. Tako je zbirku proze „12 pred zidom“ nazvala 'podržanom zbirkom' jer je za nju dobila stipendiju za Ministarstvo kulture.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice


Aras se bavi tranzicijskim i posttranzicijskim temama, spominje i rat jer je mišljenja kako priča o ratu u javnom prostoru neprestano izbija na površinu, neprestano se spominje kao tema. Privlače je socijalne teme jer „u socijalnim temama vidim ono što ljude može izbaciti iz sedla, jer kratka priča voli kad lik ispadne iz kalupa i kad pokazuje što to njega provocira“. Priče nisu autobiografske, nekim je događajima i situacijama samo svjedočila te ih kasnije literarno obradila. Odnos prema mjestu iz kojeg pojedinac dolazi, tema pripadnosti, jedna je od ključnih tema kojom se spisateljica bavi, a priče su uglavnom smještene u malim kamenim gradovima ili selima na Mediteranu - u nekim se može prepoznati i Dubrovnik.

Glavni lik u nekim pričama je primjerice prostor ili pak tišina, a autorica je izjavila kako je sebe, što se tiče književnosti, uvijek svrstavala u klasičare. Rado čita novele, a najviše je naučila od starih hrvatskih majstora kratke priče, primjerice Vjekoslava Kaleba. Većina likova u pričama su žene, priče su ispričane iz ženskog rakursa, a Aras je komentirala kako književnost ne poznaje spol te kako je književni lik zapravo bespolno biće. Njezina proza bavi se i ljudima koji su se našli pred zidom, htjela je i onim neprimjetnim, tihim, 'nevidljivim' dati glas, a zabavila se i pojavom iseljeništva, školstvom te negativnim stranama političke zbilje.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice


- Književnost je pulsirajuće tkivo i stanje, a čitanje i pisanje su za mene izazov. Priče su nastajale po nekoliko mjeseci, nije to 'sjedi i napiši priču', objasnila je Aras koja je između pisanja skupljala ideje ili selektirala one koje ima u sebi i koje bi mogla prenijeti na papir.

Dodala je kako o mnogima temama treba otvoreno govoriti, a ne ljuti je kad prijatelji primijete da je ekshibicionist, za Aras književnik to upravo mora biti odnosno jest.

- Svaka tema koja se literarno obradi jer vrijedna tema, ona ima svoju vrijednost i svoju publiku, poručila je Aras.

Urednik zbirke je Matko Abramić, a na kraju je Aras otkrila kako trenutno ništa ne piše osim komentara za sastanke čitateljskog kluba, ali će svakako u dogledno vrijeme čitateljima predstaviti svoj roman.  
 

Izdvojeno

20. siječanj 2021 08:35