- I ove godine je Dubrovački simfonijski orkestar uspio napraviti vrlo kvalitetan program koji je već objavljen na web-stranicama Orkestra, ali ovo je prigoda da se svi zajedno predstavimo javnosti. Ovo je obljetnička godina, 95 je godina rada našeg Orkestra iako je Dubrovnik imao orkestre prije našeg Orkestra u vrijeme Republike, ali službeno, naš Dubrovački gradski orkestar pa kasnije Dubrovački simfonijski orkestar postoji već 95 godina. U ovoj obljetničkoj godini posebnu pažnju smo dali mladima koji imaju dosta koncerata i umjetnicima iz Orkestra, više glazbenika iz Orkestra nastupaju kao solisti, a također u programu s vrhunskim svjetskim umjetnicima, to je u programu Stradun Classic, na jednom koncertu tijekom Međunarodnog glazbenog festivala "Dubrovnik u pozno ljeto", ali i s Dmitryjem Sinkovskym koji vodi festival "Orlando furioso". Novost je i ta da je ove godine 250. obljetnica rođenja poznatog kompozitora Ludwiga van Beethovena i više koncerata će tijekom godine biti organizirano s programom Beethovena tako da ćemo izvesti Petu i Osmu simfoniju i sva njegova značajnija djela. Treba pripremiti te koncerte, a tu su i kvalitetni solisti koje smo osigurali. Posebno nas veseli da nas prati i Grad Dubrovnik, a i Turistička zajednica grada Dubrovnika jer mi kao mali orkestar ne bi mogli financijski izdržati kvalitetu festivala, kazao je Milat.
Potom se i šef dirigent Dubrovačkih simfoničara, Marc Tardue, obratio predstavnicima medija. Istaknuo je kako mu je želja pomoći u rastu Orkestra, kako u smislu repertoara, ali isto tako u rastu publike.
- Kao što znate, u Dubrovniku postoji specifičan glazbeni ukus. Isti program mogli bismo svirati 20 puta jer bi skoro svaki dan imali drugu publiku, posebno u špici sezone. No, najprije se želim fokusirati na građane grada Dubrovnika, na ljude koji ovdje žive pa stoga želim iznaći program koji će ispuniti naše potrebe kao Orkestra, ali i koji će biti zabavan i koristan za kulturu grada Dubrovnika. Druga publika će sama doći, svejedno što svirali! Lani smo radili Mozarta, to je temelj svakog Orkestra. Haydn i Mozart su prva dva velika skladatelja simfonija. Ove godine ćemo se posvetiti Franzu Schubertu, on je bio poznat po svojim komornim skladbama i simfonijama, ali njegov najveći doprinos glazbi bili su "Lieder", to male verzije opera, a svaki "Lied" ima svoju priču. Drugi skladatelj kojim ćemo se baviti je, naravno, zbog 250. obljetnice njegovog rođenja, Beethoven. Beethoven nije poznat po svojoj opernoj glazbi, sam za sebe je rekao kako nije 'popularan skladatelj te kako je njegova glazba dramatična'. Napisao je jednu jedinu operu - "Fidelio", a djelo puno bolje funkcionira kao koncert, nije toliko zanimljivo na pozornici.
- Imali smo dvije ideje koje izravno dolaze od Haydna i Mozarta, Haydn koji je bio instrumentalni skladatelj i Mozart, koji je bio operni skladatelj, a sinteza je došla s Beethovenom. Za sljedeću godinu razmišljam o Mendelssohnu, to nije samo napredak za publiku, koja može vidjeti kako se glazba razvija, posebno u toj njemačkoj školi, nego i Orkestar stječe osjećaj za različite stilove. Problem koji smo imali ovdje u Orkestru u Dubrovniku, a koji pokušavamo riješiti i to glazbenici fantastično prate, je navika neprestanog sviranja istih djela. Mnoga djela ćemo u ovoj godini izvesti po prvi put odnosno po prvi put nakon nekoliko godina. Na primjer, na Festivalu u rujnu izvest ćemo Schubertovu Devetu simfoniju, većina glazbenika je nije izvela ili je uopće ne pozna, a riječ o jednoj od najvećih skladbi u zapadnoj kulturi. Oni uče, ja naravno učim s njima i to ćemo predstaviti javnosti, kazao je Tardue rekavši kako će ova godina biti slavljenička godina tijekom koje će svatko pronaći nešto za sebe.
Također, najavio je šef dirigent DSO-a poseban Beethovenov koncert na kojemu će nastupiti Dubravka Tomšič koja ove godine slavi 75. obljetnicu od pojavljivanja na sceni. Rečeno je kako je pijanistica nedavno proslavila 80. rođendan, a 2020. obilježava i 60. godišnjicu od prvog nastupa s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.
Pitanje novinara što je s koncertom dvoranom, odgovorila je dogradonačelnica Jelka Tepšić.
- Naravno da je projekt koncertne dvorane nešto o čemu smo govorili prije samog dolaska u gradsku upravu i na tome radimo. Riječ je o velikom projektu za kojeg je, prije svega, potrebno stvoriti preduvjete, a to je iznaći prostor i financiranje. Ali, postoje opcije o kojima se razmišlja. Najsvježije što mogu reći da se obnavljaju razgovori sa Sveučilištem u Zagrebu za prostor bivše ljetne pozornice Dubrovačkih ljetnih igara. Jedan dio tog zajedničkog projekta bit će koncertna dvorana, kazala je Tepšić spomenuvši i planiranu novu zgradu terminala u Gružu s multifunkcionalnim programom kojim bi se stvorio prostor za Orkestar odnosno za izvedbe Orkestra.
- To su sve planovi koji traže svoje vrijeme, ali željela bih istaknuti da se na tome radi, poručila je Tepšić.
Glazbeni uvod u konferenciju za medije pružio je čelist Vid Veljak.