StoryEditor
KulturaPREDAVANJE |

SANJA VULIĆ Rešetar je već potkraj 19. stoljeća zabilježio ondašnji dubrovački govor

Piše Bruno Lucić
12. ožujka 2020. - 20:59
Predavanje Sanje VulićDubrovačke knjižnice
Doktorica znanosti Sanja Vulić je u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika u Saloči od zrcala održala predavanje ”Rešetarova zapažanja o dubrovačkom govoru potkraj XIX. I u prvim desetljećima XX. stoljeća”.

- Osnovni Rešetarove znanstvene interesi bili su najprije čakavsko narječje u početku, zatim se više okretao zapadnoj štokavštini, jugozapadnoj prije svega i na kraju Dubrovnik i to s različitih aspekata. Ne samo filologija, ne samo jezik i književnost, bavio se jako puno, puno jezikom stare dubrovačke književnosti, detaljno je analizirao pisce, objavljivao je djela... A bavio se i Dubrovnikom na drugi način, poznat je kao vrstan poznavatelj staroga dubrovačkoga novca i ostalih značajki. Rešetar je već potkraj 19. stoljeća zabilježio ondašnji dubrovački govor, a ono što je nama danas zanimljivo jest to da je u njegovim bilješkama nemali broj značajki govora – i akcenatskih pa čak i leksičkih i gramatičkih, naročito što se tiče fonologije odnosno različitih glasovnih obilježja koja su prilično različita od današnjega stanja koja su puno bliža arhaičnoj štokavštini i drugim narječjima i novoštokavštini, koja karakterizira današnje govore u Dubrovniku, kazala je Vulić te nastavila:

- Zanimljivo je da se jako dugo vremena u hrvatskoj dijalektologiji nije vodilo računa o arhaičnoj štokavštini nego su se obično sve stare jezične značajke pripisivale čakavštini. Tako se dogodilo i nakon Rešetarove polemike s Marcelom Kušarom kojemu je on pokazao da je većina toga što je Kušar naveo kao čakavske osobine, da su to zapravo arhaične štokavske osobine koje su iste kao i čakavske, ali ne znače zato da su u Dubrovniku čakavske. Dugo vremena se ponovo govorilo o čakavštini u Dubrovniku i pisalo o čakavštini u Dubrovniku. Mislim da se zadnjih 20-tak godina intenzivnije govori o arhaičnoj štokavštini općenito pa onda u skladu s time i o arhaičnoj štokavštini u Dubrovniku do 16. stoljeća i onoj postupnoj novoštokavizaciji koja se događala sve do kraja 19. stoljeća, a isto tako se onda razmatra i kroz stoljeća kako se to zapravo postupno mijenjalo, zaključila je Vulić.
#SANJA VULIć#DUBROVAčKE KNJIžNICE#MJESEC HRVATSKOG JEZIKA 2020.
loading...

Izdvojeno