RADE JARAK PREDSTAVIO ROMAN „SUHA PALMA“ Mi smo prije bili pripremani za kulturu, a mlade danas pripremaju za džunglu

Kroz formu razgovora s glavnim akterom ciklusa „Književnost u Lazaretima“ Stašom Aras dubrovački je pisac Rade Jarak u Art radionici Lazareti predstavio novi roman „Suha palma“. Ustanovila je moderatorica kako Jarak kroz „optiku nadrealnog prikazuje stvarnost“ te kako o Dubrovniku govori „s posebnom poetikom znalca, pisca i pjesnika“. Istaknuo je Jarak da ga poznanici iz Zagreba zezaju kako svaki put 'izvuče' neku priču iz Dubrovnika o 'otkačenim Dubrovčanima', a Jarak je naveo kako je svaki roman, svaka priča, zapravo priča o književnosti.

Aras je ostala pod dojmom jer Jarak piše stripovski te „doslovno slikarski locira svaki kamen, svaku ulicu“ pa time čitatelju daje sigurnost. Na pitanje zašto se ne bavi slikanjem, književnik je odgovorio da mu kao medij bolje leži riječ i da se ne može baviti pisanjem i slikanjem istovremeno. Zanimljivo, Jarak je napisao 21 knjigu, a otkrio je kako mu je 50 godina. Priznao je kako je pisanje težak posao jer „ dok stvaraš, dobiješ nešto, a dobiješ i temu koja te jede“. Na početku pisanja romana najviše istražuje, uspoređuje, uči, a kasnije pisanje ide 'samo po sebi'.

- Kad nešto moraš napisati to odlazi u svijet i ti na kraju imaš teret. Nekad život napravi veću situaciju nego mašta, poručio je Dubrovčanin.

U novom je romanu kroz slike htio ispričati ljubavnu priču, ali je isto tako kazao kako je napisati povijest jedne obitelji podatna za razvijanje romana. Objasnio je pojam „fikcionalizirana stvarnost“ rekavši kako svatko prilikom promatranja stvarnosti ubacuje i fikciju. Spomenuto je i uprizorenje njegovog romana „Duša od krumpira“ u režiji Ozrena Prohića i s Romanom Nikolićem u naslovnoj ulozi u Kazalištu Marina Držića u prosincu 2015. Jarak radi na još jednom romanu pa je tako rekao kako ne stigne previše čitati iako je prije puno više čitao, a u tom je kontekstu spomenuo hrvatsku književnicu Tatjanu Gromaču. Sjetio se i kako je prije pisao na pisaćoj mašini. Rekao kako ga inspiriraju pisci poput Ernesta Hemingwaya i Franza Kafke. Komentirajući teme pisanja, kazao je kako su mu ljubavne teme na kraju 'ispale najteže teme'.

- Mi smo prije bili pripremani za kulturu, a mlade danas pripremaju za džunglu, izjavio je romanopisac komentirajući današnje trendove i dominaciju interneta i igrica kod mladih.

Pojasnio je kako je njegovo pisanje bilo potraga za slobodom, a ustvrdio je i kako su današnji socijalni odnosi zbog osiromašenja društva, podjela otkaza i drugih pojava postali sado-mazo odnosi. Imao je i svoje 'konceptualne' trenutke pa je tako u autobusu riječkog javnog gradskog prijevoza spontano odlučio putnicima podijeliti primjerke jednog svog djela. Međutim, bila je to esejistička knjiga o prostituciji, a u autobusu su se zatekli školarci koji su se vraćali iz škole pa je Jarak na kraju odustao od početnog nauma.

- Književnost nije samo jedan dio umjetnosti, ona je šira u smislu u kojemu je i jezik širi, usporedio je autor govoreći o književnosti.

Ispričao je i neke detalje iz svog novog romana, a Aras ga je podsjetila na elektronički časopis za književnost „Knjigomat“ kojeg je pokrenuo upravo Jarak. Stranica je bila aktivna od 2004. do 2014., a od 2018. ponovno je aktivirana. Po pitanju veza između Ministarstva kulture i izdavača naveo je Jarak kako Ministarstvo financijski potiče izdavače, a izdavači prilikom objave knjiga ne ulažu svoja sredstva da bi na kraju objavljene knjige otkupilo Ministarstvo i tako opet uložilo u iste te knjige. Jarak je objasnio kako su jedno vrijeme bile dignute cijene knjiga da bi se potom spustile, a on se pak zalaže za spuštanje cijena knjiga.

- Knjige moraju biti jeftinije da bi ljudi stekli naviku kupovanja knjiga jer danas ljudi nemaju novac za knjige, jasan je bio Jarak.

Otkrio je da je s pola pisaca-kolega u lošim odnosima, ali je primijetio kako se danas posebno čitaju Kristian Novak i Damir Karakaš. Treba na kraju dodati kako se Aras maksimalno potrudila da iz svog ne baš pretjerano pričljivog sugovornika izvuče što više informacija, a večer je okrunjena i čitanjem ulomaka iz novih/starih knjiga. Na kraju razgovora mogle su se kupiti samo tri primjerka nove knjige (?!), ali po vrlo povoljnoj cijeni. Oni koji nisu došli do svog primjerka, morat će se snaći na druge načine!   

Sljedeći događaj u sklopu ciklusa „Književnost u Lazaretima“ na rasporedu je 30. kolovoza s početkom u 21 sat kada u goste dolazi mladi pjesnik i ovogodišnji dobitnik Gorana za mlade pjesnike Denis Ćosić te dva pjesnika s rezidencije na Mljetu – Antej Jelenić i Aljaž Koprivnikar. bLu