U prvoj lađi Lazareta počeo je središnji događaj povodom 70. obljetnice obnove dubrovačkog ogranka Matice hrvatske a riječ je o književno-kulturnom festivalu "Grad od riječi" koji će se održavati do 12. listopada.
Pozdravila je okupljene moderatorica otvaranja Mia Medvidović koja je podsjetila kako je bilo izazovnih razdoblja, ali oko ogranka su se uvijek okupljali mladi književni i znanstveni potencijali. Ogranak je prije svega ostao prepoznatljiv po izdavačkoj aktivnosti.
Dogradonačelnica Jelka Tepšić rekla je kako je Ogranak dao važan doprinos u očuvanju hrvatske baštine i u očuvanju pisane riječi - u Dubrovniku, ali i izvan granica Lijepe naše. Pohvalila je manifestaciju, ali je podcrtala kako je važno imati ovakve događaje kako bi se podsjetilo na važnost pisane riječi. Također, naglasila je kako će 70 godina Ogranka sigurno biti dodatni poticaj vodstvu Matice te da će i dalje biti svjetionik koji će podsjećati na važnost nacionalnog identiteta i hrvatskog jezika.
Članica Glavnog odbora Matice hrvatske, Slavica Stojan, također je rekla nekoliko riječi.
- Sedamdeset godina koje slavimo nije tako malo, to znamo mi koji imamo 70 godina, nije ih lako držati na leđima. Ali, to nije ni puno. Dubrovnik je oduvijek bio inspiracija, snaga, tezoro... Iz Dubrovnika su se pružile ruke prema Zagrebu za skrb o hrvatskom identitetu. Dubrovčani, naši prethodnici matičari, pružali su svoje ruke i prema drugim gradovima, prema Rijeci, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Zadru, Šibeniku, Splitu... Te pružene ruke postale su moćan, snažan, čvrst zagrljaj, zagrljaj koji nas ohrabruje i koji daje prostor za dalje, koji je prozor za budućnost. To jedinstvo Matice hrvatske na cijelom području Hrvatske, ali i posvuda tamo gdje Hrvati žive je čvrsto, jako i inspirativno, poručila je Stojan.
Predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivana Grkeš izrazila je zadovoljstvo što okupljene pozdravlja na otvorenju prvog izdanja festivala "Grad od riječi".
- Dodatnu težinu našoj obljetnici daje i činjenica da je 2024. godina proglašena Godinom UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku, kojom obilježavamo 45. obljetnicu upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15. obljetnicu upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na listu Sjećanje svijeta u studenome prošle godine. Listajući stare brojeve časopisa Dubrovnik i proučavajući bogatu arhivu Ogranka, osjećamo ponos zbog svega onog sto je naš Ogranak kroz proteklih sedam desetljeća ostvario u našem Gradu. Kroz sve te godine, u srcu našeg Ogranka bila je duboka povezanost s hrvatskim kulturnim identitetom. Osjećamo važnost i težinu odgovornosti da njegujemo i kontinuirano valoriziramo ono što su nam naši prethodnici ostavili u naslijeđe. Naša odgovornost nije samo očuvanje prošlosti, nego i gradnja mostova prema budućnosti. Ovaj je Festival rezultat naših napora, ali i otvoreni prozor prema novom vremenu i njegovim izazovima.
- Naš "Grad od riječi", Dubrovnik, stoljećima je bio i ostaje grad koji riječima, dijalogom i promišljenošću gradi mostove među ljudima i kulturama, zadržavajući svoj duh i manire. Ovim Festivalom želimo istaknuti važnost pisane i izgovorene riječi, istaknuti snagu i ulogu kulture u oblikovanju društva, u pokretanju nužnih promjena i poticanja na razmišljanje. Okupili smo umjetnike, znanstvenike, pisce, mislioce, ljubitelje književnosti i sve one koji razumiju ulogu kulture i baštine u svakodnevnom životu. Ovaj festival, nadam se, bit će tek prvi u nizu koje ćemo pružiti našem gradu i građanima te da ćemo ga uspjeti pozicionirati kao iščekivan događaj kojem se raduju sve generacije. Na kraju, želim da uživate u bogatom programu koji smo pripremili. Nadam se da će vas inspirirati, potaknuti na razmišljanje i produbiti vašu ljubav prema kulturi i književnosti. Neka ‘Grad od riječi‘ postane tradicionalno okupljanje koje će Dubrovnik svake godine činiti još bogatijim mjestom. Hvala vam još jednom na dolasku, i neka festival započne! - izjavila je Grkeš zahvalivši svima koji su pomogli u realizaciji festivala, članovima, gostima, suradnicima, sponzorima i donatorima.
Posebno je za pomoć oko cjelokupne organizacije zahvalila Moniki Grdiši-Asić, Andrei Oberan i Ani Rajić.
U sklopu otvorenja održana je dodjela zahvalnica za potporu, ali i dugogodišnju suradnju. Zahvalnice su uručene: Nikolini Pozniak, Danijeli Glavić Miletić, Jelki Tepšić, mons. Roku Glasnoviću, Slavici Stojan, Vesni Miović, Matu Brautoviću i Luciji Bjelokosić.
Nakon samog čina otvorenja, predstavljena je knjiga "Ruđer Bošković - znanstvenik, književnik i diplomat" Stipe Kutleše, a o knjizi je uz autora govorio recenzent, Marito Mihovil Letica. Potonji je podsjetio da je Bošković bio puno toga, pa i pjesnik, bavio se i arheologijom...
- Ruđer Bošković je genij, nije zakopao svoje talente nego ih je oplodio. Dva su glavna obilježja Boškovićeve filozofije prirode - načelo jednostavnosti i sličnoznačnosti prirode te načelo ili zakon neprekinutosti koji polazi od Aristotela. Ta načela su metafizička a ne iskustvena, time je projicirao 200 godina ispred svog vremena, neki će reći još i više. Bošković je odbijao mogućnost izravnog dodira između dva tijela, on razlikuje fizički i matematički dodir. Bošković je polazio od metafizičkih načela a ne od podataka koja su mu donosila osjetila ili eksperimentalne činjenice, poručio je Letica.
Pozdravivši okupljene, Kutleša je rekao da ne nema područja kojim se veliki znanstvenik u svoje doba nije bavio.
- Vrlo je doprinio znanosti toga doba, a u nekim znanostima je nadmašio svoje vrijeme. Neki njegovi radovi i teze analiziraju se sa stajališta suvremene znanosti, a njegova prirodna filozofija je najdublje zahvatila u realnost zato je i njegova prirodna filozofija u njegovo doba bila nerazumljiva. Iz njegove teorije slijedi da postoji jedan jedini zakon u prirodi, to je ideal kojem teži znanost 20. i 21. stoljeća. Tako da je Bošković još uvijek ispred našeg vremena. Bošković je kao i svaki čovjek imao svoje vrline i mane, prolazio je mnoge sretne i teške trenutke... Knjiga je nastala zato što me je moja prijateljica Slavica Stojan zamolila da nešto napravim o Boškoviću. O Boškoviću ni oko Boškovića se još nije reklo sve, još uvijek je aktualan, nažalost, posebno o besmislenim stvarima o tome kome on točno pripada. Mi točno znamo kome on pripada i stalno to moramo dokazivati, ali onima kojima to dokazujemo to ne žele shvatiti pa je to besmisleno. Ali, isto tako, nema smisla ni uvijek šutjeti na provokacije. Nisam mogao odbiti kad se radi o Boškoviću, mislim da je knjiga razumljiva. Knjiga je i plod rada i pripreme drugih, to su Ivana Grkeš, Slavica Stojan, Ana Rajić, Katarina Banović i svi koji su financijski potpomogli izlaženju knjige. Nije grafički reprezentativna, ali je solidno napravljena. Knjigu ne bi trebalo ponuditi samo hrvatskim nego i stranim čitateljima jer oni ne znaju ništa o Boškoviću ili ako znaju - znaju krivotvorine. U knjizi su vrlo kratki prikazi njegovih znanstvenih postignuća, tu su i crtice iz života, imao je bogatu korespondenciju, mi toliko SMS poruka ne možemo napisati koliko je on pisama napisao! To su prave rasprave od 30 strana, a iz tih pisama se vidi toliko stvari. Bez njih ne bismo o njemu znali ni peti dio onoga što danas znamo. Od sve rodbine, sa sestrom Anicom bio je u najboljim odnosima. Pisma su zanimljiva i živa, u knjizi ima izvadaka o susretima s ljudima... Puno je Bošković učinio a je zaslužio poštovanje, ne samo u Dubrovniku, nego i poštovanje među svim Hrvatima, zaključio je Kutleša.
Festival je okupio ogranke Matice hrvatske iz Križevaca, Gruda, Boke Kotorske, Vukovara, Blata, Metkovića i Mostara, kao i suradnike iz kulturnih i obrazovnih institucija, poput Dubrovačkih knjižnica, Dubrovačkih muzeja, Doma Marina Držića, Dubrovačkih ljetnih igara, Turističke zajednice grada Dubrovnika, Društva dubrovačkih pisaca, Sveučilišta u Dubrovniku i dubrovačkih srednjih škola.
Glazbeno su otvorenje obogatili članovi klape Kaše.
Tijekom sljedeća dva dana, 11. i 12. listopada, posjetitelje očekuje raznolik program koji uključuje radionice, književne razgovore, promocije knjiga te sajam na kojem će ogranci Matice hrvatske i suradnici predstaviti svoja izdanja i proizvode.