U petoj lađi Lazareta otvorena je izložba slikara i grafičara Mersada Berbera (1940.-2012.) "U čast Dubrovniku". Sedam godina nakon njegove posljednje velike dubrovačke izložbe, Berberove slike ponovno su izložene u grad pod Srđem. Postav čine djela iz ciklusa Dubrovačkih Flora, Hommage Vlahu Bukovcu, Ratni dnevnik, a publika u Dubrovniku dobila je priliku po prvi put vidjeti i predstavljanje kulisa iz Gundulićevog epa "Osman", kazališne predstave HNK Zagreb iz 1993. godine.
Izložba je realizirana u suradnji s Gradom Dubrovnikom, Dubrovačkom baštinom, ali i Zakladom Mersad Berber.
Najprije se u ime Dubrovačke baštine obratila direktorica Katarina Milat Kralj koja je izrazila zadovoljstvo što se u Dubrovnik otvara izložba velikana Mersada Berbera.
- U ime Dubrovačke baštine zahvaljujem Gradu Dubrovniku na suorganizaciji, ali i stečenim novim prijateljima Ensaru i Iri Berber. Bilo je jako zanimljivo pripremati ovu izložbu, a posebno želim zahvaliti našem prijatelju Željku Petroviću bez kojeg se ovo ne bi moglo dogoditi, istaknula je Milat Kralj.
Potom je nekoliko riječi rekla direktorica Zaklade Mersad Berber Ira Berber.
- Velika je čast biti s vama večeras, želim zahvaliti na iznimnoj potpori, ne samo Dubrovačkoj baštini i Gradu Dubrovniku s kojima smo radili te je zajedničkim snagama realizirana ova izložba, nego posebnu zahvalu ispred obitelji Berber i Zaklade Mersad Berber želim uputiti dragoj Lidiji i Željku Petrović. Iznimno smo počašćeni da smo mogli doći do realizacije ovog izuzetno kompleksnog i velikog projekta, rekla je Berber.
Počasni član Zaklade Mersad Berber i bivši direktor aukcijske kuće Christie‘s u Londonu Terence Rodriguez vidno je oduševljen Lazaretima kao izložbenim prostorom, ali i ljepotom Grada. Zahvalio je obitelji Berber s kojom se prije puno godina sprijateljio.
- Mersad Berber je jedan od umjetnika iz bivše Jugoslavije ili možda jedini umjetnik koji je dosegao ovakvu vrstu međunarodne reputacije. Puno je toga postigao u životu, izlagao je diljem svijeta na grupnim i samostalnim izložbama: od Bologne, Londone, Kaira, Jakarte, Tokija, Moskve... Njegova reputacija bila je izvanredna, bio je visoko educirani čovjek, zanimali su ga drugi slikari, slikarstvo drugih država, neprestano je istraživao i čitao, naglasio je Rodriguez.
Povjesničar umjetnosti Antun Karaman Berbera je opisao kao dobrog, izuzetnog čovjeka, a prisjetio se i kako mu je kao ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik organizirao samostalnu izložbu.
- Riječ je o umjetniku čija produkcija ne poznaje zastoje, ne poznaje neproduktivnost, već posve suprotno, obiluje brojnim grafičkim i slikarskim realizacijama pokazujući njega kao slikara koji nije dozvolio da mu vrijeme pobjegne i uz čije se ime s razlogom vezuju brojni uspjesi u zemlji i inozemstvu, dodao je Karaman.
Na izložbi je prezentirano i nekoliko odabranih djela iz ciklusa Ratni dnevnik. Naime, Berber je uplovio s prvim humanitarnim konvojem u ratom okruženi Dubrovnik. Kroz Berberov Ratni dnevnik može se osjetiti njegova duboka povezanost i patnja prema Dubrovniku i Dubrovčanima, kao što je oslikao svoju veliku bol i empatiju prema stradanju svog naroda u njegovoj Bosni i Hercegovini.
- Rabio je raznovrsne tehnike, od najradikalnijih do najsuvremenijih. Na primjer, napravio je niz malih animiranih filmova, a kako je bio fasciniran mogućnostima novih tehnika digitalnog tiska, tiskao je ponekad i djela ogromnih dimenzija. Njegova se djela često ne bave jednom jedinom slikom, nego sjedinjenjem slika: u nekim slučajevima jednostavno su postavljene jedna pored druge, u drugim to su slojevi jedne slike povrh druge. Na taj način često izgleda kao da održavaju neke od složenosti balkanske kulture i prošlosti. Berber je osjećao snažnu odanost vrijednostima talijanske renesansne umjetnosti, što objašnjava zašto su njegova djela u Italiji uvijek nailazila na toplu dobrodošlicu – zbog svoje sličnosti s talijanskim pokretom pittura colta, koji je mnoge svoje ideje crpio iz kasnijih radova Giorgia de Chirica, napisao je povjesničar umjetnosti Edward Lucie-Smith.
U ime Grada Dubrovnika govorila je predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Katarina Doršner.
- Grad Dubrovnik nikad neće zaboraviti da je gospodin Mersad Berber u ratnim danima došao, u doba kada nije bilo lako doći, konvojem koji je Dubrovčanima podario osjećaj da će ta sloboda ipak jednog dana doći. Mi danas živimo u slobodnom gradu. Ta empatija za malog čovjeka pokazala se i 2005. godine u galeriji Stradun izložbom žrtvama genocida u Srebrenici, i to nikad nećemo također zaboraviti, poručila je Doršner.
Dubrovnik je bio i ostao slikarev treći dom nakon Sarajeva i Zagreba. U svom ateljeu u Lozici kraj Dubrovnika naslikana su mnogobrojna djela koja se baziraju na vječitoj inspiraciji vezanoj uz grad, njegovu povijest i ljepotu.
Kroz večer je vodila Ivana Marinović, a izložba ostaje otvorena do 23. listopada.