StoryEditor
KulturaDORA RUŽDJAK PODOLSKI

Ono što je Igrama korona donijela, i način na koji nas je inspirirala, jest da ne odustanemo od borbe za kulturu ni u jednom trenutku

Piše Bruno Lucić
15. srpnja 2020. - 14:14
Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak PodolskiBožo Radić/HANZA Media
Iako se na Kandeloru govorilo o sredstvima od skoro 16 milijuna kuna, korona je 'demontirala'' kako program, tako i financijsku konstrukciju 71. Dubrovačkih ljetnih igara. No, bez obzira na to, intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski je sa svojim pomoćnicima Sašom Božićem (dramski program) i Tomislavom Fačinijem (glazbeni program) u dosluhu s Ministarstvom kulture i ministricom, Dubrovkinjom Ninom Obuljen Koržinek, uspjela oblikovati sadržaj u festivalskoj knjižici koja je ove godine daleko tanja od prošlogodišnji, ali ipak sadržaja ima. Više o ovogodišnjem festivalskom ljetu za Dubrovački otkrila je intendantica.
 

Čekanje smirivanje krize

 

Sjećate li se koliko puta je opcija otkazivanja 71. Dubrovačkih ljetnih igara bila na stolu u ova posljednja tri mjeseca?

Iskreno rečeno, niti jednom. Ivana Medo Bogdanović, moji suradnici Saša Božić i Tomislav Fačini, kao i svi djelatnici JUK-a bili smo u kontaktu čitavo vrijeme pandemije, osmišljavajući program prilagođen novoj situaciji. Misao vodilja nam je svima bila da se Igre trebaju održati.

image
Božo Radić/HANZA Media

 

Strani umjetnici neće nastupiti tijekom ovog festivalskog ljeta, hoće li se dio planiranih za 71. vratiti za 72. Igre?

Neki strani umjetnici će svakako nastupiti, tako je dogovoreno s njihovim agentima. Arturo Sandoval primjerice jedan je od njih, kao i umjetnički projekti u sklopu programa “Port of Dreamers”, financiranog od strane Europske komisije.
 

Tko Vam je, osim Grada, Županije i Ministarstva kulture, od sponzora ostao vjeran i u ovim krajnje vremenima gdje se kultura ima nezahvalni prioritet prilikom 'kresanja' troškova?

Na prvome mjestu zahvalila bih Zakladi Kaboga koja nas podupire znatnim sredstvima već treću sezonu. Uistinu, bez njihove potpore ne bismo mogli realizirati ovogodišnji program. Tu su svakako I Mastercard, HEP, Tele 2, Euroherc, ACI, Kraš, ALH grupa, Croatia Airlines, OTP banka, Coca Cola, Orbico te Farmacia.


image
Božo Radić/HANZA Media

 

Koliko ćete u ovogodišnje Igre uključiti umjetnika iz neovisnog kulturnog sektora a koji su zbog ove krize najviše pogođeni? Znate li možda neki omjer, koliko sudionika dolazi iz tog sektora?

Vaše pitanje me potaklo da pobrojim sve umjetnike, i omjer je iznenađujući, zapravo veći no što sam mislila – Dubrovačke ljetne igre ove su godine zaposlile dvostruko više samostalnih umjetnika, freelancera i nezavisnih umjetnika u odnosu na one stalno zaposlene. Uistinu sam ponosna na tu brojku.
 

Zašto ste se odlučili premijerno izvesti Držićevu „Grižulu“ na ovogodišnjem festivalu?

Predstava “Grižula” dio je europskog projekta Future Epics koji se bavi približavanjem kulturne baštine mladima. Upravo taj komad, hrvatska inačica “Sna ljetne noći”, učinio nam se najpristupačnijim mladom naraštaju, te otvorenom za interpretaciju kompleksnog Držićevog svijeta općenito.

image
Božo Radić/HANZA Media

 

Prije korone, bila je najavljena premijera komada „Očevi i djeca“ u režiji Ivana Popovskog, a u koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara i ZKM-a. Kakva je budućnost tog projekta?

Samo čekamo smirivanje ove krize. Ravnateljica ZKM-a, gospođa Snježana Abramović Milković i Igre su već u niskom startu što se tiče ovoga projekta. I jako mu se veselimo, svi.
 

Milišiću Grad duguje jako puno

 

Naslov peripatetičke predstave „Dubrovačka zrcala - tri struka lovorike, pelina i vrijesa“ koja se bazira na poeziji baštinskih i suvremenih dubrovačkih pjesnika, već samim naslovom asocira na knjigu tekstova Milana Milišića. Što Vas je potaknulo da Igrama date i taj poetski trenutak?

Poetski izričaj tako srodan ovome vremenu, inauguriran je zahvaljujući Hrvoju Ivankoviću, čija je to i zamisao. Pozvala sam Hrvoja da mi, kao osobiti connoisseur dubrovačkog literarnog prostora, duha i mentaliteta, pomogne u osmišljavanju strukture ove peripatetičke predstave. Na sreću, pristao je, te negromantskom brzinom sastavio predložak za ovaj projekt. Izuzetno je važno da Milišićeva riječ odjekne, bivajući izgovorena na duhovnim ruševinama ove civilizacije. Općenito, ovaj Grad tome pjesniku duguje jako puno.

Povratak princa Hamleta
Hoće li se „Hamlet“ u režiji Paola Magellija dogodine igrati na Lovrjencu ako to epidemiološka situacija bude dopuštala?
Naravno. Radi se o velikoj uspješnici prošlogodišnjih igara, projektu koji je osvojio nagradu “Zlatni studio” u kategoriji najbolje predstave, a prvi dubrovački Hamlet, Frano Mašković, ovjenčan je istom nagradom kao najbolji glumac. Tako je Hamlet barem jedanput dobio krunu koju će, nadamo se, pronijeti Gradom u boljim uvjetima.

 

Iz dosadašnjih najava jasno je da projekt „Mara i Kata“ inspiriran emisijom HR Radio Dubrovnika „Na posjedu kod kundurica“. No, što je to umjetnički, inspirativno u 'kundurarijama'?

Sama činjenica da su ove, kako Vi kažete, kundurarije rasprodane na današnji datum, i to sve izvedbe, odgovor je na Vaše pitanje.

image
Božo Radić/HANZA Media

 

Zbog čega osim koprodukcije Ljetnih igara i Kazališta Marina Držića, glazbeno-scenskog djela „Zlatno libro“, na Igrama ove godine ne gostuje nijedna predstava u produkciji KMD-a?

Taj je projekt plod strategije o osmišljenijoj i trajnijoj suradnji ovih dvaju institucija. Zlatno libro igrat će tako tijekom sezone u Kazalištu Marina Držića te će na taj način Dubrovačke ljetne igre biti prisutne u Gradu tijekom čitave godine. To je naša misija.


Zašto, pored svečane ceremonije otvaranja, Dubrovački simfonijski orkestar nastupa samo jedanput na ovogodišnjim Igrama?

Zbog složenih epidemioloških mjera koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra ne može se održati u Dvoru. Mogao bi doduše nastupiti bez publike, svirajući sam za sebe. To bi bio svakako bio jedinstven prizor, možda i pomalo zasanjan. Ovako će DSO dobiti svoju lijepu priliku na pozornici parka Gradac. Novi prostor za nova vremena. Novi običaji za nova vremena.
 

Držić, pjesništvo, kundurarije, 250. obljetnica rođenja Ludwiga van Beethovena, sadržaj za najmlađe… Koloplet tema na Igrama je prilično širok, ali čini se da koronavirusa kao motiva, kao predmeta umjetničke obrade baš i nema?!

Iskreno, čak i pivo imena “Corona” izaziva odbojnost a kamoli to ne bi bio slučaj s umjetničkim sadržajem. Ono što je Igrama korona donijela, i način na koji nas je inspirirala, jest da ne odustanemo od borbe za kulturu ni u jednom trenutku.

image
Božo Radić/HANZA Media


Prilično neokrznut od krize ostao je izložbeni program ovogodišnjih Igara. Zašto bi trebalo pogledati izložbu "Horizont sjećanja" Ivane Dražić Selmani te izložbu "Time Out" Viktora Daldona?

Odgovorit ću protupitanjem – Zašto ne? I zaboravili ste me pitati za izložbu simbolične sintagme koju ste lijepo i opsežno tematizirali prigodom prošlogodišnjeg otvaranja – “Dubrovnik plovi”! Riječ je o izložbi Igora Hajdarhodžića u prostoru Lazareta. Iskoristila bih ovu prigodu da pozovem sve ljubitelje likovne umjetnosti na sve tri značajne izložbe dubrovačkih suvremenih umjetnika.

Broj mjesta po COVID algoritmu
Koliki je maksimalan broj gledatelja koji će tijekom jedne večeri moći pratiti primjerice koncert u Dvoru ili predstavu u parku Gradac?
U parku Gradac između 125 i 150 mjesta po izvedbi, a Dvor između 70 i 100. Taj broj ovisi o COVID algoritmu koji sustav automatski regulira pri kupnji ulaznica. Ta vidite, korona je ipak itekako ukalkulirana u naše poslovanje.
loading...

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 21:58