StoryEditorOCM
KulturaNARODNA KNJIŽNICA GRAD

Likovna poslastica na blagdanskom stolu Dubrovačkih knjižnica: publika dobila priliku upustiti se u ‘mini avanturu‘ na međunarodnoj izložbi minijatura

Piše Bruno Lucić
21. prosinca 2021. - 00:03

U prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorena je međunarodna izložba minijatura – 1. likovno džepno izdanje na kojoj se mogu vidjeti slike, crteži i skulpture upravo u 'džepnom' izdanju.

Uvodno se publici obratila knjižničarka Katarina Palinić koja je naglasila kako je riječ o posljednjoj ovogodišnjoj izložbi u organizaciji Dubrovačkih knjižnica.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice

- Sam naslov sugerira da se nadamo kako će ovo postati jedna lijepa božićna tradicija. Svaka izložba nas obraduje, ali ova je nekako za kraj godine posebna zato što je u ovo vrijeme zajedništva naš dragi kolega Robert Kralj uspio okupiti čak šezdesetak umjetnika iz regije koji su ovoj izložbi pridonijeli sa 150-ak radova i tako zajedno ukrasili naš prostor druženja u kojemu, vjerujem, da se lagano svi vi koji nas inače posjećujete, ugodno osjećate, volite nam se vraćati, nadamo se, dijelite neka iskustva i uživate u radovima ovih brojnih umjetnika, izjavila je Palinić.

Na izložbi sudjeluju: Pavo MarčinkoLuko PaljetakRomana Milutin FabrisJosip ŠkerljVedran GrabovacVulko HajdićLoren LigorioMiro StamatovićNikola DubčićMišo BaričevićIvo MladošićIgor BrešanStipe NobiloKarin GrencLili GluićEnca KovačevićAnte Tonči AlačCvjetana BazinaHiba Alajbegović MustafićMiroslav ŠetkaAnte BrkićAnte Ljubičić CarMario Šunjić MrvaGoran MilinkovićTomislav ZovkoTrpimir GrgićVilim ParićTomislav ZaneSavo PavlovićEduard PetrićMladen MarčinkoMarta Baće, Robert Kralj, Tomislav KraljŽeljka ĆimićValter KožulDiana RajićFranica Čebirić, Dragica Maca LučićDubravka RathmanMirica DubčićLuce ĐurašSilvija SikavicaPredrag RapaićTina ViolićDubravko KovačevićNino ĐulaLivia KacigaKlara Knego, Anamarija ObradovićAnamarija BezekMaja KovačevićVeronika ŠulićIvana PeganIris Lobaš KukavičićJasmina RunjeDorinda Bulić ČotićDubravka BratošMarija KoprivicaHrvoje Peruzović Krešimir Nikšić.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice

Za samu izložbu zaslužan je Robert Kralj, a Marta Baće je uz Anamariju Obradović i Kralja sudjelovala u postavu izložbe. Baće je ujedno grafička oblikovateljica kataloga i plakata izložbe, a predgovor za izložbu napisala je povjesničarka umjetnosti Maris Šišević.

- Čast mi je i zadovoljstvo predstaviti ovu likovnu poslasticu koja dolazi pred Božić na blagdanski stol dubrovačke Narodne knjižnice. U ovo vrijeme utjelovljuje se kao i veliki Stvoritelj u malom Djetetu, u minijaturi koja traži jedan odnos i koja nam se približava. Ponuda likovnih poslastica ovdje u Narodnoj knjižnici, kao i na svakom blagdanskom stolu, raznovrsna je i bogata. Koncentracija je to dobre i zanimljive umjetnosti kojoj su 'spiritus movens' Robert Kralj i Marta Baće. U ovom slučaju 'minijaturan' zasigurno ne znači 'skroman', 'beznačajan' ili 'neznatan'. Izložena su djela raznih tema, tehnika i stilova te izazivaju svojom kreativnom intenzivnošću, svojom ljupkošću i ljepotom. Riječ 'minijatura' govori o veličini, o maloj veličini, međutim, njezino izvorno značenje, njezin latinski predak odnosio se na boju, radilo se o 'miniumu', riječi koja je predstavljala boju, crveni olovni pigment kojim su se ukrašavala početna slova u rukopisima, naslovi ili ukrasni crteži. Minijatura je jedna od najstarijih umjetnosti tako da možemo reći: "u početku bijaše minijatura".

image
Maris Šišević
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice

- Pratimo je već od staroegipatskih preko perzijskih, kineskih rukopisa do najraskošnijih primjeraka ukrašenih u rukopisima "Ilijade" i "Eneide" preko 14. i 15. stoljeća kad imamo francuske minijaturiste koji, kao Jean Fouquet i braća Limbourg, zaista rade raskošne minijature u rukopisima. Sve do 16. stoljeća, kad je 'zablistao' naše gore list, najpoznatiji minijaturist renesanse i manirizma – Julije Klović. 'Michelangelo minijature', kako ga nazivaju El Greco i Vasari, stvara jedno fantastično djelo: Časoslov Farnese kojeg nazivaju i 'sikstinskom kapelom džepnoga formata'. Kad rečete 'minijatura', svakom se u mislima pojavljuje asocijacija na Julija Klovića. Međutim, dalje iz 16. pa kroz 17. i 18. stoljeće dolazi do prevlasti portretne minijature, do malih slika na alabasteru i metalu i uglavnom se poklanjaju kao poklon pa imamo minijature koje mogu stati na dlan, mogu se staviti unutar sata, medaljona i nositi kao nakit. Također, dolazi do 'bijega' minijature iz tog ograničenog prostora knjige, gdje ona ukrašava rukopis, gdje želi biti primijećena sama po sebi, ali želi dati i značaj predmeta, rukopisa i za njega se neodvojivo vezuje, objasnila je Šišević te nastavila:

- Minijatura nas poziva na približavanje, na pogled izbliza. Minijatura nas poziva da joj se zagledamo u dušu, zahtjeva da se ponašamo kako ona hoće, zahtjeva poseban položaj tijela i posebno kretanje oka, moramo se pognuti, nagnuti malo glavu ulijevo, udesno, oko se više fokusira na detalje, više se zadržava na njima... Dakle, minijatura ulazi u naš osobni prostor, u taj ranjivi prostor i poziva nas na jedan intimni osjećaj, traži da se s njom povezujemo i na taj način, tražeći sudjelovanje gledatelja, prostor minijature se povećava i širi. Male slike, male skulpture ne možemo pogledati s druge strane prostorije kao što možemo slike velikih formata: velika platna. Moramo joj se približiti i možda bi ekvivalent minijaturi u audio svijetu bio šapat. Moramo se približiti da čujemo što nam ona šapće. Današnji autori možda ne rade minijature kao nekad u rukopisima, može se činiti da je danas nedovoljno cijenjena, međutim, vidimo da je UNESCO 2020. na svoju list nematerijalne svjetske baštine za područje Azije i Oceanije upravo uvrstio Umjetnost minijature. Minijatura i stvaratelju i gledatelju oduzima vrijeme, traži promišljanje, veću koncentraciju, minuciozan rad, a večeras nas minijatura poziva da preispitamo taj relacijski odnos, taj novi odnos intimnosti, da se zapletemo u jedno takvo razumijevanje. Pozivam vas da se uputite u jedan intiman razgovor, u jednu mini avanturu s izloženim umjetničkim djelima ovdje i sad, poručila je Šišević.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice

Na kraju je Robert Kralj iznio neka svoja razmišljanja, a izrazio je zahvalnost okupljenima na dolasku.

- Pretpostavili smo da će ovo biti zanimljiv događaj s obzirom na to da dosad nikad nije bilo nečega ovakvog. Luko Paljetak je imao izložbu minijatura, ali kao jedan autor, ovo je već nešto izvan toga tako da smo nešto novo postavili ove godine, što će se i sljedeće godine ponoviti. Nadam se da će biti još bolje organizirano i da ćemo prevazići ove tehničke probleme koje smo imali tijekom organizacije i nastanka ove izložbe i da ću vas i sljedeće godine, barem u ovom broju, ponovno dočekati, kazao je Kralj.

Izložba ostaje otvorena do 14. siječnja 2022.

24. travanj 2024 07:56