StoryEditorOCM
KulturaKORISTAN SET UPUTA

Kako zaštititi pokretnu baštinu od potresa? Upravo je u Umjetničkoj galeriji predstavljen vodič na tu temu: ‘Ove metode lako su primjenjive, a materijali dostupni i jednostavni‘

Piše Bruno Lucić
15. studenog 2023. - 23:55

U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik predstavljen je "Stručni vodič za preventivnu zaštitu pokretne baštine od potresa". Knjigu su predstavili Žana Matulić Bilač iz Međunarodnog instituta za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela (Hrvatska grupa), recenzent, doktor znanosti Denis Vokić, urednice Mirta Pavić te Slađana Latinović, a okupljene je na početku pozdravio ravnatelj Galerije Tonko Smokvina. Matulić Bilač rekla je više o pozadini nastanka Vodiča.

image
Miho Skvrce

- Slijedom potresa 2020. i 2021. u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Zagrebu, mi smo se kao udruga uključili momentalno. Nas nekolicina je krenula pomoći kolegama i sustavu u tom području i zajedno se s njima priključili smo se cijelom moru aktivnosti. Sustav je u početku bio zakočen jer je to uobičajeno kod tih velikih sustava poput Ministarstva kulture i medija i drugih javnih ustanova, trebalo se uskladiti s cijelim nizom zakona... Tih prvih 10-ak dana smo se priključili s raznim letcima, a kasnije s organizacijom volontera koji su se priključili timovima, primjerice, tu su bili volonteri koji su upisivali razne podatke o stradalim građevinama u obnovi Zagreba. To je platforma koju je osnovalo Udruženje hrvatskih arhitekata... Jedno dvije godine smo se bavili potresima. Prije dvije je godine dopredsjednica Hrvatske grupe IIC-a došla s idejom da bismo napravili jedan stručni vodič. Dobili smo sredstva Grada Zagreba na koja smo se prijavili, ali do trenutka realizacije su cijene jako skočile, inflacija je bila intenzivnija pa su se troškovi za izradu udvostručili. Potražili smo donatore i prvenstveno su uskočili Društvo prijatelja dubrovačke starine, NEFC (SAD), The International Trust for Croatian Monuments (Velika Britanija) i Crescat d.o.o. i oni su nam dali taj iznos koji je bio dovoljan da bismo publicirali vodič, pojasnila je Matulić Bilač.

image
Nera Simic/Cropix
image
Nera Simic/Cropix

Vodič je tiskan u 300 primjeraka i neće biti dostupan na tržištu nego će biti poklonjen ustanovama koje se bave kulturnom baštinom diljem Hrvatske i to prvenstveno na područjima gdje postoji rizik od potresa.

- S obzirom na iskustva na području Dubrovnika gdje seizmolozi uvijek upozoravaju na opasnost od potresa više nego u ostatku Hrvatske, odlučili smo da ćemo jedno od predstavljanja napraviti u Dubrovniku, ali i u Splitu gdje je vrlo mala svijest o tome koji su rizici od potresa. S obzirom na dosadašnje potrese u Dubrovniku, Dubrovnik je vrlo senzibiliziran za ovu temu, a smatrali smo da je sad trenutak da to možda malo ispliva na površinu i da Dubrovnik i druge dijelove Hrvatske, gdje postoji opasnost, osnažimo setom priručnih savjeta i metoda koje se relativno lako mogu primijeniti na razini svih muzeja i vlasnika koji baštine sakralnu baštinu. Želimo ustvari demistificirati te metode i postupke i tako omogućiti da se u relativno kratko vrijeme ojača grad kao takav odnosno njegova pokretna baština. Imamo kolege konzervatore-restauratore koje su u Dubrovniku i koji su garancija primjene tih postupaka. Jedan od recenzenata, Denis Vokić, ima bitan utjecaj preko prakse i svojih studenata, druga recenzentica, Ksenija Škarić, dugo je radila u HRZ-u u Zagrebu i bila vrlo aktivna tijekom nakon potresa 2020., kazala je predstavljačica.

image
Miho Skvrce

Vodič okuplja preko 20 autora, a urednice su odradile lavovski posao. Veliku podršku dao im je američki konzervator Jerry Podany koji je neko vrijeme bio na čelu globalnog IIC-a i koji je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za zaštitu kulturne baštine od potresa.

Otkrila je Matulić Bilač koliko su smjernice u knjizi primjenjive na dubrovačko područje, posebno uzme li se u obzir da dubrovačke muzejske i kulturne ustanove muku muče s prostornim nedostatcima, posebno s (ne)adekvatnim skladištenjem eksponata.

- Urednice su osmislile vodič na način da on bude lako primjenjiv, da bude primjenjiv na način da ne iziskuje prevelike novce, prostorne kapacitete, ljudske resurse... Važno je da ljudi koji su zaduženi za svoje zbirke i galerije imaju pravilan pristup cijeloj stvari, da su svjesni toga da su potresi kao i požari i ostale velike katastrofe visoki rizici koje treba uvažiti u očuvanju kulturne baštine. Procjenom rizika za određeno područje a za dubrovačko područje su oni veliki, oni trebaju biti primjenjivi za to područje kao za bilo koje drugo: znači da se maksimalno štedi na prostoru i novcu koji se ulaže u protupotresne mjere a da se cijeli fokus stavi na znanje i na razmišljanje, međusobni razgovor kolega i na odluku o tome što će se točno primijeniti. Metode i materijali koji se koriste pritom su vrlo lako dostupni i jednostavni za primijeniti. Na kraju Vodiča je i lista tih materijala koje se mogu nabaviti na tržištu u Hrvatskoj.

- Isti oni depoi kakve imamo i u kakvim uvjetima funkcioniramo, mogu se reorganizirati na vrlo jednostavan način: amortizirati situaciju da oni ne stoje slobodno, da stoje ograđeni, imobilizirani, ali da budu lagano fleksibilni i da se cijela stvar lakše nosi s potresom kad se on dogodi. Imamo jedan uvodni dio našeg kolege, arhitekta-konzervatora Gorana Nikšića koji je cijeli život radio u Konzervatorskom zavodu u Splitu i dao je vezu između toga koliko je važna sama građevina i stanje same građevine i koliko je važno obnavljati same građevine da bi pokretna baština bila što sigurnija unutar takve građevine. Razgovarala sam s autorima koji su radili Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a "Starim gradom Dubrovnikom", ali i Šibenikom i Splitom i to uključuje i pokretnu baštinu. Ona je navedena u nekoliko rečenica pa je ovo jedna dobra poveznica da se taj dio malo ojača. Nije samo stvar napisati stručni vodič, nego ga dati u prave ruke i malo ga popularizirati, poručila je Matulić Bilač.

image
Miho Skvrce

Predstavljanje je popraćeno panel-diskusija na temu "Izazovi i mogućnosti primjene protupotresnih mjera u sustav zaštite pokretne baštine" u kojoj su sudjelovali: redoviti profesor na Sveučilištu u Dubrovniku Denis Vokić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić, konzervatorica-restauratorica savjetnica u Muzeju suvremene umjetnosti Mirta Pavić, viša konzervatorica-restauratorica u Arheološkom muzeju u Zagrebu Slađana Latinović i konzervatorica-restauratorica savjetnica u Hrvatskom restauratorskom zavodu – Restauratorski odjel Split, Žana Matulić Bilač.

Predstavljanje je organizirano u suradnji Međunarodnog instituta za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela – Hrvatske grupe, Sekcije konzervatora-restauratora Hrvatskog muzejskog društva, Zavoda za obnovu Dubrovnika i Umjetničke galerije Dubrovnik.

26. studeni 2023 15:59