StoryEditorOCM
KulturaSALOČA OD ZRCALA

Ivan Viđen održao predavanje o Gružu i njegovoj povijesti: ‘Žgru‘ je ‘centar svijeta‘! Njegovom preobrazbom, preobrazio se cijeli Dubrovnik...

Piše Bruno Lucić
20. travnja 2023. - 22:55

U sklopu ciklusa predavanja o dubrovačkim predjelima “Preobrazba kroz šetnju, šetnja kroz preobrazbu: kroz dubrovačke (pri)gradske kvartove”, povjesničar umjetnosti Ivan Viđen u Saloči od zrcala govorio je o Gružu. Prethodna dva puta bilo je riječi o Pilama odnosno o Pločama s Konalom. Brojnoj publici je u ime Dubrovačkih knjižnica dobrodošlicu poželjela knjižničarka Matija Tija Nenadić, a Viđen je okupljenima pokazao brojne stare fotografije i razglednice koje prikazuju Gruž u raznim vremenskim epohama, a istovremeno dokumentiraju razvoj i mijene ovog dijela Dubrovnika.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice

- Mnogi su mi danas ispričali šalu kako je najljepša stvar Gruža to da ima pogled na Lapad. Počet ću s citatom Mata Vodopića iz "Tužne Jele": "Lijepa je gruška luka, nema joj nadaleko ravne". Sredinom 15. stoljeća, talijanski humanist Filip de Diversis Gruž je, između ostalog, opisao kao ‘prostranu i sigurnu luku okićenu plodnim vinogradima...‘ Moj je pokojni nono govorio kako ide učiti voziti auto u gruško polje, a gruško polje je imalo višestruku društvenu ulogu. I Ploče, i Pile, i Gruž imali su svoju gospodarsku fazu. Tako je 1525. nastao stari škar (brodogradilište), a novi škar osnovan je u 19. stoljeću. Gruž je od davnina pripadao dubrovačkom najužem prigradskom području koje se nazivalo "Astarea" i to je područje najuže povezano s Gradom. U srednjem vijeku čitav se prostor zapadno od Pila, Lapada, Konala nazivao Gružem. Tako imamo 1361. podatak kako je cijelo područje od Kantafiga do Svetoga Jakova spadalo pod stražarski distrikt Gruža. Taj dio grada bio je vinogradarski i povrtlarski kraj, rijetko naseljen, bilo je slobodnog stanovništva, a najveći vlasnici zemljišta bili su dubrovački plemići. Zanimljivo je kako se u Gružu nalazila mala solana u vlasništvu obitelji Gundulić, a spominje se u 14. stoljeću. Iako je logično smatrati kako je gruška luka bila lokalno značajna, njezin značaj vrtoglavo raste tek u zlatno doba Dubrovnika: senat je tako 1525. odlučio da se izgradi novo veliko brodogradilište, a ta djelatnost trajala je sve do sredine 20. stoljeća kad je zatvoren posljednji škar u Gružu. Kad je brodogradilište bilo izgrađeno, traženo je da se za pomorce, ali i za stanovništvo izgradi crkva, izgrađena je crkva sv. Nikole. Bilo je u Gružu u to vrijeme i nekoliko manjih i većih brodogradilišta, a zapanjujuće je kako je u srednjem vijeku Gruž imao veliki broj sakralnih objekata.

image
Božo Radić/Cropix
image
Božo Radić/Cropix

- Postojeći dominikanski samostan i crkva Sv. Križa izgrađeni su 1437., više puta su obnavljani, recimo nakon Velike trešnje, ali i nakon savezničkog bombardiranja. Ponekad se brdo iznad Kantafiga po crkvi sv. Križa naziva Krstac, a Gruški zaljev se primjerice za vrijeme napoleonske uprave zvao Zaljev sv. Križa. I danas je crkva sv. Križa glavni vizualni marker gruškog zaljeva. Crkva Gospe Nuncijate zavjetovana je 1348. povodom velike pandemije kuge koja je poharala Dubrovnik ali i cijeli kontinent, jedna je to od najvećih katastrofa u europskoj povijesti. Crkva je kasnije proširivana i dala je ime cijelom predjelu – Nuncijata. Gruž je područje najveće koncentracije dubrovačkih ljetnikovaca, to je važna dionica u povijesti Gruža. Sigurno su najpoznatiji ljetnikovci Sorgo-Natali, Bobaljević, Gundulić, Bona, Gonda Majstorović, Sorgo... Krajem 16. stoljeća u Dubrovniku je boravio i živio Serafino Razzi, talijanski dominikanac i autor prve tiskane povijesti Dubrovnika. On je 1595. napisao kako je "Gruž vrlo ljupko priobalno mjesto, s prostranom i sigurnom lukom, ne umjetnom, već prirodnom lukom" i kako se "u Gružu uglavnom grade brodovi..." Ako gledamo starije fotografije Gruža, uočavamo dvije karakteristike: ladanje odnosno ta renesansna i barokna arhitektura i taj proizvodni, industrijski dio. Godine 1806., tijekom rusko-crnogorske opsade, stradao je i Gruž.

image
Božo Radić/Cropix

- Početkom 19. stoljeća Gruž je pretrpio velike štete. U tim ratnim događanjima mnogi objekti teško su stradanli. U Gružu su stradale ukupno 44 kuće, što je vjerojatno veći broj od tada postojećih kuća u Gružu. One koje nisu stradale, bile su opustošene pljačkanjem. Loše je prošlo i staro brodogradilište na Kantafigu, a 1817. je porinuće broda "Bete" (dobio je ime po Marinu Getaldiću), koji je bio prvi veći brod izgrađen u starom brodogradlištu nakon pada Republike, izazvao veliku euforiju među Dubrovčanima. Francuske okupacijske vlasti koje su bile u Dubrovniku od 1806. do 1814. u gruškom zaljevu su vidjele veliki potencijal. Francuske vlasti s gruškim su zaljevom imale velike namjere, smatrale su Dubrovnik važnim mjestom svoje pomorske sile na istočnoj jadranskoj obali. No, zbog nestabilnih ratnih okolnosti nije ostvaren plan uređenja gruške obale iz 1811., ali se ipak dogodio mali zahvat uređenja. Potencijale gruške luke prepoznala je i austrijska vlast koja je vladala Dubrovnikom od 1814. Namjeravala je izgraditi karantenu s obzirom na sve veći lučki promet, a lazaret za pomorski promet napravljen je s lapadske strane gruškog zaljeva 1832., prenamijenjena je jedna kuća, a današnja lokacija je Ulica Ivana pl. Zajca. Lazaret za kopneni promet je tada i dalje bio u Lazaretima na Pločama. Austrija je oko Dubrovnika izgradila fortifikacijski krajolik, to je svojevremeno bilo vrlo napredno i građevinski važni projekt o kojemu danas nažalost premalo govorimo.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice
image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice

- Maksimilijan I. Habsburški je bio taj koji je došao u Gruž 1850-ih, a kao veliki admiral austrijske mornarice, Austriju je okrenuo jadranskoj, pomorskoj orijentaciji te inzistirao da se austrijska vojna flota izgrađuje, što se potvrdilo ispravnim potezom - posebno zbog slavne Viške bitke 1866. kad su trijumfirale austrijske snage. Prvi put je u Dubrovnik Maksimilijan došao upravo u Gruž i to početkom listopada 1850. i u svom dnevniku je zapisao: ‘...ne bi se moglo reći da je to prostran kraj, ali se može reći da je pitom i ugodan za život‘. Kad je 1859. došao u Dubrovnik, prvi put je na Lokrumu pošao upravo iz Gruža. 

- Za razliku od stare gradske luke, Gruž je bio puno pogodniji za tadašnje moderne brodove, tadašnje parobrode. Dotad najveći dubrovački brod na jedra porinut je upravo u Gružu 30. travnja 1875., bio je to ‘Dvanaesti dubrovački‘ Dubrovačkog pomorskog društva, a u Dubrovnik je, upravo u Gruž, tom prilikom stigao car i kralj Franjo Josip I. Gruž je postao mjesto posjeta značajnih ličnosti. Tako je 1925. u Gruž došao jugoslavenski kralj Aleksandar I. Karađorđević pa postoji fotografija koja prikazuje brodove Jugoslavenske kraljevske mornarice u gruškom zaljevu. Povodom porinuća broda "Kraljica Marija" koji je 1931. izgradila tvrtka Dubrovačka parobrodarska plovidba u Gruž je stigla Marija Karađorđević.

image
Božo Radić/Cropix
image
Božo Radić/Cropix

- Ogromna preobrazba Gruža dogodila se dolaskom novog prometala – željeznice. 1901. željeznica je svečano puštena u promet, ozbiljne pripreme za izgradnju željezničke mreže počele su već 1880., a građena je od 1897. do 1900. Preobrazba Gruža značila je i preobrazbu Dubrovnika. Treba naglasiti da je, kako bi rekao Shakespeare, preobrazba stalna. Uvijek je važno stvari gledati u kontekstu, tako je Solska baza zapravo ‘ugljenska baza‘, a izgrađena je krajem 1860-ih za potrebe austrijske mornarice koja je tada koristila ugljen. Bila su to velika skladišta, a najzapadnije krilo Solske baze je ‘otkinula‘ cesta koja je izgrađena i koju koristimo i danas. Kasnije su u Solskoj bazi čuvala sol pa se zato zove Solska baza. Dolaskom željeznice, Gruž se žestoko širio i izgradio, nastao je stari Hotel Petka koji je izgradio obitelj Puljizević, Hotel Gruž podigla je obitelj Wregg... Onog momenta kad je došla željeznica, zapravo se transformirao i Gruž i Dubrovnik. Dovoljno je vidjeti koliko se broj stanovnika povećao: godine 1880. u Gružu je živjelo 910 stanovnika, a već 1910. njih 2138. Godine 1886. u Gruž se vezalo sveukupno 1347 brodova, a već 1911. vezao se 3921 brod. Gruž je postao pomorsko i industrijsko središte. Valja spomenuti zgradu Prvog dalmatinskog trgovačkog društva odnosno nekadašnjeg Radeljevića u Gružu koja je početkom 20. stoljeća bilo važno industrijsko postrojenje. Također, duhanska stanica isto je važan dio industrijske faze Gruža.  

image
Božo Radić/Cropix
image
Božo Radić/Cropix

- Prema Gružu je krenula i tramvajska linija, a iako je kroz povijest prometniji bio istočni ulaz u Grad, ulaz s Ploča, u drugoj polovici 19. stoljeća, zbog pomorskog prometa i željeznica, Grad se počeo više orijentirati na Pile, dolazio je ogroman promet iz Gruža. Važan element u Gružu bila je vojska. Od 1886. Dubrovnik je dobio status slobodnog grada, ali je Dubrovnik imao svoj vlastiti garnizon. Sredinom 1890-ih došlo je do izgradnje kompleksa vojarne u Gružu. Nekad prostranim gruškim poljem nije marširala samo vojska, sredinom 1920-ih mogu se vidjeti članovi Hrvatskog sokola, u pozadini usidreni brodovi iz kojih izlazi para. Uz časnike u Dubrovnik je došao i veliki broj članova njihovih obitelji, malo koje austrijsko visokorangirano vojno lice nije dovelo svoju obitelj u Dubrovniku pa je u gradu izgrađen čitav niz velikih građevina, izgrađen je sklop kuća za iznajmljivanje, recimo, Božo Banac st. izgradio je stambenu zgradu Vilu Banac (takzvani kotar, iznad Banja, pored današnje Umjetničke galerije) za iznajmljivanje... U vojarni u Gružu bila je smještena poznata 37. domobranska pukovnija, a postoji i fotografija austrijske podmornice u Gružu, u pozadini te fotografije vidi se i apoteka obitelji Kesterčanek, prema jednoj legendi, tu je Ivan Meštrović upoznao svoju drugu suprugu. Vidi se ljetnikovac Gundulić s pavijunom s pogledom na sve četiri strane svijeta. On se u današnje vrijeme greškom često naziva glorijetom iako je glorijet nešto drugo. Pavijun je ispravan naziv za ovaj element ladanjske arhitekture koji se često nalazi na terasama i vrtovina dubrovačkih ljetnikovaca koji bilježi i Akademijin rječnik.

image
Vedran Levi/Dubrovačke knjižnice

- Gruž je bio žrtva savezničkog bombardiranja zbog koncentracije industrijskih postrojenja, tu je bila luka, a sramotnim Rimskim ugovorima Gruž je zapravo postao najveća luka na obali i teritoriji NDH. Gruž je i danas jedna od većih luka na našoj strani Jadrana. Važno je spomenuti i gruški bazen kao važno ostvarenje moderne arhitekture, imao je svoju sportsku, prometnu i ugostiteljsko-hotelsku funkciju, a uređenje Hotela Stadion koje potpisuje arhitekt Lovro Perković koji je jedno vrijeme živio i djelovao u Dubrovniku, više je nego impozantno, zaključio je Viđen te najavio sljedeće, ujedno i posljednje predavanje u sklopu ciklusa koje će biti posvećeno Lapadu.

23. svibanj 2024 19:36