Nakon što je 71. festivalsko ljeto održano u uvjetima pandemije, intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski zajedno sa svojim pomoćnicima za dramski i glazbeni program Sašom Božićem i Tomislavom Fačinijem pripremila je program za još jednu sezonu.
TRADICIJA KAO POLAZIŠNA TOČKA
Za Vama je već jedno festivalsko ljeto održano u korona-uvjetima, jeste li spremniji dočekali ovogodišnju sezonu? Jesu li vam u pripremi brojke iz domene financija ili iz domene epidemiologije zadavale veću 'glavobolju'?
Jesmo li bili spremniji ove godine u odnosu na prošlu, to je pitanje za milijun dolara, s obzirom da se Europa "otvorila" tek pred petnaestak dana. Dakle, poput one u čitavom svijetu, i situacija za Dubrovačke ljetne igre bila je neizvjesna. Unatoč svemu, vjerovali ili ne, program smo osmislili još prošle jeseni i nema većih odstupanja u onome zamišljenom dijelu od ovoga koji možete pronaći u programskoj knjižici. Što se financiranja tiče, tu svakako moram istaknuti tradicionalna sredstva Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao našeg pouzdanog financijera i na toj stabilnoj perspektivi sam iznimno zahvalna. Grad Dubrovnik ove je godine tu s nešto manjim iznosom od uobičajenog prošlih godina, što je i razumljivo u odnosu na prihode u prošloj godini, ali se svakako nadamo uspostavi starog normalnog, u svemu, pa i u financiranju. Pravo da Vam kažem, da nije donacije Zaklade Caboga i sredstava Kreativne Europe, teško bismo imali ovako bogat i raznolik program. Moglo bi se reći – okolnosti se mijenjaju, i treba se prilagođavati novim vremenima, u čemu su se Igre dosta dobro snašle, zahvaljujući osvojenim sredstvima u trenutačno dva europska fonda, Port of Dreamers i Synergy, a iza nas je sudjelovanje i u trećem, Future Epics koji smo uspješno okončali.
Na Otvaranje se moglo uz digitalne covid potvrde, a na ostale programe neće biti potrebne. Kako gledate na EU digitalne covid potvrde koje ovih dana postaju 'ulaznica za sve', za normalan život, za slobodu… Trebaju li one to postati i kad se govori o kulturi? Hoće li doći do toga da ove potvrde budu obvezne za sve programe Igara?
Unatoč činjenici kako nije poznato da se itko zarazio na nekom od kulturnih događanja diljem domovine, za razliku od svadbi, sportskih skupova i slično, ipak moramo biti svjesni da je kulturni sektor sastavni dio državnog sustava, samim time itekako podložan kontroli i mjerama zaštite namijenjenim prvenstveno sigurnosti građana i suzbijanju pandemije. U tom smislu vidjet ćemo kako će se stvari razvijati, kako će se "izjednačavati" na svjetskom planu, jer covid potvrda koja vrijedi za Europu nema isto značenje npr. u Turskoj ili čak u regiji. Tako da su, najblaže rečeno, stvari trenutačno izuzetno komplicirane i treba imati puno zdravog razuma, strpljenja i koncentracije kako bi se kulturni sektor valjano i civilizirano uklopio u model protupandemijske zaštite koja se naoko može činiti i represivnom. Premda je Hrvatska u smislu kulture uistinu bila svijetlim primjerom u čitavoj Europi, u kojoj su gotovo posvuda kulturna događanja bila obustavljena, dok je malena Hrvatska tijekom čitave godine proizvodila umjetničke sadržaje i kako-tako prebrodila najteže okolnosti uz kontinuitet stvaranja i živog susreta s publikom.
Ostali ste bez pomoćnice za inovativne kulturne prakse, a niste predlagali novu, zašto?
Karolini Rugle nudila se druga prilika, a u kriznim vremenima njezin smo posao preuzeli Saša Božić, Tomislav Fačini i ja, kao i neke djelatnice JUK-a.
Lani ste akcent stavili na angažman domaćih umjetnika i na umjetnike koji dolaze s nezavisne scene. Hoćete li im i ove godine izaći ususret?
Naravno. Broj nezavisnih umjetnika na Igrama vrlo je sličan prošlogodišnjem.
VAŽNO JE REPRIZIRATI "HAMLETA"
Za prvu dramsku premijeru, autorski projekt Nataše Rajković i Ivana Penovića "Van sebe", predvidjeli ste samo tri izvedbe, mislite da tema migracije nije dovoljno zanimljiva dubrovačkoj publici ili?
Ili što? Šalim se, dali ste mi zgodan šlagvort s tim "ili". Sveobuhvatni veznik, može značiti mnogo toga. No, šalu na stranu, nikad ne bismo bili ovdje gdje jesmo kad ne bismo vjerovali u vlastite projekte. Za pojašnjenje, radi se o ulančanom projektu, dakle ne samo našoj produkciji, već je "Van sebe" dio europskog projekta "Port of Dreamers", a kao što sam već na početku intervjua naglasila, ovakvi projekti nose i neka nova obilježja i uzuse, te s obzirom na financijsku konstrukciju koja je zasebna stavka unutar Igara, projekt je trebalo gledati kao cjelinu koja se spaja s gostovanjem predstave "Proslava" SNG Maribora kao i "Pod istim krovom" asocijacije Kulturanova iz Novog Sada, nudeći različita umjetnička i autorska očišta na izuzetno bitnu temu migracija.
Što Vam se toliko svidjelo u djelu "Glava lava", romanu-prvijencu Ivana Salečića da ste ga odlučili uprizoriti kao prvu dramsku premijeru, a ne Turgenjevo djelo "Očevi i djeca" u režiji Ivana Popovskog koje je bilo najavljeno za 71. Igre?
S obzirom da osmišljavamo repertoar nekoliko godina unaprijed, i vjerovali ili ne, već imamo popunjenu shemu dramskog programa za 2022. i 2023. godinu, "Glava lava" bila je u projekciji za 2021. već prije 2 godine. Život Ivana Gundulića, gotovo nikad opjevanog na Igrama, dubrovačke okolnosti neposredno uoči Velike trešnje, sve napetosti koje to turbulentno vrijeme donosi a o kojemu se premalo govori i premalo znade, sve te teme suprotstavljene nemirima današnjice, izgubljenom malom čovjeku koji se pokušava snaći s uređenjem netom kupljene nekretnine u Gradu, uzvraćena i neuzvraćena ljubav… sve se to može pronaći u ovome predlošku i neizmjerno se veselim njegovoj realizaciji. Priča je to prava, jedinstvena, dubrovačka.
"Očevi i djeca" trebali su biti koprodukcijom između Igara i Zagrebačkog kazališta mladih. Valja znati da, s obzirom da je projekt zbog pandemije "propao" još prošle godine, festival mora ići dalje s novim projektima. No, suradnju sa Zagrebačkim kazalištem mladih planiramo za 2023. godinu. Čini se da će to biti relevantan projekt, ali zasad o tome toliko.
Hoće li se kroz dramski program na neki način spomenuti jedan od osnivača Igara Mišo Račić (100. obljetnica rođenja) ili Joško Juvančić (85. obljetnica rođenja) koji je preminuo u proljeće?
Obitelj Joška Juvančića obavijestila me službeno kako iz osobnih razloga ne žele da se ove godine održi komemoracija na Igrama. Poštujem i razumijem njihov stav. Gospar Miše Račić imao bi 100 godina, a dobro poznajem njegovog sina i unuka, obojica su dali svoj obol Igrama. Svaka čast našoj Karli Labaš koja je tu vijest o godišnjici transparentno objavila na društvenim mrežama, odajući na taj način čast velikom gosparu Račiću.
Ogodine popratni, izložbeni dio programa 'nose' umjetnice?
Da.
Namjeravate li povećavati broj mjesta u gledalištu u odnosu na prošlu godinu?
Svakako, mjere su srećom relaksirane. Ne posve, ali bit će bolje u odnosu na prošlu godinu.
Kako ste lani najavili, "Hamlet" se vraća na Lovrjenac. Koliko je to 'isplativo' s obzirom na sadašnji broj gledatelja u korona-uvjetima?
"Hamlet" je predstava u koju je uloženo puno truda i znoja, umjeteonstva, znanja i energije. Svakako je važno da ga repriziramo, kao našu uspješnicu i kao zalog hrvatskog stvaralaštva i identiteta.
NE NASTUPAJU DOBITNICI ORLANDA
Ni ove godine nema gostovanja baleta, ali ni komorne opere?
Ne dopuštaju nam to epidemiološke mjere, ali zato imamo "Lulu" Staše Zurovca na repertoaru, odigrat će se na Lovrjencu. Za sve ljubitelje plesa prava poslastica. Kao i "Skupa" Petre Hrašćanec, plesnu predstavu u nešto suvremenijem ruhu. A za sve ljubitelje opere – čak tri svjetske zvijezde ovoga ljeta – Julija Ležnjeva, slavna sopranistica baroknog repertoara, Lawrence Brownlee, američki tenor, i, ako ste je slučajno propustili poslušati u Beču, Salzburgu, Münchenu, Londonu, La Scali ili pak Metropolitanu, moći ćete uživati u koloraturama Diane Damrau ovoga ljeta u Dubrovniku.
Zašto polaznici radionice udaraljki s Ivanom Kuljerić Bilić nemaju završnog koncerta poput polaznika majstorske gitarističke radionice Petrita Cekua ?
Drugačije su koncipirane te dvije radionice, Ivanina je za đake iz Grada, u sklopu edukacijskih programa koje već četvrtu godinu zaredom organiziramo uz pomoć Caboga Stiftung za mlade Dubrovčane koji pohađaju Umjetničku školu, a Petritova je međunarodnog karaktera, za studente i mlade profesionalce iz regije i Europe. No, svi koji su zainteresirani moći će pogledati i poslušati mlade udaraljkaše, uz njihove roditelje, bake i djedove.
Hoće li se ove godine na Igrama čuti ijedna skladba Petra Obradovića, lanjskog dobitnika Orlanda za najbolje glazbeno ostvarenje na 71. Igrama?
Petrovo djelo, Koncert za čembalo i orkestar (Voyage Concerto) nažalost ne udovoljava epidemiološkim mjerama te se ne može održati u Dvoru. Isto tako, mi već četvrtu godinu zaredom ne organiziramo koncerte na kojima nastupaju dobitnici Orlanda. Nije ponovno nastupio niti Trifonov, niti Luka Šulić. Nezgodno se obvezivati pravilima takvog tipa, pa smo odustali od tog koncepta. No, s velikim veseljem najavljujem "Koncert za klavir" Frana Đurovića u okviru "Dubrovnika na glazbenoj hridi", a djela Petra Obradovića će se svakako naći na repertoaru nekog od sljedećih izdanja festivala. U dobroj smo komunikaciji sa svim umjetnicima i skladateljima i ne odstupamo od poetike izvođenja hrvatskih skladatelja, a unutar europskog projekta "Synergy" sljedećih ćemo se godina još ozbiljnije posvetiti ovoj temi.
Postoji li u glazbenom programu poveznica, primjerice, ove godine je 115. obljetnica rođenja i 30. godišnjica smrti Borisa Papandopula. Zašto nisu uvrštena djela koje je skladatelj posvetio dubrovačkim izvođačima?
Da, bit će djela velikog Borisa Papandopula na repertoaru Igara, a dopustite mi da Vam uputim komplimenat u vezi Vašeg poznavanja opusa maestra, kao i njegovanju obljetničarskog duha. Vi ste uistinu connoisseur. Chapeau!