StoryEditorOCM
KulturaJEDNA OD NAJVEĆIH IZLOŽBI ETNOGRAFSKOG MUZEJA

‘Čarolija tekstila‘ očarala posjetitelje u žitnici Rupe: ‘Ovo nije samo plod profesionalnog interesa, nego plod nevjerojatne ljubavi prema baštini!‘

Piše Bruno Lucić
21. studenog 2023. - 20:44

U žitnici Rupe otvorena je izložba Dubrovačkih muzeja "Čarolija tekstila – Tradicijsko ruho iz fundusa Etnografskog muzeja: materijali, alati i tehnike izrade" koja je nastala u koautorstvu viših kustosa Dubrovačkih muzeja Ivice Kipre, Barbare Margaretić i Branke Hajdić. Grafičko oblikovanje i likovni postav potpisuje grafička i produkt dizajnerica Kristina Mirošević (Studio Bonsenjo).

image
Dubrovački muzeji

Prvi dio izložbe obrađuje alate, tehnike obrade sirovina i tehnologiju proizvodnje različitih tekstilija te posoblje, torbe i ogrtače. Drugi dio predstavlja tradicijsko ruho s područja Hrvatske uključujući sve povijesne faze njegova oblikovanja, kao i razne sastavnice koje su ocrtale nacionalnu kulturu odijevanja. Treći segment obuhvaća nešto širi kontekst odijevanja nastao pod utjecajem različitih kultura i stilskih epoha na razmeđu istoka i zapada. Predstavljeno je i 27 primjeraka tradicijskog ruha s područja Hrvatske i jugoistočne Europe te 30 različitih i očuvanih primjeraka svečanih oglavlja koji prate životni ciklus pojedinca. Pored toga, izložen je i veliki broj pojedinačnih odjevnih predmeta sukladno kroju, funkciji i materijalu.

Kipre je uvodno zahvalio, ponajprije svojim kolegicama.

image
Dubrovački muzeji

- Ovo je naš prvi zajednički projekt, svi smo imali dosta izložbi pojedinačno, ali nikad zajedno. Bio je ovo kompleksan pothvat, htjeli smo prikazati što Etnografski muzej, osim zavičajne baštine koju neprestano predstavljamo, ima i što nas stavlja uz bok mnogim europskim muzejima. Moj dio izložbe obuhvaća drvene predmete i predmete koji su se koristili prilikom obrade sirovina, to su mahom preslice, namatala, uređaji za tkanje i pletenje... Ovdje možete vidjeti i neke primjere malih tkalačkih stanova koji su se koristili i u Dubrovniku i koji su davno zaboravljeni... Tu je tema obrade tekstila, tekstilnih tehnika, srž početaka obrade tekstila i to se nalazi u ovom središnjem brodu žitnice. Iz tog su kasnije nastali tekstili, bilo hrvatske narodne nošnje, bilo nošnje u regiji. Izložba je vrlo uspješan produkt gdje je sve leglo na svoje mjesto, kazao je Kipre posebno zahvalivši Kristini Mirošević, ali i autoru tehničkog postava Željku Ćatiću, kao i svim kolegama.

Margaretić je naznačila kako su zajednički uspjeli ‘iznjedriti jednu od najvećih izložbi koja se održala u Etnografskom muzeju‘.

image

Slijeva: Ivica Kipre, Barbara Margaretić, Julijana Antić Brautović i Branka Hajdić

Dubrovački muzeji

- Moj dio posla bilo je predstaviti bogatu, rijetku i vrijednu tekstilnu građu iz zbirke Narodnih nošnja i vezova Hrvatske. Uzeli smo cijeli taj tekstil u toj zbirci, a imamo komplete, dijelove nošnje te smo se odlučili za trodijelne dijelove osnovnog ženskog ruha. Najvećim dijelom je u zbirci smještena ženska narodna nošnja iz nizinskog dijela Hrvatske, a imamo nošnje sa sjevernog dijela zaleđa Dalmacije. Izloženo tradicijsko ruho nastalo je pod utjecajem dvaju kulturnih krugova - panonskog i dinarskog. S našom građom možemo se svrstati među hrvatske nacionalne muzeje koju baštine istu ili sličnu građu. Sva građa koju smo izložili, plod je ženskog tekstilnog rukotvorstva. Voljela bih na kraju zahvaliti Dubrovačkim muzejima, svim konzervatorsko-restauratorskim radionicama... Svima najtoplije zahvaljujemo, poručila je Margaretić.

Hajdić se pak bavila trećim segmentom izložbe, građom sa šireg etnografskog reala odnosno kruga, građom iz jugoistočne Europe.

- Građa iz jugoistočne Europe donacijom Jelke Miš dospjela je u Dubrovačke muzeje, a drugi dio građe 1953. i to je zapravo donacija. Tad je izložba, ‘Izložba narodne umjetnosti‘, prošla europskim metropolama i poklonjena je Dubrovniku da bi se izložila. Dio ove građe posljednji je put bio izložen 1954. Najvrjedniji dio građe je staro dinarsko odijevanje, tu su jednodijelne košulje, kao i izložene pregače vrlo arhaičnog tkanja... Istaknula bih i utjecaj odijevanja a la turca koji možemo primijetiti na tradicijskom ruhu dubrovačkog kraja. Vrlo su veliki utjecaji, a prvo su se osjetili u urbanim sredinama pa su se tako u Dubrovačkoj Republici nosile dolame a la turca. U posljednjem dijelu smo izložili oglavlja, vrlo su rijetka i različita te imaju svoj kontinuitet, pojasnila je Hajdić.

image
Dubrovački muzeji

Izložbu je otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika, Julijana Antić Brautović. Kako je sama radila u Muzejima 11 godina te dvije godine bila na čelu ustanove, nije krila emocije tijekom svog govora.

- Neke stvari obično podrazumijevamo i zato ću naglas reći da Dubrovački muzeji mogu biti ponosni što predstavljaju ovu izložbu, građu koja je izuzetno rijetka i vrijedna. Rijetko ili desetljećima nismo imali priliku vidjeti je i zbog toga Dubrovački muzeji mogu stati uz bok najvećim europskim muzejima koji čuvaju kulturnu baštinu čovječanstva. Kompletna transformacija ovog prostora nije nešto uobičajeno u muzejskoj praksi, posebno kad se to radi u vlastitoj izvedbi. Sve što je ovdje, napravili su djelatnici Muzeja. Ova izložba nije samo plod rada autora, ona je plod sinergije svih stručnih djelatnika Dubrovačkih muzeja i pomoćnih službi koji djeluju u Dubrovačkim muzejima. Ovo nije samo plod profesionalnog interesa, nego plod nevjerojatne ljubavi prema baštini. Ovo nije samo putovanje kroz materijale, tehnike i alate, nego putovanje kroz strast i predanost ljudi koji rade u ovoj ustanovi. Ne treba gledati samo rezultate rada, nego i strast i ljubav za posao, treba zahvaliti svim djelatnicima Muzeja što rade za grad, neka ovo bude podsjetnik na bogatstvo i važnost naše baštine, zaključila je Antić Brautović.

image
Dubrovački muzeji

Izložba ostaje otvorena u žitnici "Rupe" do 30. lipnja 2024.

23. veljača 2024 14:14