Na trećem katu Znanstvene knjižnice je u okviru Mjeseca hrvatske knjige otvorena izložba ex librisa iz Zbirke Lasić. Vlasnik zbirke je Božo Lasić koji je Dubrovačkim knjižnicama velikodušno ustupio materijale i omogućio da javnost po prvi put vidi njegovu bogatu zbirku.
Zaista brojnu publiku pozdravila je ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Lucija Bjelokosić koja je navela kako je Lasić zaljubljenik u knjigu, čitanje, da je kolekcionar te dugogodišnji član Dubrovačkih knjižnica.
- U današnje vrijeme, kad je knjiga dostupna svima, rijetko kad imamo priliku vidjeti ex librise. Knjižnica u svojim knjigama ima nekakav ex libris jer ima potvrdu vlasništva, međutim, nekad nije bilo tako. U vrijeme kad je knjiga bila rijetka, skupa, dragocjena, kad je bio mali broj pismenih ljudi, posjedovati knjigu bila je čak stvar prestiža i svaki vlasnik knjige htio je na neki način pokazati, obilježiti svoju knjigu. Ti biljezi su nekad bili stvarno mala umjetnička djela: uglavnom su na njima bili prikazani ime, grb obitelji, monogram ili čak nekakva značajka po kojoj je vlasnik bio prepoznatljiv, kazala je Bjelokosić.
Ravnatelj Doma Marina Držića, Nikša Matić, govorio je na otvorenju u ulozi izaslanika Grada Dubrovnika a nije krio oduševljenje zbog velikog broja posjetitelja.
- Izložbu koju ćete razgledati nećete moći vidjeti ili ćete vidjeti vrlo, vrlo rijetko u Republici Hrvatskoj i stoga je ovo zaista svim istinskim zaljubljenicima knjige nevjerojatno iskustvo. Čestitam gosparu Božu Lasiću kojeg se sjećam još kao knjižar, kao dugogodišnjeg člana Dubrovačkih knjižnica. Gospar Božo voli knjigu i kad se sretnemo u avionu pričamo o knjizi, ne pričamo o ničemu drugom nego o tome tko je što od knjiga kupio. Ex libris je nešto što me posebno iznenadilo, znao sam da gospar Lasić skuplja ex librise, ali ovo me stvarno iznenadilo! Razgledao sam izložbu prije otvorenja i ovo su stvarno vrhunski rariteti. Knjiga je dostupna svima, elektronička knjiga uzela je maha, a sve manje i manje se čita te postoje nacionalni kvizovi za poticanje čitanja... Gle paradoksa: knjiga je sve dostupnija u ovom ili onom obliku, a sve se manje čita! Ali, knjiga u papirnatom obliku nikad neće izumrijeti. I onda vidite nešto što je krenulo iz 15. stoljeća, dakle, ex librise... Koliko je meni poznato, osim Boža Lasića, možda najpoznatije ex librise ima bivši ministar kulture Božo Biškupić i još nekolicina ljudi... Ali, važno je istaknuti da Dubrovnik ima priliku vidjeti ex librise, a tvrdim vam da ćete se jako rijetko s njima sresti. Potičem kolege iz Knjižnica da s gosparom Božom dogovore da ovo vide naši učenici, svi gimnazijalci, učenici svih srednjih škola u Dubrovniku jer će imati rijetku prigodu sresti se s ovim. Od 15. stoljeća pa sve do danas - to je odavno prestala biti samo oznaka vlasništva. Ovo što imamo priliku vidjeti je prava kolekcionarska rijetkost, napomenuo je Matić čestitajući kolegama u Knjižnici, ali i vlasniku ex librisa.
Voditeljica Znanstvene knjižnice, Paula Raguž, otkrila je kako je do izložbe došlo na inicijativu samog Lasića koji je prepoznao da je upravo Knjižnica mjesto gdje bi on htio predstaviti svoju zbirku ex librisa.
- Kad bi bilo koga od nas netko pitao gdje u knjizi je moguće vidjeti likovno djelo, svi bismo rekli na vanjskoj korici, možda bismo se sjetili ilustracija u dječjim knjigama, ali malo bi se tko sjetio ekslibristike kao posebne grane umjetnosti koju možemo vidjeti u knjigama i zato gosparu Božu Lasiću od srca hvala što je odlučio s nama podijeliti svoju zbirku. Posebna zahvala ide kolegi Robertu Kralju i Marti Baće koji su postavili izložbu, kao i svim kolegicama i kolegama koji su radili na realizaciji izložbe, navela je Raguž.
Lasić je svoje obraćanje započeo s jednom anegdotom.
- Profesor Zdravko Bazdan mi je, još dok sam radio u Libertasu, u uredu rekao da je svako kolekcionarstvo jedna vrsta patologije! Ja se s njim slažem, ali ne u potpunosti. Mislim da je patologija sve do onog trenutka dok zbirku držite doma k‘o hrčak i ne date nikome da je vidi. I skupljate i to tako stoji doma... Nikad mi nije bilo jasno, a pratim to i nažalost dogodilo se takvih incidenata i u nas u Cavtatu, da su neki umjetnički predmeti ukradeni i da negdje stoje pohranjeni i nitko ih ne vidi. To treba vidjeti! I onog trenutka kad ovo vidite, profesore, ovo više definitivno nije patologija! Nije sramota ako nešto ne znate nekoga pitati... Dakle, otprilike prije 30 godina sam prvi put u nekom antikvarijatu na unutrašnjoj strani korice jedne knjige naletio na ex libris, nisam imao pojma što je to. Nećete vjerovati, ni oni u antikvarijatu koji su prodavali te knjige nisu znali što je to. Naravno, to me zainteresiralo i onda sam pomalo krenuo, onda sam otkrio ex libris...
- Prije su knjige bile vrijedne i ljudi su, da bi na neki način zadržali knjigu i označili da je njihova, da bi je sačuvali, lijepili bi ex libris... Vidimo ovdje našeg dr. Cara i ako je u pitanju bio liječnik onda bi on stavio nešto, recimo, ako je rendgenolog, onda bi to mogao biti kostur, rendgen... Ja još uvijek nemam svoj vlastiti ex libris, a razmišljam što bi to bilo, bi li to trebao biti tramvaj ili nešto vezano za politiku jer se bavim politikom?! Ne znam što političara uopće označava?! Označava ga jedna vrsta laži, ali ne znam kako to prikazati! (smijeh) Vjerojatno ću prikazati! Ti ex librisi koji vidite ovdje nisu znamenite zbirke u Hrvatskoj. Znamenite su Zbirka Biškupić, Zbirka Novak i Zbirka od akademika Bratulića... Akademik Bratulić i ja smo se uvijek pratili i kad bismo dolazili do ex librisa, čim bi vidjeli ex libris, odmah bismo kupili tu knjigu! A ako je dan prije mene bio akademik Bratulić, naravno, rekli bi mi u antikvarijatu da je knjigu uzeo akademik! I to je tako stalno bilo, ali s obzirom da je on sad onemoćao i više ne ide kupovati knjige, puno lakše dolazim do ex librisa!
- Po meni je najbolje ex librise radio Tomislav Krizman, radio je savršene ex librise, kao i Ljubo Babić. Zanimljivo je da je Babiću čest motiv bio Dubrovnik... Sinoć me nazvao jedan koji zna puno o ex librisu i rekao mi je da ima i ‘onih‘ ex librisa... Znam na koje je mislio, to su erotski ex librisi, njih ima, ali to nije bilo primjereno večeras ovdje izlagati. Možda ih izložim u nekom zatvorenom društvu! - izjavio je Lasić uz smijeh te zahvalio Gradu Dubrovniku, Dubrovačkim knjižnicama, Luciji Bjelokosić, Pauli Raguž, Robertu Kralju, Ivoni Macan Butrici, Đivi Kušelj, a posebno Josipi Vragolov koja je je, prema njegovim riječima, najviše doprinijela jer ga je nagovorila da izloži svoje ex librise.
Otvorenje su glazbeno uveličali članovi Puhačkog kvinteta Umjetničke škole Luke Sorkočevića: Klara Brčić (flauta), Đivo Sršen (oboa), Andrej Stipić (klarinet), Blanka Maria Franušić (rog) i Roko Negodić (bariton saksofon) pod vodstvom mentorice, profesorice Đive Kušelj. Na programu su bili: F. Farkas – Stari mađarski plesovi/Intrada te Koral sv. Antuna i Rondo iz Haydnovog Divertimenta br. 1.
Izložba ostaje otvorena do 19. prosinca.