StoryEditor
KulturaVANDA BABIĆ

‘Boka je hrvatski dragulj, težak 60 posto kulturne baštine Crne Gore‘

Piše Romina Peritz/Jutarnji list
5. siječnja 2022. - 10:45

Životni i profesionalni put Vande Babić Galić neupitno je povezan s Bokom. Ova cijenjena znanstvenica i rođena Bokeljka godinama je posvećena očuvanju hrvatske baštine Boke i bokeljskih Hrvata kao autohtonog čimbenika i čuvara tradicije. Drži i kolegij o hrvatskoj baštini Boke, a nedavno je predstavila novu knjigu o hrvatskoj kulturi Boke, piše Jutarnji list.

- Na neki je način to moja misija, poslanje. Jednako tako je kad su u pitanju naši autohtoni prostori izvan današnjih granica, biseri hrvatske kulture i narod koji čuva svoje ime bez obzira na vremena koja su mijenjala geografske karte i pomicala im ognjište dalje od matične domovine. Tu mislim na Hercegovinu, Srednju Bosnu, Posavinu, Vojvodinu, Srijem i Boku kotorsku. Iako me se percipira kao promicatelja hrvatske baštine Boke, ništa manje se ne zalažem i ne promičem navedene temeljnice hrvatske kulture.

Ovih ste dana objavili knjigu "Bokeljski zagovori - tragom hrvatske baštine Boke". O kakvoj je knjizi riječ?

- Knjiga je smjernica na koji način možemo zaštititi sebe i svoje unutar drugog i drugačijeg, a da bude konstruktivno i u duhu stoljeća. Svoj put začela je početkom 2019., kada je zaslugom glavnog urednika Jutarnjeg lista u manjem obimu i drukčijeg metodološkog koda i pod naslovom 'Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture' u obliku knjižice objavljena uz dnevne novine u 12.000 primjeraka, i to tik pred najveći tradicijski i identitetski kod Hrvata Boke, Tripundanske svečanosti koje se jedino održavaju u Boki i kod nas s obzirom na to da smo svoju hrvatsku tradicijsku odrednicu prenijeli i održavamo je više od stoljeća u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Puli i Dubrovniku. Na taj način započeli smo snažniju promidžbu hrvatske baštine Boke, koja je stoljećima poput nečeg neželjenog, prešućivana ili zaboravljena. Velika zasluga i zahvala ide Jutarnjem listu koji je zajedno sa mnom učinio veliki korak ka približavanju nacionalno vrijednog, a malo znanog hrvatskog blaga koje smo dužni poznavati ako se želimo upotpuniti i izgraditi kao moderni ljudi svjesni svojih temelja i vrijednosti unutar europskog društva koje je zasigurno obogaćeno kulturološkim blagom Zaljeva svetaca. U ožujku iste godine dopunila sam knjižicu i ona je u nakladi HNVCG i Jutarnjeg lista objavljena u Crnoj Gori, koja ju je dočekala s odobravanjem među hrvatskim pukom, ali i dijelom crnogorskog intelektualnog prostora koji osjeća bliskim baštinu koju je Hrvat Boke utkao u državu Crnu Goru. Potom sam knjigu nadopunjavala kako bi postala monografijom, udžbenikom i izvorom znanja o Boki kotorskoj, više od 30 posto obogatila novim sadržajem te, s obzirom na to da je prethodna knjiga bila tražena, a nedostupna, nakladnička kuća V.B.Z. prepoznala je vrijednost te uz urednički tim na čelu s Josipom Antićem objavila 'Bokeljske zagovore', koji su novo čitanje hrvatske kulture Boke.

Što vas je potaknulo da je napišete u ovom obliku?

- Kako više od deset godina na Odjelu za kroatistiku Zadarskog sveučilišta držim kolegij Hrvatska kulturna i književna baština Boke kotorske, svake druge godine smo običavali uz pomoć Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i HNVCG organizirati terensku nastavu na kojoj bi studenti upoznali prostor o kojem uče te doživjeli energiju Boke kotorske. Sjaj je bio u njihovim očima kada bi otkrili ljepotu Boke te održali seminarske radove u prostoru o kojemu govore, poput katedrale sv. Tripuna ili otoka Gospe od Škrpjela, ili na brodu koji plovi Zaljevom i ocrtava im veličanstvenost Zaljeva stopljenog između neba, planina i mora, obrisima plemićkih palaca i ljepote Perasta, Prčanja, Dobrote i bokeljskih gradova i mjesta koja Boku drže plemenitom starom damom koja uspijeva sačuvati ime i ljepotu. Na obilascima pratio bi nas domaći vodič, onaj koji je obrazovanje stekao u Crnoj Gori. Često nam se događalo da smo morali dopunjavati, a još češće ispravljati iznesene činjenice o kulturi Boke pa sam uz poticaj istih tih vodiča odlučila napisati knjigu u kojoj će se bokokotorska povijesna i kulturološka slika te njezina hrvatska brazda, kod, približiti svima. Nije bilo lako metodološki, stilski i sadržajno napraviti knjigu koja je monografija, udžbenik i vodič, no držim da sam uspjela. U tome su me podržali recenzenti, ali i povratna informacija s terena, ljudi koji mi svaki dan pošalju zahvalu ili sud o onom što su pročitali.

Ova je knjiga, kako kažete, ne samo monografija nego i udžbenik.

- Upravo smo 2021. uspjeli organizirati znanstveni skup Identitet Hrvata Boke kotorske kojemu je za cilj bio revitalizacija hrvatske kulture Boke, Hrvata Boke, ali i poticaj da se ta znanja uključe u naše predmetne kurikule i kurikule u obrazovnom sustavu u Crnoj Gori. Na čelu s Institutom za društvene znanosti 'Ivo Pilar' i u suorganizaciji hrvatskih znanstvenih institucija te uz pokroviteljstvo triju ministarstava i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, te uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova i ministra dr. sc. Gordana Grlića Radmana, uspjeli smo skrenuti pozornost na Boku kotorsku, baštinu koja nam pripada i o kojoj skrbimo zajedno s Crnom Gorom te posebno na manjinski hrvatski narod koji je svoju tradiciju i veliki hrvatski dragulj težak 60 posto sveukupne kulturne baštine Crne Gore unio u sadašnju državu. Uz potporu Vlade RH znanost je odradila svoj dio posla i to zapečatila Zaključcima koji su proslijeđeni dalje i sad smo na pola puta. Knjiga je zamišljena kao udžbenik u obrazovnom sustavu Crne Gore, posebno turističkim vodičima, ali i predmetima poput povijesti, povijesti umjetnosti i književnosti kako bi se kultura manjinskog naroda ispravno percipirala i obogatila prostor kojemu pripada, a da pritom ne izgubi nacionalnu odrednicu.

O Boki se govori kao jedinstvenom prostoru na Mediteranu.

- To je zaljev čudesa. Zaljev svetaca, Bogorodičin zaljev, zaljev u kojem je nastala najstarija institucionalna pomorska škola, zaljev koji je posjetio i sam Petar Zrinski i ostavio svoj mač kao dar Peraštanima, zaljev koji je iznjedrio Hrvatsku sikstinu, najjužnije marijansko svetište Crkve u Hrvata, zaljev koji u gradu spomeniku Kotoru čuva romaničku katedralu sv. Tripuna koja je starija od otkrića američkog kontinenta, crkve Notre Dame u Parizu, Uspenskog hrama u Moskvi, sv. Pavla u Londonu i bazilike sv. Petra u Rimu. No, posebnost Boke je Bokeljska mornarica, identitetski i kulturni kod Hrvata Boke te Tripundanske svečanosti kada se svake godine bala čuveno bokeljsko kolo u čast sv. Tripuna. To je srce Hrvata Boke koje je UNESCO proglasio kulturnim dobrom čovječanstva. Onoga trenutka kada se hrvatska baština Boke bude učila u crnogorskim i hrvatskim školama moći ćemo reći da smo zaštitili svoje ime i identitetske vrijednosti te pri tome obogatili i druge kulture, kao i kulturu zemlje kojoj Boka geografski pripada.

Boka se naziva Zaljevom svetaca...

- Osim što se u njemu nalaze najjužnija marijanska svetišta Crkve u Hrvata, otok Gospe od Škrpjela i otok Gospe od Milosti iz 15. st., tamo je rodna kuća sv. Leopolda Mandića, dom bl. Ozane Kotorke i bl. Gracije, tamo je grob bl. Adama i Tripunova katedrala čije je mučeničko tijelo preneseno 809. iz Carigrada u Kotor. Zaljev svetaca je Bogorodičin zaljev i prelijeva se mistična energija dobra i pobjeđuje sve mračne sile koje se nadviju nad tom oazom ljepote i mira.

23. siječanj 2022 06:18