StoryEditor
Hrvatska i svijetHIDROENERGETSKE PRIJETNJE

Zoran Mateljak, koordinator međunarodne organizacije za zaštitu prirode WWF Adria: Za sliv Neretve i Trebišnjice otima se čak pet posvađanih elektroprivreda, a priroda je najveći stradalnik tog kaosa

Piše Anđelka Kelava
17. siječnja 2022. - 07:33

Koja je uloga međunarodne neprofitne organizacije za zaštitu prirode (WWF Adria) na području Dubrovačko-neretvanske županije? Kakve je projekte ova vodeća organizacija za okoliš dosad provodila na ovom području?

WWF (World Wide Fund for Nature) već više je od pola stoljeća djeluje u više od stotinu zemalja na šest kontinenata uz pomoć više od pet milijuna pristaša. WWF prepoznaje da je dinarski krš jedan od najvrjednijih ali i najugroženijih ekosustava na svijetu. Riječni bazen Neretve i Trebišnjice se nalazi u srcu dinarskog krša. Na ovom području WWF je provodio i provodi niz projekata za očuvanje delte Neretve gdje se nalaze močvare od svjetskog značaja prema Ramsarskoj konvenciji a čija je potpisnica i Republika Hrvatska. Močvare delte Neretve se mogu očuvati jedino cjelovitim pristupom na razini riječnog bazena, kao i brojne endemske vrste poput gaovica ili podustve.

Kako biste opisali trenutno stanje hidroelektrana i brana u području sliva rijeke Neretve i Trebišnjice? Kakav je njihov utjecaj na područja dinarskog krša, neretvanskog i jadranskog sliva RH? Postoje li aktualna istraživanja na tu temu? Može li se i kako dokazati štetan učinak projekta Gornji horizonti?

Stanje u hidroenergetskom sektoru na području sliva Neretve i Trebišnjice je kaotično. Za korištenje hidroenergetskog potencijala na ovom području se nadmeće čak pet elektroprivreda, koje slabo ili nikako surađuju, a nemaju nikakvu zajedničku viziju a često suprostavljene interese. Hrvatska Elektroprivreda (HEP) je u sukobu s Elektroprivredom Republike Srpske (ERS) oko raspodjele električne energije proizvedene u Platu. Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna (EP HZHB) je nezadovoljna količinama voda koje im ispušta ERS. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) ulazi u kontroverzne projekta malih hidroelektrana a i Elektroprivreda Crne Gore (EP CG) želi svoj dio kolača.

image
HE Dabar
He Dabar

Najveći stradalnik ovog kaosa je priroda. WWF zagovara da elektroprivreda naprave strategiju korištenja zajedničkog prirodnog resursa tj. da se krene u zajedničko strateško planiranje. Umjesto toga, na ovakvo nesređeno stanje Republika Srpska u novi rizični i kontraverzni projekt Gornji horizonti. Projekt Gornji horizonti predviđa preusmjeriti vode Nevesinjskog i Dabarskog polja koje poniru prema Neretvi, u Bilećko jezero a potom ih usmjeriti najvećim dijelom prema Platu. Čak su se ponovo javili planovi i da se ove vode usmjere prema Risanu u Crnoj Gori. Čak ako bi se i sve vode koje se preusmjeravaju vratile prema HE Čapljina te u konačnici završile u samoj delti Neretve, tad bi nepovratno stradalo Hutovo Blato i jedine preostale izvorne močvare delte Neretve u deranskom području.

Je li provedena Studija procjene utjecaja na okoliš za projekt Gornji horizonti? Ako da, tko ju je odobrio i na temelju čega? Jeste li kao globalna organizacija za zaštitu prirode nadležna i za područje Bosne i Hercegovine očitovali o tome?

Studija je provedena. Svi WWF-ovi prijedlozi i komentari, kao i svi drugi komentari ekoloških udruga i aktivista su odbačeni. Studija je odobrena po za to predviđenoj proceduri u Republici Srpskoj.

 

Koja je korist projekta Gornji horizonti i za koga? Kome će koristiti HE Dabar?

Hidroelektrana Dabar je prije svega projekt entiteta Republike Srpske koji će stoga i najviše profitirati. Korist od ovog projekta bi trebala imati HEP, potencijalno EP HZHB a u nekim manje vjerojatnim varijantama čak i EP Crne Gore.

image
HE Dabar
He Dabar

Ako znanstveno-stručna zajednica i ekološke udruge ocjenjuju ovaj projekt štetnim za okoliš i čovjeka, zašto su Kinezi pristali financirati zadnju fazu projekta Gornji Horizonti?

Zapravo treba razjasniti da se radi o iskorištavanju hidroenergetskih potencijala rijeka Trebišnjice i Zalomke, projektu podijeljenom u dvije faze. Prva faza je u uporabi od puštanja u rad Hidroelektrane Trebinje I, HE Trebinje II, HE Čapljina i HE Plat. Druga faza je izgradnja HE Bileća, HE Dabar i HE Nevesinje, a druga faza je zapravo projekt Gornji horizonti. Kroz razgovor s kineskim investitorima sam zaključio da je njima ovaj projekt interesantan kao inženjerski poduhvat jer je cijeli taj hidroenergetski sustav u kršu gdje je jako tehnički izazovno akumulirati, preusmjeravati i općenito koristiti vode. Osim toga, kineski investitori imaju jamstva Vlade Republike Srpske da se radi o ekološki prihvatljivom projektu i investiciji u obnovljive izvore energije.

 

Što je Vaša organizacija oko projekta Gornji horizonti dosad poduzela? Jeste li se i komu javili s prijedlozima i sugestijama i je li bilo odgovora?

Provodili smo višegodišnja hidrogeološka istraživanja i monitoring biljnog i životinjskog svijeta. Ova istraživanja su nam jasno ukazala da su dosadašnji hidroenergetski zahvati na ovom prostoru doveli do drastične degradacije staništa a time i na rub izumiranja endemskih vrsta. Najveći stradalnik neodgovornog odnosa elektroprivreda prema prirodi je Hutovo blato, ali ugrožena je cijela delta Neretve, Malostonski zaljev, Ombla.

image
HE Dabar
He Dabar

Na primjer, jedine preostale izvorne močvare delte Neretve se nalaze u Deranskoj depresiji, koja je dosadašnjim zahvatima izgubila skoro sve vode koje su se u to područje drenirale iz Popovog polja, a to je 50 posto ljetnih voda. Ako se preusmjere vode Dabarskog polja, koje osiguravaju preostalih 50 posto ljetnih voda, a kako je to i planirano projektom Gornji horizonti, izgubit ćemo zadnje prirodne močvare Neretve. Stoga smo predložili da se u Dabarskom polju osigura nesmetan prirodan dotok voda u ponor Ponikve. Prema našim istraživanjima, vode koje poniru u ponor Ponikve u Dabarskom polju, ljeti izravno dolaze na Deransko područje, tako da se ovdje mogu uraditi i kompenzacije za izgubljene vode Hutova blata iz Popovog polja.

Drugi teški problem je zatvaranje ponora Biograd u Nevesinjskom polju, jer se time sprečava dotok vode na izvore Bune i Bunice. Sva svoja istraživanja i rezultate monitoringa smo komunicirali s relevantnim institucijama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Također smo ovaj slučaj prezentirali na brojnim međunarodnim seminarima. Međutim, projekt Gornji horizonti se provodi onako kako je to zamišljeno prije 50 godina, kad nismo imali okolišne probleme kakve imamo danas.

Je li na zadnju fazu ovog hidroenergetskog projekta reagirala Federacija Bosne i Hercegovina, znanstveno-stručna zajednica i ekološke udruge u BiH?

Ekološke udruge, kao i znanstvena zajednica iz Federacije BiH, jasno ukazuju na brojne probleme koje može izazvati preusmjeravanje voda a osobito u uvjetima dinarskog krša. Na području Federacije BiH je organiziran veliki broj stručnih skupova i znanstvenih razmatranja. Bosna i Hercegovina je potpisnica Ramsarske konvencije o zaštiti vlažnih staništa od svjetskog značaja. Time je preuzela obvezu zaštite Hutova blata koje je uvršteno na popis Ramsarke konvencije a upravo Hutovo blato će biti najveća žrtva projekta Gornji horizonti ako se taj projekt provede bez mjera ublažavanja koje predlažemo.

Koje se konvencije i direktive trebaju uzeti u obzir pri procjeni utjecaja na okoliš projekta Gornji horizonti? Što EU može učiniti po tom pitanju?

image
HE Dabar
He Dabar

Svakako je najvažnije u ovom slučaju Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica – Espoo konvencija. ERS već proizvodi dovoljno električne energije za potrebe gospodarstva Republike Srpske pa je za očekivati da će se električna energija proizvedena u okviru projekta Gornji horizonti izvoziti. EU još uvijek hidroenergiju smatra „čistom“ ili okolišno prihvatljivom energijom tako da postoje svi uvjeti da se ova energije izvozi na EU tržište (Italija!?). Stoga je potrebno da EU nametne strože ekološke zahtjeve za uvoz energije kako bi se natjeralo elektroprivrede da u slučaju projekta Gornji horizonti a i u slučaju cijelog hidroenergetskog sustava na Trebišnjici, primjene sve nužne mjere ublažavanja negativnih utjecaja na rijeke Bunu, Bunicu i Bregavu, močvare delte Neretve, Malostonski zaljev i Omblu.

Je li Republika Hrvatska kao država reagirala na ovaj projekt, važan s obzirom na rizik za područje Neretve, Malostonskog zaljeva i Omble?

Na više međunarodnih skupova, hrvatski su znanstvenici, državni dužnosnici i ekološki aktivisti upozoravali na rizike koje nosi projekt Gornji horizonti za RH. Čak se i u Saboru raspravljalo na ovu temu. Ipak, mislim da je ovaj problem potrebno podići na najvišu državnu razinu kako bi se pronašlo optimalno rješenje.

 

Koje bi ključne korake ovom trenutku morala poduzeti RH kao država članica EU?

Hidroenergetski sustav na rijeci Trebišnjici je veliki inženjerski pothvat. Izuzetno kompleksan i jako učinkovit u smislu proizvodnje električne energije. Ovaj sustav oduzima prirodnom fenomenu krškog podzemlja 4 milijarde kubičnih metara vode godišnje. Nažalost u cijelom ovom sustavu, uključujući projekt Gornji horizonti, ne primjenjuje se niti jedna mjera ublažavanja ovog ogromnog zahvata u prostoru. To je, naravno, nama potpuno neprihvatljivo, pogotovo s obzirom na Europski Zeleni plan (EU Green Deal). Hrvatska kao članica EU treba inzistirati da se u hidroenergetskom sustave na rijeci Trebišnjici primjenjuju najmoderniji EU okolišni standardi, jer su, na koncu, vode Trebišnjice i hrvatske vode.

Kontroverzna HE Ulog

Osim projekta Gornji Horizonti, na Neretvi se gradi i HE Ulog. Kakva je procjena njezina utjecaja na okoliš i bioraznolikost a posljedično i na stanovništvo? Kinezi su također trebali graditi ovu HE, zašto mislite da su odustali? Treba li RH kao država reagirati i na ovaj projekt?


Procedure i usvajanje Procjene utjecaja na okoliš HE Ulog je provedena po istom obrascu kao i u slučaju HE Dabar. Tamo je glavni problem ugroza endemskih vrsta pastrva. Pojavili su se određeni tehnički problemi koji usporavaju provedbu ovog projekta. Projekt HE Ulog isto tako nosi brojne kontroverze između dva političke entiteta u BiH s obzirom da je smješten u gornjem toku rijeke Neretva na granici između Republike Srpske i Federacije BiH. Ipak HE Ulog ne može imati direktan utjecaj na RH ili na područje Dubrovačko-neretvanske županije.

 

03. srpanj 2022 16:28