StoryEditor
Hrvatska i svijetŠTO JE OTKRIO POPIS

Znate li tko je najbrojnija vjerska skupina u Hrvatskoj nakon katolika? Ima ih 186 tisuća, sociolog objašnjava: ‘Ovo ne iznenađuje, evo tko su oni‘

Piše Mirela Lilek/JL
22. rujna 2022. - 19:19

Nova statistika DZS-a pokazuje enorman porast broja onih koji se opredjeljuju za kategoriju "ostali kršćani". Takvih je prije deset godina bilo oko 12.900, a sada ih je više od 186.960, što znači da poslije katolika čine najbrojniju vjersku skupinu u Hrvatskoj. Riječ je o različitim zajednicama kršćanske provenijencije, ali koje nisu u kategoriji protestanata, piše Jutarnji list. 

Sociolog Siniša Zrinščak ne vjeruje da je došlo do velikog porasta broja pripadnika različitih manjinskih kršćanskih zajednica, jer su one i dalje izrazito manjinske. Na primjer, to ne bi trebalo značiti da je riječ o povećanju pripadnosti adventistima.

- Mislim da je riječ tomu da se ljudi ne žele identificirati ni s jednom zajednicom, no to je sada samo spekulacija i o tomu bi svakako trebalo provesti dodatna istraživanja - smatra Zrinščak, kojeg ne iznenađuje pad udjela katolika i pravoslavaca s obzirom na niz prethodno provedenih socioloških istraživanja koja su pokazala ne velik, ali kontinuirani pad broja ljudi koji se identificiraju s vjerskom zajednicom.

- Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da pad broja pripadnika vjerskih zajednica - zbog pada povjerenja u vjerske institucije, pada vjerske prakse i jačanja kritičnosti prema crkvi - ujedno nije rezultirao padom religioznosti u smislu subjektivnih osjećaja. Dakle, ta subjektivna religioznost nije u padu kao institucionalna - kaže Zrinščak.

Po njegovu mišljenju, pad pripadnosti vjerskim zajednicama, napose Katoličkoj crkvi, zapravo je logičan, on je pokazatelj odmicanja od institucionalne crkve, što je sukladno onome što se događa i u drugim zemljama. Ipak, napominje, to ne znači da Hrvatska i dalje nije visokoreligiozna zemlja.

- Rekao bih da je jedan od razloga pada broja vjernika porast kritičnosti prema crkvi, pad institucionalne i praktične religioznosti, ali ne i osobne. Imamo kritiku i zazor prema crkvi kao instituciji, a nemamo zasad jednako smanjenje osobne religioznosti - kaže sociolog.

Buduća kretanja teško mu je predvidjeti. - Krize, primjerice, mogu preokrenuti trendove. Ovo je, da zaključim, lagani, ali ne i dramatični pad broja pripadnika vjerskih zajednica, a usudio bih se predvidjeti daljnji pad u laganom ritmu - kaže Zrinščak.

24. rujan 2022 20:11