StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetBLISKI SUSRETI DRUGE VRSTE

Žedne lisice dolaze se napiti na bazenima vila! Građani zabrinuti jesu li bijesne?

Piše Tanja Giovanelli
23. kolovoza 2022. - 11:20

Priče o divljim zvijerima koje vrebaju na rubu šume generacijama su na oprezu držale djecu, a bome i odrasle.

Bilo kada kradu jaja i koke, ili pak kolju janjad, malo tko im se nenaoružan rado suprotstavljao, pogotovo zbog bojazni od zaraze bjesnoćom čiji su poznati prijenosnici.

No kako se sela urbaniziraju, a gradovi rastu otimajući prostor divljini, tako se, ima biti, mijenja i ovaj narativ. Umjesto onog – “piju li vam vuci s izvora vodu?”, pozivi rodbine iz daljine uskoro bi mogli započinjati pitanjem – “piju li vam lije s bazena vodu?” Slikom koja, ako je suditi po reakcijama svjedoka, tek ima dobiti na sentimentalnoj vrijednosti.

Neka se jadna napije, ali...

Prizor je to s kojim se ovoga ljeta susreće nemali broj naših sugrađana s adresom na rubu grada. S time da će im se oko bazena skupljati ose, vlasnici kuća koji uživaju ovu kategoriju luksuza sigurno su računali, no da će se oko njega noću okupljati žedne lisice u pravilu ih je iznenadilo, a mnoge i preplašilo.

image

M.B./Ilustracija

M.B./Ilustracija

- Iako na prvi pogled mala beštija djeluje slatko, te bismo, vidjevši iz kuće da se približava bazenu svi u trenu zastali da je ne uplašimo, jer neka se jadna napije, suše su nemile; na pamet su nam ubrzo počela padati pitanja vezana za bjesnoću.

image
Privatni album

Vidi li se na životniji ako je zaražena? Može li se zaraza širiti kupanjem u bazenu iz kojeg se napila? Koliko je to sve zapravo sigurno, ili gore, opasno? – riječi su s kojima nam se obratila čitateljica, skrenuvši nam pažnju na prijetnju koja je posljednjih tjedana alarmirala Žrnovčane.

Naime, kako doznajemo od Branka Solje, donedavnog predsjednika vijeća tamošnjeg mjesnog odbora, slične pritužbe susjeda koje su s početkom ljeta počele stizati na njegovu adresu nagnale su ga da po ovom pitanju pomoć potraži od Grada, odakle je stigla umirujuća poruka.

image

Žedne divlje životinja spuštaju se do naseljenih mjesta u potrazi za vodom
 

Srđan Vrančić/Ilustracija/Cropix

- Javilo nam se više mještana, jer ipak je to nesvakidašnja pojava pa su se zabrinuli. Mi smo njihove prijave zaprimili i službeno od Grada zatražili pomoć, pa iako do danas nismo primili službeni odgovor, u neslužbenom nam je razgovoru rečeno da stvarne opasnosti nema jer kod nas više nema bjesnoće - navodi Solje.

Da svoj zaključak ne bismo temeljili na podacima dostupnima na internetu, gdje između ostalog piše da zaražena životinja ne mora pokazivati znakove bjesnila, te da se zaraza osim ugrizom prenosi i kontaktom s krvlju, ili slinom zaražene životinje; pogotovo ako ona dođe u dodir s otvorenom ranom, ili sluznicom; za mišljenje smo pitali dr. Dianu Nonković, voditeljicu službe za epidemiologiju županijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Godinama bez slučaja zaraze

- Premda Hrvatska od strane EU-a još nije službeno proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće, kod nas već dugi niz godina nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze, a sve zbog organiziranih akcija oralnog cijepljenja populacije lisica koje provode veterinarske službe na terenu.

Mi i dalje preventivno cijepimo sve koji su bili u kontaktu s divljim životinjama, no, kako se pregledavaju i sve lešine koji lovci pronađu u šumi, možemo sa sigurnošću kazati da je bjesnoća kod nas iskorijenjena – navela je dr. Nonković, pozivajući nas da isto provjerimo i na Veterinarskom institutu.

image
Berislava Picek/Ilustracija/Cropix

Na naše hipotetsko pitanje, bi li zaraza ipak bila moguća putem bazena da se kojem slučajem iz njega napije bijesna lisica kazala je da ni i tom nategnutom scenariju nema mjesta panici.

- To nije način prijenosa bolesti, jer se ne radi o izravnom kontaktu. Virus se u bazenu razrijedi i ne predstavlja prijetnju - dodala je.

Da lisice na bazenu nisu razlog za brigu kazao nam je i Edi Listeš, predstojnik splitskog Veterinarskog zavoda, ističući kako su akcije oralne vakcinacije lisica u Hrvatskoj dio šireg projekta koji je u regiji financirala Europska unija.

- Prema našim saznanjima bjesnoće u Hrvatskoj nema, zadnji slučaj zabilježen je 2014.godine. Tome u prilog govore sve kontrole na terenu, kako oralnog cijepljenja, tako i pronađenih lešina. A to da lisice dolaze piti vodu na bazene u rubnim naseljima i nije neko iznenađenje. Suša je, njih očito ima puno i dolaze tamo gdje ima vode, kao što su to oduvijek činile - zaključio je Listeš. •

16. studeni 2024 05:39