Zbunjoza na ulazu u splitsku katedralu; besplatan je ulaz katolicima i domaćima, ostalima ne. Ali, kako to provjeriti?

Jeste li znali da je katedrala svetog Dujma najstarija katedrala u svijetu, pita novinar Slobodne Dalmacije? A znate li da je poznata i kao Prvostolnica Uznesenja Blažene Djevice Marije? Nego, je li vam poznato da se je gradnja zvonika splitske katedrale trajala 300-tinjak godina?

Jeste?

A  jeste li znali da se naplaćuje ulaz u katedralu svetog Dujma? Mislim, ne vama nego strancima. Zapravo, ne baš sad strancima nego nekatolicima... U stvari... Ma, komplicirano je. 

U svakom slučaju, na službenom cjeniku crkvenog kompleksa na Peristilu stoji da se ulaz u katedralu naplaćuje pet eura. Jednako stoji i ulaz u riznicu, dok pristup krstionici i kripti košta tri eura. Za penjanje na zvonik se pak treba izdvojiti punih sedam.

Ili, ako ste domaći, onda upola manje.

privatni album

E sad... Što se događa ako, kao putnik namjernik, pravac vašeg kretanja bude usmjeren prema vratima katedrale? U našem slučaju, pristojno vas zaustavi mlada studentica i pita kartu. Ako u tom trenutku, iz kojekakvog razloga, odlučite prozboriti na jeziku kojem se, po službenoj dužnosti, koriste Hrvati, "uznesenje" u utrobu katedrale će za vas biti besplatno.

Ili neće?

Odgojeni u duhu skepticizma i kritičke misli, za pristup oltaru svetog Duje smo se obratili i blagajni preko puta splitskog carskog trga. Radi temeljite empirijske provjere svjedočanstva djevojke koja nam se prethodno ukazala na ulazu u hram Božji. Tamo smo dobili... Nešto drugačiju informaciju. Koja nas je, skrušeno priznajemo, poprilično zbunila.

Naime, rečeno nam je da se ne naplaćuje ulaz za "katolike".

Tom Dubravec/Cropix

Sad... To je u nama probudilo mnoga pitanja. Kako se (na licu mjesta) provjerava je li netko katolik? Znači li to da katolici stranci ne plaćaju ulaz u katedralu? Ako je samo jedan član obiteljske skupine katolik, dozvoljava li Crkva da on bude posvećen svojoj vjeri i bližnjima - unutar kuće Gospodnje?

A, ukoliko ćemo slijepo vjerovati da se djelatnice s kojima smo pričali nisu ogriješile o svoje poslanice, onda je istovremeno dozvoljen ulaz osobama koje u sebi nose karakteristike "domaćih" i "katolika".

Ili, točnije, (poslovna) politika Splitsko-makarske nadbiskupije je da su - svi Hrvati katolici.

Tom Dubravec/Cropix

Preispitujući svoje - dozvoljene i nedozvoljene - načine, nismo mogli spoznati na jesu li "domaći" samo Splićani, oni iz Splitsko-dalmatinske županije, iz Splitsko-makarske nadbiskupije ili pak čitave Hrvatske? I, kako se to provjerava? Uvidom u osobnu iskaznicu?

U potrazi za odgovorima, obratili smo se religijskim institucijama odgovornim za ispostavljanje objašnjenja na ove svjetovne misterije. Nažalost, odgovore danima nismo dobili pa nas na ulazu u crkvu i dalje čekaju - vječna pitanja, piše Slobodna.