Ledena bura i snijeg po planinama tik uz morsku obalu marčana je slika Crne Gore u kojoj se upravo na dramatičan način zrcali rusko- ukrajinski rat. Prošlog je tjedna ta država kao "personu non grata" protjerala neimenovanog ruskog diplomatu zbog aktivnosti koje su suprotne Bečkoj konvenciji, a Rusija je, uz zemlje EU na popis neprijateljskih zemalja stavila i Crnu Goru. Premda urbana i užurbanost na prometnicama sugeriraju da je stanje uz susjednoj državi normalno, stvarnost je mnogo složenija, dokaz čemu su i zebnje građana koji kažu da su "razapeti između krize crnogorske Vlade i rata među slavenskom braćom".
Dok ulazimo u luksuznu marinu Porto Montenegro tivatski komunalni radnici komentiraju iznenadnu kupnju zaliha brašma i ulja, na što je drugi kroz smijeh uzvraća:- Ne znam znaju li današnje žene umijesiti kruh, ali neka znaju: samo ja imam kvasca!
Možda zabrinutost Tivćana najbolje ilustrira konobarica caffea "Ma Cherie" Anđela Mućalica:- Ni sam ne znam kako, ali nakon svega što se događalo naučili smo se izvući živu glavu. Ovdje sezonu izvlače Rusi i teško je povjerovati da se to događa samo 600 km od nas. Ali, ljudi su zbog COVID-a željni putovanja, a kako god Crna Gora bila lijepa, najteže je ljudima koji se trude raditi najbolje. Moramo sačuvati mir, biti pozitivni i jedni drugima pomoći pregurati i ovu godinu.
Marina odiše sjajem luksuza, ali je razvidno da je prazno više vezova nego ranije. Iuako su pod zastavama Cipra, Malte, Bahama, Jamajke, Maršalovih i Djevičanskih otoka, Paname... slavenska imena dijela jahti ukazuju da su im mogući vlasnici upravo Rusi. Ali, sankcije i na nju iamju odraz, dokaz čemu je ovotjedi vrlo kratki boravak jahte “Galactica Super Nova” ruskog oligarha i suvlasnika naftne kompanije Lukoil Vagita Alekperova. Reagirala je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i od Vlade CG zatražili da žurno javnost upoznaju s konkretnim mjerama koje će poduzeti kako Crna Gora ne bi postala sigurna zona za skrivanje imovine ruskih oligarha koji su pod međunarodnim sankcijama.
Porto Montenegro je pomorska, a ruska "kopnena baza" je Budva gdje nas ugostitelji upućuju na suvlasnika "Montenegro Stars" hotelske grupacije i dugogodišnjeg predsjednika CTU- Crnogorskog turističkog udruženja Žarka Radulovića kojeg, kažu nam i Vlada pita savjet:
-Realni sam optimist i u 5 posto sam pogađao učinke sezone! Ali, Budva nije mjerilo. Ipak: ova će godina biti duža i financijski bolja no lani! Sezona je već krenula i pod uvjetom da se ne vrati korona a bude mir u Crnoj Gori, duže će trajati od samo 45 dana zauzetosti lani! Istina, uz niske cijene u hotelima su već Francuzi i Nijemci ali će problem biti privatni smještaj: strah me da neće prepoznati što trebaju raditi i mogu ostati prazni. Ali, hoteli su kralježnica financijskih rezultata sezone. Vraćaju nam se kongresi, time building i seminari koji su u normalnim godinama nosili do 25 posto prihoda. Lani je destinacija imala 15 posto Rusa i 8 posto Ukrajinaca! Zbog korone i političke odluke, ruski avioni su letjeli za Dubrovnik a ne za Tivat i Podgoricu, a dolazili su i preko Istanbula i Beograda, a pozitivno su iznenadili Kazahstanci s direktnim letovima iz Astane i Alma Ate. Planirali su dva, da bi od lipnja do rujna letjeli osam puta tjedno!
Najviše su boravili u hotelima s 4 i 5 zvjezdica Ii dobro trošili, a ove godine kreću zemlje Baltika s čak šest letova tjedno. Unatoč svemu, buking iz Zapadne Europe je izvrstan, za dio hotela i pet puta već nego za sezonu 2019.! Među njima je samo 6 posto Rusa- kaže Radulović i za posljedice rata kaže:- Teško je predvidjeti, ali će zbog straha od sankcija Rusi "bježati" od nekretnina i prodavati ih. Bit će val prodaje pošto- zašto i moguće da to kratko utječe na pad cijene. Ali, zainteresirani su Ukrajinci jer se ovdje osjećaju kao u sigurnoj luci. Sve češće kupuju Turci, sad su jači od Rusa! Imamo velike šanse da preguramo ovaj teški period, želim da Crna Gora sačuva mir i stabilnost, ali to ne ovisi od nas. Crnogorac sam, ali mislim da će ovaj ludi narod jednom u povijesti preskočiti tuđe ratove i svoju bruku! Stoljećima smo se borili i obranili ali se očigledno u zadnje vrijeme ne snalazimo dobro.
Na ulici susrećemo Irinu i Vladimira Shamarjev, umirovljenike koji već 13 godina žive u Budvi. Rekoše nam:- Već smo domaći i lijepo nam je- ali rat nisu željeli komentirati, pravdajući se:- Žurimo!
Unutar zidina čuju se slavenski jezici, ali i turski te njemački. Jedan Crnogorac priznaje kako mu je supruga Ruskinja koja se sramiu napada njezine zemlje na braću Ukrajince. Turisti na spomen rata odmahuju rukom kao da tjeraju Nečastivog i ubrzavaju. Od turista je nešto rekla tek budući prehrambeni tehnolog, studentica Kristina Stojanović iz Berana:- I ove će godine biti turizma, ali je još rano. Vidim suživot Rusa i Ukrajinaca, a nadam se miru u roku mjesec dana, da neće biti previše loš odraz na sezonu. Osjećam da ovdje neće biti eskalacije, a moja kuma koja živi u Rusiji tvrdi da se tamo rat ne osjeća.
Uz budvanske zidine je Dukley marina gdje simpatične djelatnice kažu da se ove godine očekuje znatan porast prihoda:- Rezervacije još stižu za jahte do 60 metara dužine, a većina nautičara će doći preko Hrvatske gdje kupuju i iznajmljuju plovila. Kapacitet marine je 280 komunalnih i 250 komercijalnih vezova, a najviše upita je iz Srbije i BiH- kaže Jelena Jovanović a Žaklina Janović o odrazu rata kaže:- Crna Gora ima 20 posto ili svakog petog turistu iz Rusije i Ukrajine. Mnogi su nautičari, a tri jahte su im na godišnjem vezu, ali to nisu oligarsi. Sigurno ćemo i mi osjetiti posljedice, a obzirom na neugodne događaje 90-ih godina, ljudi strahuju da slično ne ponovi.
I u Budvi je promet nekretninama odraz stanja u turizmu, a vlasnik agencije Kamin nekretnine Tomislav Ranković ističe specifičnost grada:
- Kako nekad s Rusima, u Budvi je iznova golema potražnje nekretnina. Sad je priliv Kazahstanaca koji ne znaju hoće li rat eksalirati i traže sigurnost ako se na njih proširi. No, u Budvi je moratorij na izgradnju u centru grada i Bečićima, nedovoljno je stanova, a postojećima je porasla cijena. Jer, ovdje nekretnina pruža sigurnost iznajmljvanja. Mnogi ušteđevine ulažu u nekretnine što utiče na potražnju, pojačanu i zbog pridošlih Ukrajinaca. Teška tema za priču, ali je veliki interes za kupnju kuća, stanova i parcela, kao i najam do tri mjeseca. Vjeruju da će se u tom roku sve smiriti. Ali, što ako rat ne završi? Sigurno neće ići jer su ovdje sigurni. Mislim da Rusi svoje nekretnine neće prodavati jer im jamče boravište i sigurnost. Uglavnom imaju jedno i dvosobne stanove, a za njihovu vrijednost ne mogu ništa kupiti u Moskvi gdje su stanovi preskupi. Zbog rata posljedično ne očekujem njihovu veću ponudu nekretnina. Pridošli Ukrajinci donijeli su većinom keš od 40- 50 tisuća eura da kupe garsonjere koje jamče duži, a ne tek turistički boravak od samo tri mjeseca supružnicima, djeci te djedu i baki. Radije kupuiju stan nego da pokreću tvrtku. Kako im rublja varira, voljni su stan vrijedan 600 prodati za 450 tisuća eura i uvijek je super kad Rusi prodaju- priča Ranković u čijoj agenciji radi i jedan Reus. Ali, bio je na terenu i nismo ga uspjeli ništa pitati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....