Zanimljivi detalji iz prošlosti pogođene ruske krstarice: prije Ukrajinaca teško su je bili oštetili i Gruzijci, a usko je vezana i uz zadnjega sovjetskog čelnika Mihaila Gorbačova

    Krstarica Moskva bila je daleko najmoćniji ruski ratni brod u Crnom moru. U naravi je predstavljala mobilnu raketnu bateriju od 12.500 tona, duljine gotovo 200 metara, s više od 500 članova posade. Imala je dovoljno protubrodskih projektila da zbriše cijelu ukrajinsku mornaricu i dovoljno protuzračnih raketa da odbije gotovo svaki zrakoplovni napad na sebe i prateća plovila. Uz Moskvu kao admiralski brod, ruska Crnomorska flota stacionirana na Krimu ima još 10 fregata i 10-ak topovnjača, šest dizel-električnih podmornica i 10 ili 11 amfibijsko-desantnih brodova.       Ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi svojim postrojbama da prošire svoj rat u Ukrajini, Moskva će kao vodeći brod Crnomorske flote nesumnjivo predvoditi takav pomorski napad – pisao je časopis Forbes još početkom ove godine. Prilično proročanski, vojni ekspert David Axe je tad procijenio da bi jedinu realnu štetu ‘Moskvi‘ mogle nanijeti nove baterije protubrodskih raketa Neptun koje su unaprijedili Ukrajinci, što se doista jučer i zbilo. Novi radarski navođeni Neptun može pogoditi brodove udaljene čak 175 milja, napomenuo je odavno Axe, a Kijev je kupio i turske dronove TB-2 Bayraktar, kao i radare američke proizvodnje koji precizno mogu uočiti ciljeve za djelovanje Neptuna.            Moskva nije novi brod, niti je Neptun novi protubrodski raketni sustav. Paradoks je upravo u činjenici da su oba ratna oruđa u čijem je srazu krstarica izvukla deblji kraj sovjetske proizvodnje i da su svojedobno razvijena komunističkom pameću, sa svetim ciljem uspostave globalne ‘diktature proletarijata‘, a ne modernih imperijalnih razračunavanja. Krstarica Moskva je u sastav sovjetske mornarice stupila 1982. godine, kao prva u klasi tri ista broda, s navoza u danas ukrajinskome, a tada sovjetskome Mikolajivu. Prvo ime bilo joj je Slava.       Odigrala je povijesnu ulogu na summitu na Malti 1989. između sovjetskog čelnika Mihaila Gorbačova i američkog predsjednika Georgea Busha, kad su malteškim sporazumom dvije velesile dogovorile da tobože nikad neće međusobno ratovati. Gorbačov je doplovio na Maltu krstaricom Moskva (tada Slava), a Bush senior USS Belknapom. Olujno i uzburkano more doveli su do otkazivanja i ponovnog zakazivanja nekih sastanaka, što je susret kolokvijalno dovelo do medijskih naslova "Summit o morskoj bolesti". Ključni sastanci su na koncu održani na sovjetskoj krstarici Maksim Gorki u La Valletti.    Moskva i njezine ‘sestre‘ kreirane su u zadnjoj fazi Hladnog rata kao alternativa krstašima klase Kirov na nuklearni pogon. Obje vrste funkcionirale su kao teško naoružani vodeći brodovi za površinske akcijske skupine protiv ratnih brodova NATO-a na otvorenim oceanima. Četrdeset godina kasnije ‘Moskva‘ je unaprijeđenim borbenim alatima zadržala ključnu formacijsku poziciju: raspolaže s 16 fiksnih lansera za protubrodske rakete P-1000 dometa 300 milja, vertikalnim cijevima za 64 protuzračne rakete S-300 dometa 56 milja, lanserima za 40 projektila Osa za zračnu samoobranu, plus  topovi od 130 milimetara, topovi za samoobranu, torpedne cijevi i prateći borbeni helikopter. Senzori je čine samodostatnom raketnom baterijom, a brodski radari Top Pair i Top Steer nadziru prostor do 200 milja oko palube, pa čak i dalje.       ‘Moskva‘ je predvodila napad ruske mornarice na Gruziju 2008. godine, štiteći tri amfibijska broda koji su desantom iskrcali bojnu ili dvije mornaričkog pješaštva. Malo je poznato da je i tada krstarica bila pogođena gruzijskim krstarećim projektilom, no nije potonula: provela je godinu dana na reparaciji i vratila se na more 2010. godine.      Imala je jednu od ključnih uloga i tijekom ruske invazije na ukrajinski poluotok Krim 2014. godine, kad je iz zaljeva Donuzlav kobno djelovala na ukrajinske ratne brodove. U sirijskoj intervenciji 2015. bila je raspoređena uz tamošnju obalu kako bi štitila ruske trupe od zračnih i morskih napada.     Lani u studenome ‘Moskva‘ i fregata Admiral Essen isplovile su iz Sevastopolja i ušle u Crno more kako bi nadzirale američke i turske ratne brodove. ‘Moskva‘ ne nosi najmoćnije ruske krstareće projektile tipa Kalibr, no posao joj je bio štititi one u svom jatu koji ih nose. U ratnim scenarijima ruskoga zauzimanja cijele ukrajinske obale uloga joj je bila stožerna: topovnjače i podmornice bi pod njezinim patronatom ispaljivale Kalibre na kopnene mete, a i amfibijska plovila bi iskrcavala pješaštvo pod njezinim zaštitnim kišobranom. Bez ‘Moskve‘ u Crnomorskoj floti, analitičari diljem svijeta opravdano se pitaju mogu li Putin i prava Moskva više uopće računati na zauzimanje Odese, što bi im predstavljalo vrhunac ukrajinskoga ratnog trijumfa i starog imperijalnog sna.