Poruke laži, pokušaj otimanja tuđeg, nečasno kićenje tuđim uspjesima, sve u cilju oživotvorenja velikosrpske ideje, svoj nastavak ove dane ima u Boki kotorskoj. Medijski se bombardira lokalno stanovništvo Boke kotorske porukama s “Billboarda”. Sa tih mjesta hrvatske sinove poput: isusovačkog patera Josipa Ruđera Boškovića, pravnika Balda Bogišića, pjesnika i političara Meda Pucića, hrvatskog pjesnika, redovnika, opata samostana sv. Jurja, barskog nadbiskupa Andriju Zmajevića, pokušava se lažno srbima nazvati i time srpstvo veličati. Pod naslovom “ponosni na svoje srpstvo” prikazalo se ove hrvatske intelektualce, jer misle da će lažima izmijeniti povijest i ostvariti na tom prostoru neku svoju budućnost. Nečasni posao i jadna je budućnost, ali i veliko zlo tog čina, piše zbh.hr.
Billboardi predstavljaju velike reklame upućene pješacima i vozačima u prolazu, kako bi se učinkovito prenijela reklamna poruka. Umjesto velikih proizvođača i trgovaca ovaj vid reklame iskorišten je za velikosrpstvo kao robnu marku poznatu za širenje zla i rata na ovim prostorima.
Prosrpski portal IN4S pokrenuo je pročetničku kampanju „Ponosni na svoje srpsko“, kako bi podsjećalo stanovnike bivšeg dijela Kraljevine Dalmacije na “srpsko porijeklo”. Valja podsjetiti kako su IN4S srpski desničarski online portal, koje su pokrenute 6. svibnja 2008. u Crnoj Gori. Za 4 godine od osnivanja, stranica je izrasla u vrlo utjecajan medij koji je prvenstveno fokusiran na politiku i povijest Crne Gore, bolje rečeno srpski revizionizam i promidžbeno sredstvo velikosrpske/ruske politike prodora na toplo more. Glavni i odgovorni urednik je Gojko Raičević. Srpski aktivista Raičević utemeljitelj je Srpske kuće u Podgorici. Sve bi se ovo moglo svesti pod velikosrpski folklor, da postavljanje reklamnih panoa nije pomno isplanirano i postavljeno u vrijeme obilježavanja agresije na Republiku Hrvatsku te u susret popisu stanovništva u CG.
Istodobno, s ovom akcijom, održavao se dvodnevni znanstveni skup „Boka u ogledalu povijesne baštine“ u organizaciji Matice Boke i Udruženja Srba iz Crne Gore-Beograd. Jedna od poruka skupa bila je: „naša prošlost ima pravo biti nosilac kohezivnih demokratskih promjena na unutrašnjem pravno-političkom nivou Crne Gore, ne bilo kakvih separatističkih, već na dobrobit svih, na dobrobit države, a samim tim i Boke Kotorske.“ Ovaj znanstveni skup, naravno, organiziran je bez nazočnosti znanstvenika iz kruga hrvatskog naroda, koji su nositelji najvećeg dijela kulturne baštine Boke kotorske. Riječ je o nastavku velikosrpske politike, koja je već viđena na ovim prostorima i prije jednog stoljeća, već dobro poznato – upornim ponavljanjem neistina do Velike Srbije.
Na ovakve velikosrpske provokacije u još uvijek nominalnoj Crnoj Gori, a ne Srpskoj republici, do objave na stranicama Zajednice bokeljskih Hrvata (ZBH), nije nitko reagirao, barem diplomatskom notom, ili nekim oružjem iz diplomatskog arsenala. Vidimo da se danas ipak oglasilo naše MVEP diplomatskom notom.
ZBH predlaže hitnu izmjenu Ustava Republike Hrvatske i u njegovu preambulu unijeti „državnost Dubrovačke Republike i ostalih hrvatskih srednjovjekovnih država“. Svi Hrvati južno od Cetine prepušteni su „Srpskom svetu“ i novoj srpskoj povijesnoj agendi, koja je, više-manje, međunarodno plasirana u Srpskoj akademiji 2016. godine. Hrvatske institucionalne vlasti nažalost se ne snalaze na ovaj novi velikosrpski atak na susjednu Crnu Goru, reakcije su mlake i površne, pristup je bez jasne strategije i bez sustavnih rješenja. HAZU nažalost također, nije reagirao a za očekivai je bilo da će u 30 godina državnosti izraditi ili inicirati projekt hrvatskog nacionalnog identiteta.
Hrvatska je tijekom svoje povijesti oblikovala specifične nacionalne, kulturne i socijalne identitete. Svjedoci smo da ti identiteti, koji čine važnu sastavnicu europskog kulturnog i povijesnog naslijeđa, suvremenim razvojem i procesima europskih integracija i opće globalizacije često postaju sve manje prepoznatljivi. Kulturni je identitet jedan od najvažnijih pojmova koji se odnosi na kulturnu baštinu jednoga naroda. Jezik, tradicija, kulturna baština, vrijednosti, svjetonazori, mentalitet i institucije – elementi su hrvatskoga kulturnog identiteta. Teritorij i teritorijalna pripadnost, društvo koje živi na nekom prostoru, te njihova kultura (jezik, običaji, baština), osnovne su odrednice nacionalnog identiteta. Ako im oduzmete jezik i povijest, tada taj narod biva izbrisan iz povijesne zbilje. Osobno smo se uvjerili da nekim našim članovima znanstvenog savjeta ZBH, nisu prihvaćeni određeni projekti, prema našem mišljenju, od općeg interesa za RH. Navest ćemo samo jedan pod nazivom: “Nacionalni identiteti i kulturna baština u europskom kontekstu: teritorij, društvo i kultura u interdisciplinarnom diskursu“, koji je očito namjerno ocijenjen negativno kod Hrvatske zaklade za znanost, potvrđujući da hrvatska država uopće nema nacionalnu strategiju hrvatskog identiteta i njegovog očuvanja. Kada bi je imali, i uz sređenu preambulu Ustava, tada bismo bili u poziciji da službeni mehanizmi hrvatske države aktivno djeluju i tada bi i veleposlanici reagirali u susjednoj zemlji. Zemlji koja je bila agresor, koja nije vratila sva pokradena dobra (npr. Jedranjak Jadran, razna umjetnička djela i td.), nije platila ratnu štetu, vrlo nelagodno dopušta obilježavanje koncentracijskog logora Morinj i nije doživjela svoju katarzu i osvješćenja što su napravili kao agresori na Republiku Hrvatsku, od 1991. do 1995. godine.
Hrvati s juga, okruženi gradovima Trebinjem i Herceg Novim, prepunim ornamentima velikosrpstva, spomenicima četničkom vojvodi Draži Mihajloviću i falsificirane povijesti, sa zebnjom očekujemo budućnost, znajući da su nove generacije u tim državama, u nekadašnjim gradovima nastanjenim većinski Hrvatima, odgojene na agendi velikosrpstva. To će, bez sumnje, dovesti do otežane komunikacije i razumijevanja.
Nažalost, hrvatska prekogranična baština u Boki do barskog distrikta s preostalom zastrašenom hrvatskom nacionalnom manjinom i dalje će biti izložena agresivnoj politici posvajanja „teorijom svrake“. Na kraju ističemo da nam jedino oružje ostaje diplomatsko oružje i inzistiranje na usklađenosti s politikom Europske zajednice čiji smo članovi. Sugeriramo da se i u pred-pristupnim pregovorima s CG zaštiti naša prekogranična baština, uz istodobno preispitivanje unutar hrvatske nacionalne identitetske politike i izmjena preambule Ustava.
Zajednica bokeljskih Hrvata će i dalje kod nadležnih institucija ustrajavati u svojim prijedlozima za usvajanje politike postupanja u odnosu na hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Pored Deklaracije o bokeljskim Hrvatima i Hrvatima Bara koja za sada nije usvojena u Hrvatskom Saboru uputiti će i nove prijedloge. Prijedlog kojim Zajednica bokeljskih Hrvata drži da će se omogućiti sustavno proučavanje povijesti i očuvanje tradicije moguć je samo institucionalno i sustavnim pristupom. Zajednica bokeljskih Hrvata će stoga ministarstvima Republike Hrvatske, kao jedno od takvim rješenja, uputiti prijedlog za osnivanje Zavoda za proučavanja povijesti i očuvanje tradicije bokeljskih Hrvata i Hrvata Bara, piše zbh.hr.