StoryEditor
Hrvatska i svijetŽIVAHNO U SUSJEDSTVU |

VUČIĆ I DODIK DOGOVORILI MEGA PROJEKT Iznad izvora Omble gradit će se aerodrom Trebinje, inženjer Tomislav Paviša upozorava na rizike

Piše Gabrijela Bijelić, Ahmet Kalajdžić
6. kolovoza 2021. - 17:14
Građevinski inženjer Tomislav Paviša upozorava na opasnosti od izgradnje aerodroma u Trebinju po vodotok dubrovačke regijeBožo Radić/Cropix

Aleksandar Vučić i Srbija u potpunosti plaćaju, a Milorad Dodik u Trebinju gradi golemi međunarodni aerodrom, s terminalom većim od 7000 kvadrata i pistom od 3500 metara, duljom od zagrebačke i beogradske! Trebinjska zračna luka će, uz Dubrovnik, Podgoricu, Tivat i Mostar, biti peti međunarodni aerodrom u krugu od svega pedesetak kilometara.

Projekt Aerodroma Srbije

Ovako je najave srbijanskog predsjednika i njegova pulena iz Republike Srpske, proljetos popratila Slobodna Dalmacija. Da nije riječ samo o političkom folkloru, potvrdio je uskoro međunarodni natječaj za izradu projektno-tehničke dokumentacije za aerodrom koji je raspisala srbijanska državna tvrtka Aerodromi Srbije.

image
Antonov 225 snimljen na zagrebačkom aerodromu - hoće li ovakva grdosija slijetati i u Trebinje?
Goran Mehkek/Cropix

Zračna luka će se graditi na kraškom terenu, 14 kilometara zapadno od središta Trebinja na površini većoj od 300 hektara. Premjeri zemljišta već su obavljeni, a pri kraju su i izvlaštenja, čime se operacionalizira dogovor Vučića i Dodika iz prošle godine. Prvotna vrijednost projekta procjenjuje se na 150 milijuna eura, no u konačnici će iznos biti višestruko veći.

Stručnjaci za zračni promet smatraju da od trebinjske konkurencije Zračna luka Dubrovnik, barem u prvih desetak godina 'uhodavanja', ne mora strahovati. No, kad je okoliš posrijedi, rizik značajno raste. Upravo na to je ovih dana upozorio dubrovački inženjer građevine Tomislav Paviša. Da on nije digao glas, vijest o skorom početku izgradnje aerodroma u Trebinju vjerojatno bi tijekom ljetnih vrućina prošla ispod radara. No, Paviša je čvrstom argumentacijom, čini se, uspio potaknuti nadležne da obrate pažnju na utjecaj izgradnje aerodroma Trebinje na izvor Omble, a time i na svekoliku vodoopskrbu šire dubrovačke regije.

image
Približan položaj piste buduće trebinjske zračne luke
Duje Klaric/Cropix

- Iako su informirani, stječe se dojam da odgovorni u Dubrovniku ne shvaćaju s kakvim posljedicama će se dubrovačka regija uskoro suočiti. Zbog prekograničnog onečišćenja podzemnih voda uzrokovanih izgradnjom zračne luke u zaštićenom slivnom području izvora Ombla nama je ugrožen vitalni javni interes, uredna vodoopskrba – upozorava Paviša i napominje kako naši lokalni političari ne bi smjeli misliti samo na komunalne probleme u svojoj sredini, nego se bolje informirati i o prekograničnim onečišćenjima voda.

Nadomak izvoru Omble

Sam koncept aerodroma u Trebinju ga osobito zabrinjava:

- Politička odluka Vlada Republike Srbije i Republike Srpske o izgradnji aerodroma Trebinje, kako se dalo pročitati na društvenim medijima, donesena je 22. travnja 2021. u Banjoj Luci na zajedničkom sastanku Vlada Republike Srpske i Republike Srbije. A njegova priprema brzo napreduje, već je formirana tvrtka za izgradnju, odabran je izvođač za izradu projektne dokumentacije, sprema se otkup zemljišta. Jasno je da je aerodrom gotova stvar – ističe naš sugovornik koji zna i točnu lokaciju nove zračne luke:

- Aerodrom bi trebao biti smješten između sela Taleža i Cerovac, samo na oko 8,5 km od izvora Ombla i 3,5 km od korita Trebišnjice, i to u krškom izrazito vodopropusnom terenu. Ovo je nova, za nas rizičnija lokacija. Ranija je na platou Zubci jugoistočno od Trebinja, izvan slivnog područja Omble. Prema hidrogeološkom elaboratu koji je još 1991 godine po zahtjevu Vodovoda Dubrovnik izradila beogradska tvrtka s velikim referencama kao podlogu za proglašavanje zona zaštite u obje države, pista aerodroma se nalazi u II i III zoni sanitarne zaštite Omble – kaže Paviša.

image
Trebinjska vertikalna signalizacija uskoro bi mogla sadržavati i oznaku za zračnu luku
Duje Klaric/Cropix

A što se događa s onu stranku granice i dokle se odmaknulo s pripremama, htjeli smo doznati iz prve ruke, od direktora budućeg aerodroma u Trebinju Mladena Stankovića:

- Na ulici sam, ne mogu sad razgovarati. Pošaljite mi e-mail – odgovorio je na poziv novinara Dubrovačkog vjesnika ponešto iznenađeni Stanković koji se do zaključenja novog broja našeg tjednika više nije javljao.

Ipak, neke tehničke informacije lako je doznati i bez njegove potvrde, poput one da će aerodrom biti 'dizajniran' za prihvat zrakoplova širokog trupa. Pista duljine 3500 metara imat će 45 metara širine, a okretišta će biti prilagođena manevriranju zrakoplova gabarita Airbusa 330 i Boeinga 777. Procijenjeni broj godišnjih aviooperacija od 2023. do 2037. bio bi 11 tisuća. Planirana je i izgradnja putničkog terminala kapaciteta 3 milijuna putnika godišnje, te cargo terminala dnevnog kapaciteta četverostruko većeg od dubrovačkog.

image
Aerodrom bi trebao biti smješten između sela Taleža i Cerovac nedaleko Trebinja
Duje Klaric/Cropix

U planu su i vatrogasni centar te hangari za poslovnu avijaciju. Ciljana klijentela prioritetno nisu turisti, već poslovni ljudi većinom iz Srbije i Ruske Federacije, zainteresirani za ulaganja u istočnu Hercegovinu. Aerodrom bi poslovao pod ingerencijom srbijanske državne tvrtke Aerodromi Srbije. Mediji iz RepublikeSrpske spekuliraju o mogućoj vojnoj (pre)namjeni zračne luke za srbijansko, a možda i rusko vojno zrakoplovstvo. Spominje se i da će pista veličinom odgovarati i ruskim letećim kolosima, Antonovima.

Županija: Trebinjce smo prijavili ministarstvima

Za Dubrovačko-neretvansku županiju inicijativa za gradnju zračne luke na samo 8 kilometara od izvorišta Omble predstavlja ugrozu za izvorište Omble i druge podzemne vode na širem području sliva Rijeke dubrovačke:


- Budući da se radi o projektu u drugoj državi smatramo da mjerodavna tijela RH trebaju inzistirati na zaštiti interesa Dubrovačko-neretvanske županije i RH u ovom najavljenom projektu. Županija će se dopisom obratiti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i zatražiti odgovarajuća postupanja – najavili su iz županijske uprave i podsjetili kako je nužno tražiti poštivanje međunarodnih konvencija i direktiva za zaštitu voda i prekograničnih prostora i dosad izrađenih dokumenata.


- Na opasnost ovakvog projekta na glavni vodozahvat Grada Dubrovnika, a u budućnosti šireg dubrovačkog područja od Konavala do Stona, najbolje ukazuje Hidrogeološki elaborat “Zone sanitarne zaštite izvorišta Vodovoda Dubrovnik”, koju je po narudžbi Vodovoda Dubrovnik 1989. izradila tvrtka Energoprojekt iz Beograda.

Prema tom dokumentu, lokacija planirane zračne luke smještena je u II. zoni sanitarne zaštite izvorišta, čime je projekt neprihvatljiv.
O osjetljivosti zahvata u ovom prostoru govori i dokument “Okvir za upravljanje na prekograničnom slivu/slivovima Neretve i Trebišnjice” donesen u okviru projekta upravljanja Neretvom i Trebišnjicom, a koji je vođen od strane Globalnog fonda za zaštitu okoliša (GEF) – ističu iz najjužnije županije.

Gradili bi protivno vlastitim regulama

U Pravilnicima o zaštitnim zonama izvorišta vode u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj, izričito je zabranjeno u III, a kamoli u II zoni zaštite izvorišta, graditi zračne luke.


Aerodromi Srbije, odnosno nadležna ministarstva Vlada Republike Srbije i Republike Srpske, vlastite zakonske zabrane, zbog neinformiranosti ili zato što se izvor nalazi u susjednoj državi, to očito ne uvažavaju, kaže Tomislav Paviša.
- U tehničkom smislu, da bi zaštitili dio vode koja se koristi za vodoopskrbu u svim uvjetima, postoje projektna rješenja, kojim bi se omogućilo izdizanje današnjeg vodozahvata pitke vode s razine mora naviše.

To bi omogućilo da u kritičnim trenutcima kod nadolaska onečišćenja, zbog različitih režima tečenja u podzemlju, zahvat pitke vode bude u zoni odvojenoj od glavnog drenažnog kanala, odnosno u čistoj vodi („stajaćica“). Onečišćena voda („tekućica“) bi, kao i danas, protjecala najnižim špiljskim kanalima, duboko ispod mjesta vodozahvata, i odlazila u more - objašnjava dubrovački inženjer.

24. lipanj 2022 12:15