StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNAREDBA ŠTRAJKAŠIMA

Vrhovni sud: Riješite to hitno, građani gube tisuće eura, a mladi ne mogu do stana!

Piše Goran Penić/JL
22. lipnja 2023. - 10:12
Split, 140623. Prosvjed zaposlenih u tijelima sudbene vlasti i Drzavnom odvjetnistvu ispred splitskog suda.Josko Ponos/Cropix

Brojne mlade obitelji koje dižu kredite zbog APN-ovih poticaja našle su se u problemima zbog štrajka sudskih službenika jer već treći tjedan ne mogu upisati hipoteku na nekretnini, zbog čega im prijeti raskid kupoprodajnih ugovora i gubitak kapara, donosi Jutarnji.

I dok sindikalisti poručuju da je upravo to cilj štrajka, da ne rade poslove koje inače rade, te da nastane šteta kako bi Vladu prisilili da im ispuni zahtjev o plaćama većim za 400 eura, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić svim je predsjednicima sudova u naredbi od 9. lipnja dao nalog da se rad suda mora organizirati tako da se obavljaju hitni poslovi, odnosno sudski postupci u kojima bi zbog propuštanja mogla nastati nenadoknadiva šteta za građane i stranke koji u njima sudjeluju.

Nenadoknadiva šteta

Jedan naš čitatelj našao se u velikim problemima jer mu za dva tjedna istječe rok iz ugovora za kupnju stana, a banka mu ne želi isplatiti kredit jer nema upisanu hipoteku na nekretnini zbog toga što službenici u gruntovnicama štrajkaju.

Dao je kaparu od 5000 eura, platio javnog bilježnika 600 eura, čak i 160 eura za osiguranje stana, a sada strahuje da će sve to izgubiti, što bi doista bila nenadoknadiva šteta i to apsolutno nije u skladu s naredbom Vrhovnog suda. Uz tu, materijalnu štetu koja bi nastala, još je gora šteta što bi nakon tri godine traženja stana naš čitatelj mogao ostati bez toliko željenog novog doma.

- Mi smo mlada obitelj s dvoje male djece i plaćamo podstanarstvo 600 eura mjesečno. Nakon tri godine traženja, napokon smo našli stan primjerene veličine za našu obitelj, sve smo ispunili za APN, dogovorili s prodavateljem i bankom, a sada bismo mogli sve izgubiti jer ne možemo upisati hipoteku.

Podržavamo te ljude, koji doista imaju male plaće, ali iz moje perspektive, naljutila me izjava sindikalne povjerenice koja je rekla da to ne predstavlja hitni slučaj - kaže naš čitatelj.

Da je doista riječ o hitnim predmetima koji bi se trebali moći rješavati, smatra i glasnogovornik i sudac Vrhovnog suda Željko Pajalić.

- Na takvim bi se predmetima trebalo raditi i tijekom štrajka i to je ono što je predsjednik Vrhovnog suda naložio u svojoj naredbi jer u takvim postupcima prijeti nenadoknadiva šteta strankama - kaže Pajalić.

Cilj štrajka

Sindikalna povjerenica Diana Gvozdić, koja je razljutila našeg čitatelja izjavom za Jutarnji otprije nekoliko dana, kada je rekla da ne mogu službenici raditi te predmete jer oni za njih nisu hitni, i tada, i sada tvrdi da se rade predmeti za koje se procijeni da bi mogli isteći neki rokovi, ali ne svi predmeti jer onda štrajk ne bi imao smisla.

- Ne stoje samo hipotekarni krediti, nego ne rade ni trgovački ni prekršajni sudovi. Ne mogu se upisati nove tvrtke, ne mogu se rješavati poticaji za samozapošljavanja, ne naplaćuju se prekršajne kazne, što je ogroman gubitak za državni proračun. Cilj štrajka jest da se osjeti koliko smo potrebni, a hitne se stvari rješavaju - tvrdi sindikalistica uz navođenje da su u zastoju deseci tisuća predmeta, zbog čega je odgovorna Vlada koja ne želi pristati na njihove zahtjeve.

Uvjerava nas kako nijedan rok za upis hipoteke nije probijen, a da to procjenjuju na samim sudovima. - Glasnogovornik Vrhovnog suda je u pravu, ali nisu svi predmeti hitni i ne odrađuju se svi. Na ministru je da se ovo sve prekine i da svi počnemo raditi jer nam je to svima u cilju; da radimo i da budemo adekvatno plaćeni kako bi mogli živjeti od rada - kaže sindikalistica.

Pitamo je i kako je moguće da s jedne strane štrajkaju i ne rade sa strankama poslove koji su hitni, a s druge strane ti isti štrajkaši zaposleni u računovodstvima sudova isplaćuju regres za službenike.

- Ovi ljudi koji su potplaćeni i rade za 600 eura valjda imaju pravo na svoj regres od 300 eura. Računovodstva rade samo na isplati naših egzistencijalnih troškova dok sve drugo stoji, od isplata troškova odvjetnicima, sudskim tumačima i svjedocima do nenaplaćenih novčanih kazni - pojašnjava Gvozdić.

Žao joj je, dodaje, građana koji trpe, ali to je, kaže, jedini način da pokažu da su bitni. Ako ne dođe do dogovora ovaj tjedan, spremni su, poručuje, i na prosvjede.

I banke su svjesne problema u kojima su se našli njihovi klijenti, piše Jutarnji.

Tako u Hrvatskoj udruzi banaka kažu da su informirani o potencijalnim poteškoćama koje bi se mogle pojaviti kao posljedica štrajka pravosudnih službenika zbog kojih zemljišnoknjižni sudovi ne provode upise uknjižbi založnih prava.

Bez zastoja

- Sukladno zakonu o zemljišnim knjigama, zemljišnoknjižni postupci su hitni postupci, slijedom toga HUB smatra da bi se sudske radnje povezane s realizacijom kredita trebale provoditi tijekom trajanja štrajka.

Uz to, upisi založnih prava trebaju se provoditi i zbog velikog broja korisnika subvencioniranih i redovnih kredita koji kreditima rješavaju svoja egzistencijalna i životna pitanja. Shodno tome, HUB je proaktivno i konstruktivno pristupio prema drugim dionicima u cilju iznalaženja rješenja s nadležnim institucijama u što kraćem roku - poručuju iz HUB-a.

U APN-u kažu kako je dosad pristiglo oko 1500 konačnih ugovora koji su već realizirani i, prema sadašnjem stanju, kažu da nema zastoja u odnosu na lani.

- Što se tiče APN-a, građani neće biti u problemu u vezi s rokovima i eventualnim počekom dok se krediti ne realiziraju - poručuju. APN je ove godine zaprimio 5560 zahtjeva za subvencionirane kredite, a odobrena su 4904 zahtjeva. Prosječni iznos kredita iznosi 81.600 eura, prosječan rok otplate je 23 godine, a prosječna je životna dob korisnika 33 godine. Kamata u prosjeku iznosi 3,17 posto, a rata kredita 448 eura.

23. travanj 2024 21:44