Najavljenim promjenama u oporezivanju plaća od iduće godine Vlada želi povećati plaće svima, no to je lakše reći nego izvesti. Jer, nema načina da se ukidanjem prireza, smanjenjem poreza i mirovinskog doprinosa značajno povećaju male plaće jer se na njih ionako ne plaćaju porezi i prirezi, a sve i da se ukine doprinos za prvi stup međugeneracijske solidarnosti od 15 posto, bilo bi više štete nego koristi, piše Slobodna Dalmacija.
S ukidanjem doprinosa za prvi stup plaća od 500 eura porasla bi 94 eura na 594 eura, a neto plaća od 600 eura narasla bi na 716 eura, što je mala korist, a značajan gubitak u mirovinskom fondu jer je u zemlji mnogo malih plaća i malih uplata doprinosa.
Jasno je i da smanjenje mirovinskog doprinosa, što je potez o kojem razmišlja Vlada kako bi od iduće godine povećala male plaće na koje se ne plaća porez, neće te plaće značajnije povećati. Jedino oružje kojim bi Vlada mogla povećati male plaće je povećanje minimalne plaće, što trenutno iznosi 560 eura.
Opterećeni samci
Kad bi je podigla na 700 ili više eura, automatski bi plaće koje su manje od toga narasle na tu razinu, dok se za ostale pretpostavlja da bi se u skladu s tim korigirale na više. Svaki deseti zaposleni u pravnim osobama, njih više od 138 tisuća, zarađuje manje od 616 eura neto plaće, a četvrtina svih zaposlenih prima manje od 708 eura neto plaće.
U zemlji je oko 2,8 milijuna svih obveznika poreza na dohodak, ali taj porez zbog prihoda nižih od olakšica plaća jedna trećina tih obveznika, oko 900 tisuća zaposlenih, umirovljenika, obrtnika, onih koji obavljaju samostalne djelatnosti...
Kako god okrenuli, s bilo kakvom promjenom krenuli, najviše će porasti visoke plaće jer se s njih uzima najviše poreza. Porezno su znatno opterećeni i samci koji na isti iznos bruto plaće plaćaju znatno više poreza od kolega s istim bruto plaćama koji imaju djecu. Među porezno opterećenije samce ubrajaju se i svi oni koji na poreznim karticama nemaju uzdržavane članove obitelji jer im djecu koristi bračni partner kao poreznu olakšicu, oni s članovima obitelji i djecom koja zarađuju više od limita za uzdržavane članove...
Samci porez plaćaju na neto plaće veće od 530 eura, zaposleni s jednim djetetom na plaće preko 764 eura, zaposleni s dvoje djece porez počinju plaćati na neto plaće veće od 1096 eura, a oni s troje na 1560 eura...
Svima čije plaće ne dosežu ove iznose nijedna promjena poreza na dohodak i ukidanje prireza ne može podići plaću jer porez već sada uopće ne plaćaju. Kada bi se razina doprinosa u prvi mirovinski stup spustila s 15 na 13 posto, plaće od 530 eura porasle bi 13 eura, dok bi one od 700 eura porasle od 17 do 19 eura ovisno o broju uzdržavane djece...
S ukidanjem prireza od 15 posto kakav plaćaju Splićani, samcima s plaćama od 2000 do 5000 eura, neto plaća raste od 57 do 215 eura, zaposlenima s jednim djetetom ukidanje takvog prireza donijelo bi od 48 do 200 eura veće plaće, onima s dvoje djece od 35 eura do 177 eura...
Šarolike najave
Samcima s plaćama od 531 euro do 900 eura ukidanjem prireza plaće će porasti od 0,22 do 14,4 eura, a prosječna plaća od 1106 eura samcima bi ukidanjem prireza narasla za 22,41 eura, onima s jednim djetetom 13,36 eura, onima s dvoje 0,43 eura, a nikakvo povećanje neće dobiti prosječeno plaćeni zaposleni s troje djece.
Za sve izračune o ovom tekstu koristili smo splitski prirez od 15 posto, što je, nakon zagrebačkih 18 posto, najveći prirez u zemlji, ali činjenica je da svi oni koji prirez ne plaćaju neće imati nikakve koristi od ukidanja prireza i njima zbog toga plaće neće porasti niti mrvicu.
Promjene koje bi trebale povećati plaće o kojima se razmišlja u Vladi nisu još predstavljene, nego su samo dane neke naznake, a ovisno o tome tko daje izjave, najave su šarolike pa se zna da se razmišlja o povećanju plaća svima, o ukidanju prireza, smanjenju mirovinskog doprinosa za prvi stup, i to smanjivanjem stope ili određivanja dijela bruto plaće na koji se ne bi plaćali doprinosi na male plaće, smanjenju niže stope poreza na dohodak od 20 posto, o mogućnosti da gradovi i općine čiji su prihodi porez na dohodak i prirez sami odlučuju o visini poreznih stopa...
Što će na kraju biti od svega toga, vjerojatno još točno ne znaju ni oni koji odlučuju o tome.
Poslodavci od lani od Vlade traže da se porezna stopa od 20 posto spusti na 15, ali i da se prag za primjenu stope od 30 posto pomakne s 3981 euro na 6636 eura. Neki od čelnika te udruge izjavili su ovih dana da plaće od 2000 eura nisu velike, nego srednje plaće i da se mora raditi na tome da se ojača srednji sloj.
Međutim, problem u društvu je taj što plaće veće od 1600 eura prima samo 10 posto zaposlenih, a svi ostali zarađuju manje. Tako se u tih 10 posto zaposlenih u pravnim osobama, među njih 138 tisuća, stisnuli svi sa srednjim, višim i visokim plaćama. Ili srednji, viši i visoki sloj.
Gruba računica
Kad bismo u račun uključili sve promjene o kojima se trenutno govori, ukidanje prireza, spuštanje niže stope poreza na dohodak i pomicanje više stope od 30 posto na 6636 eura, spuštanje mirovinskog doprinosa na male plaće, po gruboj računici bi se moglo kazati da će jedna visoka plaća od 5000 eura porasti na razinu od 5305 do 5736 eura, plaće od 3000 eura porasle bi na razinu od 3150 do 3257 eura, a plaće od 2000 eura narasle bi od 46 do 150 eura.
Plaće od 1400 eura povećale bi se najviše samcima, i to 90 eura, dok bi onima s dvoje djece narasle 32 eura, a bez centa rasta bi ostali oni s troje djece jer jer njihov osobni odbitak veći od njihove neto plaće pa porez ne plaćaju.
Za 59,8 eura bi narasla prosječna plaća od 1106 eura, i to samcima, dok bi oni s jedim djetetom dobili 35 eura povećanja, oni s dvoje 1,14 eura, a ništa ne bi dobili oni s troje djece.
Tako zaposleni s više djece koji imaju velik osobni odbitak od svih silnih promjena na plaćama će dobiti malo i nimalo. Pored sve dobre volje, jednostavno nije lako svima povećati plaće, pogotovo kada država kroji to povećanje. To je mnogo lakše poslodavcima koji plaće isplaćuju svojim zaposlenima i znaju da zaslužuju više za svoj rad.