Veliki obrat u slučaju Agrokor: Visoki kazneni sud srušio odluku optužnog vijeća, upitno je i je li ključni dokaz uopće zakonit

U predmetu Agrokor protiv bivšeg vlasnika Ivice Todorića i još 14 okrivljenih osoba koje se tereti za zloporabe teške stotine milijuna kuna došlo je do velikog obrata - ne samo da optužnica državnog odvjetništva nije potvrđena, nego je postalo upitno je li ključni dokaz uopće zakonit, javlja Jutarnji list.

Iako je Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda nedavno odbilo sve zahtjeve obrane za izdvajanjem navodno nezakonitih dokaza te se očekivalo skoro potvrđivanje optužnice, to se ipak uskoro neće dogoditi. Naime, vijeće Visokog kaznenog suda pod predsjedanjem suca Ivana Turudića djelomično je uvažio žalbe obrane na odluku Optužnog vijeća i to u pogledu ključnog dokaza u ovom predmetu – knjigovodstveno financijskog nalaza koji je izradila poljska podružnica KPMG-a.

Sve ostale prigovore obrane VKS je odbio kao neosnovane, pri čemu se nije ulazilo ni u ocjenu sadržaja vještačenja, odnosno njegove vjerodostojnosti i prihvatljivosti, uz napomenu da je to zadaća raspravnog vijeća, ako dođe do suđenja. Međutim, što se tiče zakonitosti vještačenja, VKS je smatrao kako uopće ne može ispitati odlučne činjenice ni utvrditi postoje li razlozi da se ovaj dokaz izdvoji kao nezakonit. Sporno je to, smatra VKS, da nije jasno tko je i u kojoj mjeri sudjelovao u izradi predmetnog vještačenja, pa stoga nije bilo moguće ni provjeriti jesu li osobe koje su sudjelovale u izradi nalaza i mišljenja bile u sukobu interesa, kako to prigovara obrana, što bi mogao biti zakonski razlog za njihovim izuzećem.

Naime, iako knjigovodstveno financijsko i revizorsko vještačenje potpisuje djelatnik poljske podružnice KPMG-a Ismet Kamal, obrana je isticala da je na njemu radio i KMPG Hrvatska koji je, s obzirom na to da ga je angažirala i tadašnja izvanredna uprava Agrokora, bio u sukobu interesa. Stoga vještačenje smatraju nezakonitim.

Vještak Kamal isticao je da je on odgovoran za nalaz i mišljenje, a da podatke o osobama koje su mu pomagale ne može odati zbog potpisane izjave o povjerljivosti te GDPR-a. Takav odgovor Županijski sud dobio je i od podružnice KPMG-a u Poljskoj. To je za Optužno vijeće bilo dovoljno da odbije prijedlog za izdvajanjem vještačenja kao nezakonitog dokaza. Ali ne i za Visoki kazneni sud, koji je razmatrao žalbe obrane.

VKS je u ukidnoj odluci dao Optužnom vijeću Županijskog suda jasnu uputu da prilikom ponovnog odlučivanja provede tzv. suđenje o zakonitosti dokaza te pozove Ismeta Kamala kao svjedoka.

Od njega bi optužno vijeće, sukladno uputi VKS-a, trebalo doznati sve potrebne detalje o osobama koje su sudjelovale u izradi vještačkog nalaza. VKS pritom napominje da te osobe ne uživaju zaštitu prema GDPR-u jer je riječ o kaznenom postupku te da obrana, imajući u vidu načela pravičnog suđenja i ravnopravnosti oružja, ima pravo uvida u te podatke.

Tek nakon što se utvrdi tko je sve sudjelovao u izradi vještačenja, razmatrat će se jesu li te osobe obavljale neke druge poslove, primjerice za izvanrednu upravu, te jesu li ti poslovi mogli utjecati na njihovu pristranost. Ukratko, postoji li sukob interesa zbog kojeg bi se dovela u pitanje zakonitost izrađenog vještačenja.

Inače, tvrdnje obrane da je u izradi vještačenja bio angažiran i hrvatski KPMG potvrđuju se i kroz same dokumente poljskog KPMG-a iz čijeg troškovnika proizlazi da je poljska podružnica utrošila 462 radna sata, a da je hrvatska podružnica KPMG-a na vještačenju radila deset puta više, 4632 radna sata. Nije sporno ni da je hrvatski KPMG za poslovno savjetovanje angažirala izvanredna uprava Agrokora, nakon odlaska Ivice Todorića.

Iako je Državno odvjetništvo angažiralo KPMG Poljska upravo zbog toga da vještačenje u ovom vrlo zahtjevnom slučaju odrade renomirani i neovisni stručnjaci, sada je upitno hoće li to vještačenje, koje je plaćeno iz državnog proračuna čak 8,6 milijuna kuna, uopće opstati.

Podsjetimo, zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo optužnicom podignutom u rujnu prošle godine osim Ivice Todorića obuhvatilo je i niz njegovih nekadašnjih suradnika iz upravljačkih struktura Agrokora. Među njima su i njegovi sinovi Ante i Ivan te nekadašnji izvršni potpredsjednik Uprave za financije i kontrolu Tomislava Lučić, bivša izvršna potpredsjednica za strateške poslovne grupe Ljerka Puljić, nekadašnji izvršni potpredsjednik za izvozna tržišta Damir Kuštrak i bivša izvršna potpredsjednica za maloprodaju Piruška Canjuga, kao i bivši izvršni potpredsjednici Ivan Crnjac, Mislav Galić i bivši Todorićev zet Hrvoje Balent. Optužnicom su obuhvaćeni bivši izvršni direktori Alojzije Pandžić, Marijan Alagušić i Ivica Sertić te revizori Olivio Discordia i Sanja Hrustić iz Baker Tillyja.

Tereti ih se za kaznena djela zloupotrebe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenja službenih isprava te povredu obveze vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga.

Središnja točka istrage odnosi se na lažiranje financijskih bilanci Agrokora od 2006. do 2015. i neosnovanu isplatu dividende Ivici Todoriću i njegovoj nizozemskoj tvrtki Adria Group Holding BV. Todorića se tereti da je tako stekao protupravnu imovinsku korist u iznosu od 923 milijuna kuna, a njegova nizozemska tvrtka 320 milijuna kuna.