Na dan svečanog otvorenja Pelješkog mosta, najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta, u palači Sponza održana je promocija jedinstvene monografije ‘Most Pelješac‘ u izdanju novinske kuće Jutarnji list.
- U Hanza mediji i Jutarnjem listu obilježavamo ovaj povijesni dan izdanjem vrijedne monografije Pelješki most. Ponosni smo što smo što smo uspjeli realizirati monografiju, novinski i digitalni prilozi su nešto što se podrazumijeva moramo ih raditi ali monografija je nešto što ostaje zauvijek - kazao je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić te zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi monografije.
- Autor knjige imao je poseban fokus na sve ono što se događa oko mosta te je vrlo često odlazio na gradilište i bilježio priče. Zato smo napravili i hrvatsko-englesko izdanje da bi naši čitatelji u Hrvatskoj ali i oni izvan RH mogli pročitati sve što se događalo oko mosta. Autor knjige je dugogodišnji novinar koji prati sektor prometa Krešimir Žabec jedan od novinara koji su apsolutni autoritet u svom području pa vrlo često o temama prometa zna više od aktualnog ministra, u ovom slučaju rekao bih da to nije slučaj ali prije je bio - kroz osmijeh je rekao Ogurlić.
Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika naglasio je kako ove godine RH obilježava 30 godina od vojno-redarstvene operacije oslobađanja juga Hrvatske.
- Ratna događanja tada još nisu bila prestala ali time je okončana blokada agresora koja je trajala punih osam mjeseci. Ideja o izgradnji Pelješkog mosta tek je dvjie godine mlađa. U suštini te ideje nije most kao strateški infrastrukturni projekt dug 2404 metara, visok 55 metara. On jest imponzatan jednako kao što i pogled na njega ostavlja bez daha i ispunjava nacionalnim ushitom ali je on puno više od toga. Priča o mostu priča je o ljudima, najviše o čovjeku hrvatskog juga, ljudima koji su danas ponosni i zadovoljni što je Hrvatska konačno spojena u jedno. Mnogi su teoretičari razvijali različite aranžmane kako se hrvatski teritorij treba povezati. Mi smo oduvijek željeli samo jedno, povezati Hrvatsku preko svog teritorija - kazao je Franković te dodao kako će most ovom kraju donijeti dugoočekivani spokoj u duši te prosperitet kroz trgovinske,ekonomske i prometne benefite.
- Kažu da je povijest neumoljiva pratiteljica istine i želim se prisjetiti gospara koji nije među nama a koji je 1994. ispred kavane Charlie u Zagrebu skupljao potpise podrške za izgradnju Pelješkog mosta. To je bio Pero Glumac. Četiri godine nakon toga Županijski odbor HDZ-a u svom programu nosi izgradnju mosta. Iste te godine u Hrvatskom saboru se prvi put čuje ideja o mostu koju je iznio Luka Bebić, a nakon toga SDP-ov tadašnji župan Ivan Šprlje u Prostorni plan DNŽ ucrtava projekt pelješkog mosta - naglasio je Franković i zahvalio se Vladi RH i premijeru Plenkoviću koji nisu posustali u ovom projektu.
Okupljenima se obratio i župan DNŽ Nikola Dobroslavić koji je dan otvaranja Pelješkog mosta nazvao velikim i povijesnim danom za Županiju i Hrvatsku. Čestitao je Jutarnjem listu na ideji da se ovaj projekt ovjekovječi monografijom. Čestitao je projektantu na izvanrednom rješenju mosta te dodao kako se čini da je Pelješki most uvijek bio na tom prostoru što je i najveći kompliment samom projektu.
Spomenuo se obilaznice Stona odnosno spojne ceste do Zaton Dola.
- Županija je dobila 32 kilometra brzih cesta koje do sad nismo imali. Četiri tunela, nekoliko vijadukata, most kod Stona velik kao most dr. Franja Tuđmana. Mi smo tim spojnim cestama dobili polovinu buduće pelješke brze ceste što je jako važno za sve putnike. Ovo je najvažniji i prvi korak u prometnom povezivanju DNŽ. S Vladom RH idemo u daljnje projekte poput brze ceste do Zračne luke - kazao je Dobroslavić.
Ivica Buljan, urednik monografije objasnio je što se kroz monografiju odnosno tekst i grafičku prezentaciju nastojalo reći.
- Knjiga ima tri dimenzije jedna je politička ne zauzima veliki prostor ali mora biti prisutna. Kreće od ideje koja je prvi put u javni prostor lansirana 1994. godine, kako se nakon toga baratalo s tom idejom, tko je bio njen zagovornik, protivnik. U tom političkom aspektu su bitni i odnosi sa susjednom BiH odnosno kako su riješeni problemi između dviju država i konačno u tu priču valja uključiti i EU i kako se uvjerilo Uniju da bi sa značajnim financijskim sredstvima ušla u priču pa je most postao moguć – pojasnio je Buljan i dodao kako je druga dimenzija estetska i nju autor monografije donosi kroz razgovor s projektantom Marjanom Pipenbaherom koji pak iznosi svoje viđenje mosta.
- Treća dimenzija monografije zauzima najveći prostor i nju možemo zvati graditeljskom, odnosno kako je most nastao. Ta dimenzija zauzima velik dio knjige, najzanimljivija je i najvažnija, i na kraju u toj knjizi je jako puno fotografija koje čine paralelnu monografiju.
- Na jednom mjestu smo pokušali staviti sve ono što se događalo u proteklih 28 godina – kazao je Krešimir Žabec, novinar Jutarnjeg lista i autor monografije ‘Most Pelješac‘ te se zahvalio na prilici koja mu je ukazana. Spomenuo je kako su fotografije srce knjige i uputio velike čestitke fotografima Cropixa na njihovom doprinosu.
- Moj susret s Pelješkim mostom je negdje 2004. i 2005. u uredu prof. Jure Radića kada mi je rekao ‘imam nešto za tebe‘ i na računalu mi pokazao jedan render Pelješkog mosta. Tad je rekao ‘vidjet ćeš to ćemo izgraditi‘. Nažalost on to nije doživio ali most je tu i ići ćemo preko njega - kazao je Žabec i nastavio:
- Ovo nije samo most to je fantastična cesta s tunelima, prilaznim čvorovima, to je 30 kilometara ceste kojom se svi možemo ponositi i ova monografija je mala zahvala svima onima koji su na 50 stupnjeva temperature radili ovu cestu, kopali, varili, asfaltirali.
Projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher emotivno se osvrnuo na tijek projekta:
- Mostovi su se oduvijek gradili tamo gdje su najpotrebniji, a gradili su se tako da budu nešto više od utilitarnog, što se posebno odnosi na Pelješki most. Premošćivanje dobiva simboličnu vrijednost koja prelazi tehnička rješenja. Veliki mostovi su odraz razvoja društva, najljepše monumentalne podloge prosvjećenosti investitora i njegova osećaja za sklad. Danas su mostovi sve veći izazov za graditelje i projektante, spoj estetike i simboli stalne čovjekove želje da nadvlada prirodu. I ovdje je to slučaj, Pelješki most je na nenametljiv način uklopljen u krajolik. Nakon više od 300 godina konačno spaja hrvatski teritorij, što je iznimno važno za Hrvatsku koja uskoro postaje dijelom Shengena. Lijepo je što je upravo u ovom trenutku nastala knjiga koja govori o Pelješkom mostu, od početne ideje do budućnosti. Ja sam inženjer, ne arhitekt ali sam jako sretan što sam dio ovog velikog projekta – rekao je Pipenbaher koji je za angažman dobio povelju Društva hrvatsko-slovenskog prijateljstva.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić potom je ispričao s kakvim su se sve izazovima susreli tijekom gradnje. Prisjetio se kako je u početku bilo osam varijanti premošćivanja, no na kraju je prevladala početna, Pelješki most:
- Mislim da je 2017. donesena ključna odluka o financiranju Pelješkog mosta, bez obzira na odluke EU. Pokazali smo time da je Hrvatskoj ovo strateški projekt bez obzira na izvor financiranja. Danas imamo maestralnu sintezu krajolika i oblikovanja koji najbolje govori sam za sebe kao da je oduvijek tamo kao dio pejzaža. Iscrpljujući javni natječaj dao nam je kineskog izvoditelja s velikih referencama. Najveća ugroza za realizaciju je bila pandemija, Kina je bila u lockdownu, gdje nam je Minisitarstvo prometa osiguralo charter letove do Kine, čime smo uspostavili kontrolu nad projektom. Prvi segmenti mosta su stigli i znali smo da projekt ide dalje - kazao je Škorić i dodao kako je projekt ‘ Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom‘ ključan projekt života za sve sudionike.
Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH zahvalio je Hanza mediji i članici Uprave Ani Hanžeković na predstavljanju monografije.
- Uložen je veliki trud da se na lijep način dokumentira i prekrasnim fotografijama Cropixa zabilježi tijek izgradnje mosta, najvećeg infrastrukturnog projekta u proteklim godinama koji je izgradila Hrvatska – kazao je premijer te spomenuo hrvatsku TV seriju ‘Malo misto‘ i epizodu ‘Ko je više da‘.
- ‘Ko je više da za našu stvar, u ovom slučaju ‘ko je više da da se izgradi Pelješki most‘. Možemo mi o tome dugo pričati, ali potrebno je sagledati ga s aspekta težnje ka velikom skladu i pravom trenutku. Taj veliki sklad je zahvalnost svima onima koji su od same ideje, skupljanja potpisa, brodica, prvog projekta, nastojanja da se to izgradi ranije, kočenja, odustajanja, naknadne pameti... nastojali da ipak na svoj način pridonesu. Kad smo nastupili 2016., imali smo jasan cilj. Svatko je tu nešto dao. Ali mi smo pokazali tri bitne stvari, prvo odlučnost da ga izgradimo. Na sjednici Vlade 2017. godine pokazali smo tu odlučnost iako nije bilo potpisano financiranje s EU - prisjetio se premijer i napomenuo kako su potom potpisali financiranje u lipnju 2017. i krenuli u projekt.
- Susjedna BiH slala je jako puno dopisa Europskoj komisiji i nastojala problematizirati projekt. Vidio sam da moramo biti još ustrajniji da se projekt realizira. U dva, tri tjedna smo izradili dokument i u njemu opisali sve što je bitno. Onda sam napisao jedno pismo našem prijatelju Jan Claude Michelu, kad su ga proučili stiglo je pismo u kojem je rečeno ‘OK, 375 milijuna eura je tu‘. To nismo nikad objavili, čak toga nema ni u monografiji. Što je poanta, kad se neke stvari dovedu do kraja onda se na to gleda kao da je sve išlo kao po loju, a nije, nikad ne ide pa ni ovaj most. I novac za njega i trenutak za njega. Zato govorimo o skladu odlučnosti, skladu znanja u smislu provedivosti projekta i tog modernog suverenizma da strateške i nacionalne interese ostvarujemo s izrazito osnaženim međunarodnim položajem – kazao je Plenković i dodao kako nam je most nužan ‘to nije luksuz, nego nužnost‘.
- Ovaj projekt je oličenje onoga što je Hrvatska danas. Most povezivanja, prijateljstva a za nas je bitan jer je ovaj dio Hrvatske integriran u hrvatski teritorij. Moramo biti zahvalni svima koji su dali doprinos ovom projektu. Nek ne bude ‘ko je više da‘, nego se danas veselimo, ovo je dan veselja. Ovo je veliki dan za Hrvatsku – zaključio je Plenković.
Velika monografija u izdanju Jutarnjeg lista na 348 stranica objedinjuje detaljni tijek nastajanja Pelješkog mosta a što je upotpunjeno s čak 248 fotografija.
U glazbenom dijelu programa nastupio je slavni argentinski tenor Jose Cura koji je u impresivnom obraćanju govorio o važnosti mostova kako onih kamenih koji povezuju mjesta tako i onih kulturnih koji također povezuju ljude. Nastupio je uz gitarsku pratnju Barbare Kubikove.